| TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Mlin ad ea e Dobro došli / Dobro došli Barjaktari svetih stjegova Slobode u vaš drevni Grad. Danas je dan svetog Parca našega, koji je stotinama godina čuvao i branio ovu grudu tvrde zemlje od tuđinskih najezda. Do- šli ste da Mu se zajedno s na- ma poklonite. Odavajući počast ovom katoličkom Mučeniku, mi > učvršćujemo u nama ideal žrtve = za naš sveti cilj. On nam je pu- g .. žokazom, kao što je bio i našim djedovima. Umro je mučen ne dopustivši kompromisa u slobodi svoje savjesti i svojih ideala. Sve velike tekovine naših djedova = djelo su te silne ljubavi za Slo- = bodom. Stanovnici ovoga Grada = žilavo su se opirali više od hi- ljadu godina svakom pokušaju da im se Ona otme, pa su i na- ma, zakonitoj djeci svojoj, na- omrli Snažni duh Njezina bića. Taj duh živi u vama najčišće, Seljani naši, najdrevniji dubro- vački puče, i vi ga u životu ju- nački izražavate i ponosno vi- jete. Moramo biti uvijek _ na bra- niku Slobode. Cijela je povijest ljudska ispisana na ratištima gdje se kroz vjekove bori mrski i mračni tiran i vedri, dobri, kri- lati duh Slobode. Mi živimo u svjetlosti toga vječnog duha, i zato smo izdržljivi, zato ljubimo Svoju domovinu Hrvatsku, a da od nje ne tražimo nikakve na- grade za to. | Veselo i hrabro izvijte i ove godine barjake svoje pred hra- mom sv. Vlaha, a želja vaša pred moćnim zaštitnikom Slobo- de neka bude ,slobodan Hrvatski ZU RI 0 Narod“. U to ime mi vam, Se- oljani naši, čestitamo festu sv. Vlaha. gre < HRVATSKI JUG Broj 10 DUBROVNIK, na sv. Vlaha 1939. Non bene pro toto LIBERTAS venditur auro Niti zlato ni kamenje drago, : Već SLOBODA, to je pravo blago. Nišepis nad vralima iona = Prijevod pjesnika Kaznačića. O lijepa, o draga, o slatka stobodo ... DUBROVČANI GRADA I SELA U danima svjetske uznemirosti i opće nesigurnosti, naš mili Dubrovnik, sazidan na tvrdim hridinama čarobnog Jadrana, kome u zagonetnom naletu dohrliše u davna vremena pretci naši, sprema se | da i ove godine primi svoj puk u mirnom raspoloženju, ali u obnov- ljenoj svijesti građanskog ponosa, na proslavu SV. VLAHA svog vjekovnog zaštitnika u koga cijeli Hrvatski Narod uvijek gleda kao u svjetionik Slobode. Toj Slobodi posvetio je najljepšu svoju himnu naš slavom ovjenčani pjesnik Dživo Franov Gundulić, čigova 350 godišnjica rogjenja pada uprav ove godine. Zato ćemo ovaj put dvostrukim zanosom proslaviti dan svoga Parca u duhu odanosti, tradicije i cijeni velikane. kojom Hrvatski narod uvjek slavi svoje Pohrlite dakle, Dubrovčani, iz grada i iz naših sela da se u ovaj dan u svečevom hramu pomolite svom nebeskom zaštitniku i poklonite grobu mame pjesnika Slobode. Dubrovnik, o Sv. Vlahu 1939. Prof. Roko Mišetić Narodni ao annie vim izborom dosta nist Sv. Vlaho kao da je i ovdje simbol ove | značajne simbioze i razvoja, koji su doveli do sadašnjega našeg: zapad | | njačkog obilježja i oblika. : : Sv. Vlaho je kao svetac slobode | bio i državni blagdan Dubrovačke Re- publike. Svečanost je imala vjerski narodni i državni karakter. . Svečev barjak bio je i državni stijeg. Aus- trijska okupatorska vlast htjela je 1815., da mi sami skinemo s Orlanda Njegov stijeg. ,To nikako ne mogu, | jer ga je puk pripeo“, odgovoriojeknez * gospar Sabo Gjorgji. Zat> je skine sila soldateske. Svečanost Sv. Vlaha im je bila zazorna, kao i prije Fran- | cuzima. Ona je sjećala Dubrovčane | dana slobode, pa je puku | pa ma bila sveta. Pred više od tri stoljeća, tamo. g. 1623., hrvatski je pjesnik Đivo Frana Gundulića zajedno s Franom Sorgom, Sebastijanom Menčetićem i Gavrom | Crijevićem čuvao počasnu stražu oko. moći Sv. Vlaha. Odavao je u ime aristokratske