S trana 2

»-HRVATSKI JUG«

Broj 14

Povjesna uspomena

Hrvatska kulturna društva iz Za-
greba dolazila su mnogo puta u go-
ste Dubrovniku. Tako je 1875 god.

došlo i Hrvatsko kazalište. Tom
zgodom  prirediše rodoljubivi  Du-

brovčani članovima zagrebačkog ka-
zališta banket, koji se održao u
Trstćnomu dne 11 svibnja 1875 god.

Za Vrijeme objeda spjevao je prigo-

dom te svetkovine »Pjesmu spome-
nicu« glumac Josip Freudenreich,
djed današnjeg vođe M. H. K. D.
$. ing. arch. Aleksandra Freuden-
reicha, koju zbog interesantnosti i
kao povijesnu uspomenu rado oživ-
ljujemo.

Pjesma-spomenica glasi:

U prekrasnu slavu ovu,

Skupila se cvietna kita,

Na taj dan u Trstenomu,

Pod platanom tamo skrita.
*

Sve se šali, sve se smije,
Sve se igr4, razgovara,
Sve tu jede, sve tu pije,
Tom veselju nema para,
*
Spazi vila umjetnosti,
Reče sebi: Šta tu biva?
Dal u svojoj objestnosti
Moja četa ni tom kriva?
*
Nije Vona: To su tada
Dubrovčani mili moji
: Pa iz toga znat sam rada
Tko na čelu tu njim stoji,
*
Težak izbor! Rodoljubi
Sami su sakupljeni,
Šteta da se dan tu gubi,
To su narodnjaci svi.
*
Niko Pučić, rodac strastni,
Sjedi pokraj Divljana
(gđica Ivka Kraljeva)
A kraj njega, velečastni
Župnik, srca radostna,
*

I Natalić vlastel veli,
S Desdemonom (đa Strozzi) šali se,
A kapetan Klaić dieli,
Sa Otellom (Jovanović) čašice,
*
Pa i dok'tra Mišetića
Vidim u tom društvu rad,
Gdje on Ljudevitu (Mandrović) priča,
Vrieme ti je umriet sad.
*
Častni Kapelan je tudi,
Pa sa generalicom
(g.đa Bajza - Slavik)
On se spetnih žilah trudi
Selaka da spoji š njom.
*
Vidim gdje naš vlastel Flori
Zbori Berti ($đa Rajkovićeva)
zgodom tom,
A Komnenović da stvori
Svezu s malom sobarkom,
(g.đica Travenova)
*
Mlinarici (gđica Culifajeva)
Pretner dvori
Šarić pako, ćudno je
Uličaru (g.đa Jovanovićeva)
sladko zbori
A Tropejku (gđica Perisova) miluje.
*
A naš medjed (Rajković) tamo stoji,
Od veselja blažen je,
Uz to tiho flaše broji,
Da nit jedne nestaje.
*
Skupac (Freudenreich)
sve to oštro sliedi,
Časkom migne Jakovu (Plemenčić)
Neka gleda da prištedi
Niešta Jeanu mlinaru. (Ban)
*

i

Sa šaptalca pe oj tadošt šjaje,
Pa ši mišli: gledaj ti?
Kamo sreće da se daje
S čašicom i šaptati.

*
A ostala sva družina,
Svenu tom učestvuje,
Pa uz pelješkoga vina
S drugima se raduje,

*
Reče vila »vidim ovdje«
»Sve je u svom redu sad«
»Ak' do potreboće dodje«
»Selak će prizkrbit znat«.

Nato je od dubrovačkog općinstva

odgovorio pjesmom »Odpozdrav Za- .

$rebu« Luko Zore. Njegova je pje-
sma, iako prigodna, više kulturno-
političkoga karaktera. U njoj se iskri
Zorin intimni osjećaj, koji je stajao
u suprotnosti s njegovim radom.
Možda i nije tako. Zore i ostali sljed-
benici južnoslavenske orijentacije u
Monarhiji izdizali su Zagreb, pa
»Odpozdrav Zagrebu« možemo sma-
trati kao njihov kulturni credo i is-
krenu programatsko-političku mani-
festaciju svoga vremena. Zorin in-
timni osjećaj i rezultat iskrene eks-
taze donosimo danas kao rijetku, ali
vrijednu historijsku reminiscenciju.

»Odpozdrav Zagrebu cd Luka Zore:
Odkud da hvalu počnemo

Na pozdrav tako vriedni,
Koju da žicu taknemo;
Gdje nam Orpheus medni,
Kako s' odužit biedni,
Pristojni gdje je glas? |
*

"Dubrovnik raj je slovinski
Preda nj sve pada nica,
Dubrovnik luča svjetlosti,
Vladala kad je tmica;
Dubrovnik mu je klica
A Zagreb granat dub.

*

Prosvjete na nj namjestiše
Čestito vile sjelo,

Jamac nam Znanja matica
Jamac nam nauke vrelo
U nebo koje smjelo

Diže se već na let.

*

Jamac nam kad pozorištem
Ovaki Koturn stupa,
Kad ti po rodnom glumištu
Živahno Sokus lupa

S kojega vele skupa

Dara smo dični sad,

*

Zagreba dičnog građani
Zaviddošt nas vie “mori Kebiišića
Svršeno, jer sad vidimo
Mudro što narod zbori:
»Kasnije ko što stvori«
»Časnije vrši sve«<.

*
Istina huda prigoda
Bratski nam vez da muti,
Prirodno al smo svezani,
A srce davno ćuti
Potrebu da se ljuti
Dobije boj za viek.

