TAKSA PLAĆENA U GOTOVU HRVATSKI JUG DUBROVNIK, na Badnji dan 19538. GOD. I. Dorođenje Gladni, bosi, bolesni vjeruju. Vjeruju, da će dobro pobijediti, dobro i pošteno, ljudsko i samr- losno. Tad će biti i njima dobro. Rastvorit će se jedno veliko -svi- ma zajedničko srce i iz njega će prosijati zraci ljubavi. Lju- bavi, ljubavi, to oni svi žele kao žedan vođe. Žele one majčinske ljubavi, koja ne pita za grijehe, nego za potrebe naše. Žele one ljubavi, koja ne traži platu, ni kandilo harnosti, one velike, vedre ljubavi, koja struji samo iz ve- likog, svima nama zajedničkog srca. A gdje je to veliko srce P Ko ne vjeruje, neka ne pita! Gladni, bosi, bolesni, uvrijeđeni i poniženi, vjeruju. Vjeruju du- boko i skrušeno !/ Svjetlost će Sinuti u njihove tamne izbe. Kruh će osvanuti na njihovim praznim stolovima. U njihovim će srcima zaigrati tonovi radosti: RODILO JE. VELIKO SRCE! Gladni, bosi i bolesni; vjeruju Oni ne pružaju ruke nadutosti, ne sagiblju šiju silništvu, oni snatre o ljubavi, o velikoj maj- činskoj ljubavi, oni vjeruju u ve- liko, svima nama zajedničko sr- ce, koje će prosijati onom svjet- losti, koja je u Betlehemsku ko- libu privukla pastire i kraljeve ! Gladni, bosi, bolesni, uvrije- đeni i poniženi, vjeruju ! ČISTO MASLINOVO RAFINIRANO ULJE DUBRAVKA MEDICINALE PRVO DALMATINSKO TRGOVAČKO DRUŠTVO DUBROVN!K 2 CIJENA DIN. 2.-- Broj 8 nego propadaju“. »Despocije se ne popravljaju Dr. Ante Starčević ZADNJIH DVADESET GODINA DUBROVAČKE POVIJESTI Ako bi nas obuzela želja da damo pregled povijesti Dubrovnika od pred dvadeset godina do danas, mi bi taj posav razdijelili u tri glavna podru- čja. Ispitali bi njegov ekonomski, kul- turni i politički napredak. Odmah bi u početku posla nemi- novno uočili da cjelokupni tok suvre- menog zbivanja u Dubrovniku teče pod jakim bremzanjem hrapavih koč- nica koje upravljači budno drže u svojim rukama. Dubrovnik, istina, po svom vrlo zgodnom položaju i po svojoj slavnoj prošlosti sam po sebi uslovljava svoj ekonomski razvitak. Po unutrašnjoj dinamici života on je — na ovoj tački Sredozemlja — morao poći na- prijed. Pored svoje trgovačke važno- sti kao vrata zaleđa koja vode u svijet (a po čemu je i u prošlosti bio važan), razvio je i turističku djelat- nost, pa je turizam đanas moćna gra- na njegova ekonomskog progresa. Ali ipak ekonomski put koji je Dubrovnik prevalio u ovih dvadeset godina, ne pokazuje da se je planski radilo ; sve daje izgled nepredviđenog djela koje je stvarao pojedinac. Vrijedni poje- dinci su na liniji stalnog otpora sa strane onih koji još uvijek trube u prazan rog o našoj jednakosti s nji- ma, teško promicali ekonomski razvi- tak grada. Oni sa vrhova pokazali su svojim djelima da im je Dubrovnik tuđ. Fa- lio im je osjećajni movens da bi mu vratili onoliko koliko je Dubrovnik zaslužio. Naprotiv oni su od Dubrov- nika oduzimali neizmjerno više nego su mu davali. Važnost je Dubrovnika tolika da su mu potrebni grandiozni radovi: lokalne ceste, pu- tovi uz more, kupališta, luka, stova- rišta, bolja veza sa zaleđem i štošta drugo. Svaka država ima po neki grad koji je osobito važan po svom položaju i po svojoj prošlosti. Vlade tih država uložile su u takve gradove milione, da bi njihov prosperitet — koji je tada ujedno i prosperitet državni — podigli na najviši niveau u svakom pravcu. Jedan takav grad je kod nas Dubrovnik, pa što se je za njega učinilo? — Još su uvijek jedina trajna vrijednost ovoga sta- roga grada tekovine ostavljene nam od njegove republikanske narodne vlade. To je očiti dokaz da stvara- lačku fantaziju u jednom narodu, kao i u jednom gradu, pokreće liubav prama rođenoj grudi. Narod je du- brovački nasilno potisnut sa pravilnog razvojnog puta; on već dvadeset go- dina vodi borbu za svoju afirmaciju, za svoju veliku riječ oko stvaranja novog, ekonomski bogatog. Dubrov- nika. Tu narodnu riječ, tu narodnu volju zaustavljaju u zamahu upravljači, jer Du- brovnik — toga su oni svijesni — po svom mentalitetu i po svojoj na- cionalnoj svijesti ne pripada u akci- oni krug njihovih