vlade počast zaštitniku | vjere i slobode. Danes Dubrovčani | zajedno s čitavim hrvatskim narodom čuvaju najvelebniju i najpočasniju stra- žu Svecu Slobode, kada preko svoje volje, patnja i krvi mučenika snažno | Ja mE > o PEAS = = očituju“ one“ osjećaje, koje nam ne ne. | »Dan ki nam dohodi jednom na go- dište“ je dan najvećeg slavlja čitavog dubrovačkog kraja; tamo od Kleka, gdje se Neretva bratimi sa ,nostrum adriaticum mare“ našega kralja Petra Krešimira, pa do ulaza u Boku, koja i danas čuva mač Petra Zrinskog, Sv. Vlaho je dan, kad svi dubrovački Hrvati grada i kotara obraćaju poglede svom nebeskom zaštitniku i upućuju Mu molitve, da se pred Svemogućim zauzme za ovaj starodrevni grad i pitomu zemlju dubrovačku. To je dan, kada kao u nekoj bilanci odmjeruje- mo zlo koje nas bije i dobro koje očekujemo ; kada Svecu i Mučeniku prikazujemo muke i žrtve, koje pri- donašamo očekujući, da će našom borbom i Njegovim zagovorom muke i žrtve biti okrunjene uzvišenom au- reolom Slobode, Pravde i Ljubavi. Tako očekujemo bolju budućnost ne samo našega Dubrovnika, već čita- vog hrvatskog naroda i đomovine. Dubrovnik je danas integralni dio Hrvatske i on dijeli zajedničku sudbinu svih Hrvata. Zato i naš Sv. Vlaho prestaje biti lokalnim i regio- nalnim svecem, kao što je i njegov Dubrovnik prestao postojati i živjeti kao neki posebni individualitet, od- vojen od svoga hrvatskog narodnog bića. Naš je Dubrovnik — nakon posebne afirmacije u srednjevjekov- nom viru i svijetu mikrokozama, te poslije višestoljetnog života i razvitka građana“. SV. VLAHO NEKAD I DANAS svoje republike kao trećega hrvatskog državnog organizma, uz bansku Hr- vatsku i Bosnu ušao u minulom stoljeću nacionalizma u opću hrvatsku Vlaho Sveti, cijelinu sa velikom kulturnom i poli- tičkom baštinom. Sv. Vlaho je bio stoljećima simbol i zaštitnik ove baš- tine, pa zato neka sada njegov sve- tački lik bdije nad čitavim hrvatskim narodom i zemljom, u kojoj naš i Njegov Dubrovnik ima posebno mje- sto i važnu ulogu. Sv. Vlaho, koji se po _ predaji sam u X. st. javio za našega parca, bio je personifikacija redublikanskog du- ha, državnog shvaćanja, slobode i kulture. Njegov lik stajao je svugdje kao simbol svega dubrovačkoga. Ali naši stari nijesu od njega učinili sim- bol svoje vlasti, sile i gospodstva, kao Mlećani Sv. Marka, već simboi žive vjere, smirene slobode svoje zemlje i naroda, kršćanske prosvjete, blago- stanja i napredka. Sv. 'Vlaho_ je svetac kršćanskog Istoka iz druge = polovice III. i početka IV. stoljeća, tamo iz jermenskog grada Sebaste u Maloj Aziji. Došao je k nama na zapad. On je srastao s bićem Dubrovnika, kojega Papa Urban VIII. naziva ,ja- kom torđom katoličke vjere učvršće- nom legijama anđela i krijepostima Stari su Dubrovčani, kao znatan dio drugih Hrvata bili na gra- nici Istoka i Zapada, pa su se posve beski zaštitnik Hrvatske Atene doča. . rava svojim likom i zagovorom. pred | E licem Vječne Pravde VJ, ok TTTTITTTETETETETEE EE KESTE TEZE EEE SEEL ss.......... Svetomu Vlahu Ti si i blažen i sretan, Pokrovitelj-parac najljepšeg si Grada, On je kruna našeg najljupkijeg sklada ; A i Dubrovnik Ti, raskošan i cvjetan : Tebe, Vlaho, časti vrh svetaca svijeh, Te, i usred zime, ponosno Te slavi, Tvoja jer mu pomoć nerijetko se javi, I mnogi mu Ti si otpustio grijeh!. DUBROVNIK I VLAHO! dva imena draga, t dk: SLOBODA! draža od sveg blaga : Svima će nam ovdje ko TROZVIJEŽĐE blistat! I talasa vrsi još će o hrid biti, I galeba krici iznad njih se viti, Dok će KLIO* strane povijesti nam listat!... Jakov Carić * boginja povijesti. SALON DRAGICA DUBROVNIK Kunićeva ul. br. 2 Trajna i vodena ondulacija Radi sa prvorazrednim silama.