*
Nemojte zato predati,
Niko nam ne odolje,
Velebit svaki pasti će
Nizoko posve dolje,
Da je široko polje,
Da nam je gladak put.

*

Samo ti sunce upravi
Putkle se nebo mrči,
Razvijaj, uči, potiči,
Prosvjeti put nam krči,
Vazda sviem napried trči,
Zagrebu spravljaj rod.

Zg. razu a

Hrvatske narodne: manifestacije

U ktatkom vremenskom razmaku
pružila se prilika Dubrovčanima,
da u par navrata iskreno i nesebično,
toplo i zanosno manifestiraju svoje
nacionalne osjećaje i svoj žarki brat:-
ski patriotizam. Gostovanje članova
Hrvatskoga narodnog kazališta iz Za-
$reba omogućilo je mjesno Kazališno
društvo. Prijem glumaca iz Zagreba
bio je bratski i srdačan, a naklonost
i privrženost publike vidno se ispo-
ljila u samome teatru za vrijeme ka-
zališne predstave. Predaja lovor-vi-

jenca sa hrvatskom trokolorom iza-

zvala je divljenje, burne. ovacije 1
cbasipanje glumaca sa svježim cvije-
ćem na otvcrenoj sceni, Pljesak i su-
ze radcen:ce spojile su se i ovaj put u
divnoj hermoniji i nerazdruživoj pri-
vrženosti Dubrovnika sa Zagrebom i
ostalim hrvatskim krajevima.

Za vrijeme boravka Hrvatskog Pje-
vačkog Društva »Kuhač« iz Osijeka
prolamale su se Stradunom i ostalim
dubrovačkim ulicama veličanstvene
manifestacije. Dolazak, boravak i is-
praćaj gosti bio je više nego bratski.
Dubrovačka uglađenost i poznato go-
sloprimstvo istaklo se ponovno, a
osobito na večernjem koncertu. Ne
samo što oduševljenju nije bilo ni
kraja ni konca, nego što nijedan kon-
cerat održan posljednjih dvadeset go-
dina u Dubrovniku nije zabilježio ta-

ko rekordni posjet publike š— taj.
To je bila najdivnija javna manifesta.
cija, otvoreni i bratski susret Osije.
ka i Dubrovnika, sjevernog i južnog
čuvara naše divne Hrvatske. To. je
bila jedna prava narodna misija, koja
je.imala takav odjek, da je trebalo
narod smirivati u njegovu velikom
oduševljenju i zanosu, Srca su progo-
vorila, nervi se razigrali, a misli se
povezivale i u pobjedničkom geslu
»Pje:mom k slobodi«,

Osim ovih hrvatskih i narodnih ma-
nifestacija Dubrovniku se pruža još
jedna prilika, a to je gostovanje Ma-
tice Hrvatskih Kazališnih Dobrovo-
ljaca u Zagrebu. Svečane festivalske

priredbe, koje će biti izvedene pred

plastičnim. portalom katedrale  po-
trest će srca i misli gledalaca, zadi-
viti ih i napuniti zanosom i ponosom.
Hrvatski narodni plesovi su oni, ko-
jima je Matica očarala i osvojila stra-
ni svijet, a opet snažno i značajno
izdigla hrvatsku narodnu i kulturnu
osebujnost. Dubrovčani će i ovom
zgodom pokazati da poštuju i podupi-
ru časna i poštena nastojanja onih,
koji proslavljuju svoj narod u tuđini i
po domovini. Interes je ogroman za
to dvodnevno gostovanje, pa je to
već vanjski znak narodne manifesta-
cije, koje će odjekivati uz divne i za-
nosne hrvatske narodne plesove.

»IVKA« prva dubrovačka tvornica

bonbona preporuča dnevno svježe

»ADRIA« odreske, Tražite u svim
boljim radnjama. Cijenici na za-
htjev besplatno.

Najbolji aparati radio Telefunken
dobiju se kod »Zraka« — Pile

Posjetite ogroman izbor novo prispje-
le robe po vrlo niskim cijenama

»LAFAJET« — UI. Kr. Marije 4

f
/
/

PETAR MILOŠEVIĆ —
POKUĆSTVO KRULJAC

Moderne pisarne, namještaji za Mas

dao Zi ri Pg oz
Kod »Katedrale«

Kako nam za par dana dolazi u
goste Matica Hrvatskih Kazališnih
Dobrovoljaca u Zagrebu, to rado us-
krisujemo ove uspomene. Gosp. arh.
Aleksandar Freudenreich, artistički
vođa i osnivač Matice, vrlo nam je
rado ustupio iz obiteljskog arhiva
ove pjesme što su štampane u Du-
brovniku wu tiskari D. Pretnera. Ka-
ko su prije Dubrovčani pozdravili
njegova djeda, tako se i mi sada is-
kreno radujemo njegovu dolasku i
$ostovanju Matičina ensembla. Ta
radost najbolje će se manifestirati
prigodom dolaska što će biti u isto
vrijeme i zahvalnost Matici za kul-
turno i političko reprezentiranje du-
hovnih vrednota Hrvatskoga Naroda.

S. LJUBA - American auto agencija |
Ploče — Gume, ulje, benzin, akumu-
latori, pribor

ORLIĆ-MUSLADIN — Dubrovnik 2.
Mehaničarska, bravarska i instala-
terska radiona. Tel. 461

MIRKO M. ZEC
gvožđarija-porculan-staklarija
Antuninska ulica

BALDO CRNJAK - Parna pekarna
filijale: Gundulićev trg,
Gruž:

Tržnica

ši PROIZVOD RAFINERIJE

Prvog Dalmatinskog Trgovačkog Društva

Dubrovnik II.

Nalazi se u prodaji u svim boljim radnjama