osjećaja i simpatija, naprosto zato jer je Dubrovnik hrvat- ski. Ekonomski procvat Dubrovnika nastat će kada budu s njim upravljali oni koji ga po svom krvnom srodstvu nose u svom srcu kao svetinju. Kulturne su Mmstitucije sa pravilnim funkcioniranjem *“ barometar kulturnih prilika jedne sredime. Inicijatori kul- turnog života su pojedinci-ostvaratelji kolektivnih narodnih težnja, pa ih zato narodni kolektiv potpomaže. Između inicijatora i naroda postoji srodna veza i oni pravilno kolaboriraju, pa je ideal svake nacije uživljavanje u narodni duh, traženje podudarnosti svega onoga što se kulturno stvara sa specijalnim potrebama jednog na- roda. U kojoj sredini ne dominira na- radna volja ; tu je ne- moguć pravilan kulturan rad. Kul- turna je djelatnost u Dubrovniku kroz ovih, dvadeset godina također djelo vrijednih pojedinaca. I narod je u tom djelu sudjelovao, ali ni pojedinci ni narod nijesu mogli u punoj bujnosti kulturno djelovati, jer nam je uskra- ćena svaka suverenost. Zato su kon- ture hrvatske kulturne djelatnosti u Dubrovniku skromno ocrtane, premda je bilo prvorazrednih kulturnih mani- stacija kad se je narodna snaga Du- brovnika žilavo ispoljila iako prignje- čena i lišena svake potpore. Zašto je republikanski Dubrovnik ostavio čitavu riznicu kulturnog blaga na svakom polju: na literarnom, na naučnom, na humanom? — Taj je Dubrovnik bio svoj na svome, posje- dovao je potpunu narodnu slobodu. Svi su podjednako voljeli tu grudu zemlje i mudro su upravljali s njom potpomažući svaki pothvat za njezino blagostanje. Uživali su slobodu u pot- punosti. Stari nam je Dubrovnik da- kle najbolji primjer da se jedino u svom vlastitom domu može slobodno razvijati kulturna djelatnost Čekaju nas veliki kulturni poslovi. I na kulturnom polju Dubrovnik po svojoj ogromnoj važnosti za hrvatski narod zahtijeva odgovarajuća djela. Morat ćemo riješiti pitanje raznih mu- zeja, biblioteka, arhiva, kazališta, ra- prezentativnih ivorana, javnih čitao- nica, pinakoieka, pitanje škola, raznih novih potrebnih kulturnih institucija, a na socijalnom i humanom polju pi- tanje bolnica i drugih ustanova u ko- rist radnika, — a sve to u vezi sa tradicijom starog Dubrovnika. Slobodni BA Ai “ je republikanski Dubrovnik ostavio temelje svim tim ustanovama, a tek će slobodni hrvatski narod biti kadar da u svome Dubrovniku uspostavi prekinuti kontinuitet kulturnog rada. Vidjeli smo da su ekonomska i kulturna djelatnost u najužoj pove- zanosti sa političkim stanjem hrvat- skog naroda u Dubrovniku. One se i ne mogu protumačiti bez poznava- nja naših političkih prilika. Dvadeset se godina hrvatski narod bori za svoju ekonomsku i političku slobodu. Du- brovnik je u toj borbi isto što i Za- greb i svi ostali hrvatski krajevi. Iste nas težnje vežu, U borbi se oštro ocrta- vaju dvije nacionalnosti i dva _men- taliteta, pa se oznake tih mentaliteta zapažaju i u dubrovačkoj sredini. Hrvatski Dubrovnik traži otvoreno i pošteno ono što traži i hrvatski na- rod, da bude svoj na svome, da u- pravlja sam svojom kućom i svojom kesom, Pisac poviiesti. Dubrovnika-u-ovih dvadeset godina morat će postaviti tok zbivanja uovom pravcu. Opisat će prirodne težnje i pošteni otpor onih kojima ovaj kraj po povijesti, po da- današnjoj nacionalnoj i kulturnoj o- predjeljenosti i po religiji apsolutno pripada, te konstantnu grubu silovi- tost drugih. Prikaz ne bi bio ni izdaleka pot- pun kada bi povjesnik propustio da analizira oba mentaliteta. Opis men- taliteta i geneze formiranja istih objas- nit će onaj unutrašnji poziv koji na- činu borbe daje svoju specijalnu ka- rakteristiku. Konstatirat će da je mentalitet jednih zapadnjački, da je prekaljen na vatri vih zapadno-evropskrh najčišćih du- ova; da mu je ideal pravda, ravnoprav- 3st društvenih članova, narodna slo- “ da — sve velike tekovine tisućugo- ije evropske kulture i civilizacije. Za BOŽIĆ najprikladniji dar, cipela par Veliki izbor za dame i gospodu. — — Clanovima »Zadruge državnih službe- nika* na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo.