S trana 2 »-HRVATSKI JUG« Broj 14 Povjesna uspomena Hrvatska kulturna društva iz Za- greba dolazila su mnogo puta u go- ste Dubrovniku. Tako je 1875 god. došlo i Hrvatsko kazalište. Tom zgodom prirediše rodoljubivi Du- brovčani članovima zagrebačkog ka- zališta banket, koji se održao u Trstćnomu dne 11 svibnja 1875 god. Za Vrijeme objeda spjevao je prigo- dom te svetkovine »Pjesmu spome- nicu« glumac Josip Freudenreich, djed današnjeg vođe M. H. K. D. $. ing. arch. Aleksandra Freuden- reicha, koju zbog interesantnosti i kao povijesnu uspomenu rado oživ- ljujemo. Pjesma-spomenica glasi: U prekrasnu slavu ovu, Skupila se cvietna kita, Na taj dan u Trstenomu, Pod platanom tamo skrita. * Sve se šali, sve se smije, Sve se igr4, razgovara, Sve tu jede, sve tu pije, Tom veselju nema para, * Spazi vila umjetnosti, Reče sebi: Šta tu biva? Dal u svojoj objestnosti Moja četa ni tom kriva? * Nije Vona: To su tada Dubrovčani mili moji : Pa iz toga znat sam rada Tko na čelu tu njim stoji, * Težak izbor! Rodoljubi Sami su sakupljeni, Šteta da se dan tu gubi, To su narodnjaci svi. * Niko Pučić, rodac strastni, Sjedi pokraj Divljana (gđica Ivka Kraljeva) A kraj njega, velečastni Župnik, srca radostna, * I Natalić vlastel veli, S Desdemonom (đa Strozzi) šali se, A kapetan Klaić dieli, Sa Otellom (Jovanović) čašice, * Pa i dok'tra Mišetića Vidim u tom društvu rad, Gdje on Ljudevitu (Mandrović) priča, Vrieme ti je umriet sad. * Častni Kapelan je tudi, Pa sa generalicom (g.đa Bajza - Slavik) On se spetnih žilah trudi Selaka da spoji š njom. * Vidim gdje naš vlastel Flori Zbori Berti ($đa Rajkovićeva) zgodom tom, A Komnenović da stvori Svezu s malom sobarkom, (g.đica Travenova) * Mlinarici (gđica Culifajeva) Pretner dvori Šarić pako, ćudno je Uličaru (g.đa Jovanovićeva) sladko zbori A Tropejku (gđica Perisova) miluje. * A naš medjed (Rajković) tamo stoji, Od veselja blažen je, Uz to tiho flaše broji, Da nit jedne nestaje. * Skupac (Freudenreich) sve to oštro sliedi, Časkom migne Jakovu (Plemenčić) Neka gleda da prištedi Niešta Jeanu mlinaru. (Ban) * i Sa šaptalca pe oj tadošt šjaje, Pa ši mišli: gledaj ti? Kamo sreće da se daje S čašicom i šaptati. * A ostala sva družina, Svenu tom učestvuje, Pa uz pelješkoga vina S drugima se raduje, * Reče vila »vidim ovdje« »Sve je u svom redu sad« »Ak' do potreboće dodje« »Selak će prizkrbit znat«. Nato je od dubrovačkog općinstva odgovorio pjesmom »Odpozdrav Za- . $rebu« Luko Zore. Njegova je pje- sma, iako prigodna, više kulturno- političkoga karaktera. U njoj se iskri Zorin intimni osjećaj, koji je stajao u suprotnosti s njegovim radom. Možda i nije tako. Zore i ostali sljed- benici južnoslavenske orijentacije u Monarhiji izdizali su Zagreb, pa »Odpozdrav Zagrebu« možemo sma- trati kao njihov kulturni credo i is- krenu programatsko-političku mani- festaciju svoga vremena. Zorin in- timni osjećaj i rezultat iskrene eks- taze donosimo danas kao rijetku, ali vrijednu historijsku reminiscenciju. »Odpozdrav Zagrebu cd Luka Zore: Odkud da hvalu počnemo Na pozdrav tako vriedni, Koju da žicu taknemo; Gdje nam Orpheus medni, Kako s' odužit biedni, Pristojni gdje je glas? | * "Dubrovnik raj je slovinski Preda nj sve pada nica, Dubrovnik luča svjetlosti, Vladala kad je tmica; Dubrovnik mu je klica A Zagreb granat dub. * Prosvjete na nj namjestiše Čestito vile sjelo, Jamac nam Znanja matica Jamac nam nauke vrelo U nebo koje smjelo Diže se već na let. * Jamac nam kad pozorištem Ovaki Koturn stupa, Kad ti po rodnom glumištu Živahno Sokus lupa S kojega vele skupa Dara smo dični sad, * Zagreba dičnog građani Zaviddošt nas vie “mori Kebiišića Svršeno, jer sad vidimo Mudro što narod zbori: »Kasnije ko što stvori« »Časnije vrši sve«<. * Istina huda prigoda Bratski nam vez da muti, Prirodno al smo svezani, A srce davno ćuti Potrebu da se ljuti Dobije boj za viek. * Nemojte zato predati, Niko nam ne odolje, Velebit svaki pasti će Nizoko posve dolje, Da je široko polje, Da nam je gladak put. * Samo ti sunce upravi Putkle se nebo mrči, Razvijaj, uči, potiči, Prosvjeti put nam krči, Vazda sviem napried trči, Zagrebu spravljaj rod. Zg. razu a Hrvatske narodne: manifestacije U ktatkom vremenskom razmaku pružila se prilika Dubrovčanima, da u par navrata iskreno i nesebično, toplo i zanosno manifestiraju svoje nacionalne osjećaje i svoj žarki brat:- ski patriotizam. Gostovanje članova Hrvatskoga narodnog kazališta iz Za- $reba omogućilo je mjesno Kazališno društvo. Prijem glumaca iz Zagreba bio je bratski i srdačan, a naklonost i privrženost publike vidno se ispo- ljila u samome teatru za vrijeme ka- zališne predstave. Predaja lovor-vi- jenca sa hrvatskom trokolorom iza- zvala je divljenje, burne. ovacije 1 cbasipanje glumaca sa svježim cvije- ćem na otvcrenoj sceni, Pljesak i su- ze radcen:ce spojile su se i ovaj put u divnoj hermoniji i nerazdruživoj pri- vrženosti Dubrovnika sa Zagrebom i ostalim hrvatskim krajevima. Za vrijeme boravka Hrvatskog Pje- vačkog Društva »Kuhač« iz Osijeka prolamale su se Stradunom i ostalim dubrovačkim ulicama veličanstvene manifestacije. Dolazak, boravak i is- praćaj gosti bio je više nego bratski. Dubrovačka uglađenost i poznato go- sloprimstvo istaklo se ponovno, a osobito na večernjem koncertu. Ne samo što oduševljenju nije bilo ni kraja ni konca, nego što nijedan kon- cerat održan posljednjih dvadeset go- dina u Dubrovniku nije zabilježio ta- ko rekordni posjet publike š— taj. To je bila najdivnija javna manifesta. cija, otvoreni i bratski susret Osije. ka i Dubrovnika, sjevernog i južnog čuvara naše divne Hrvatske. To. je bila jedna prava narodna misija, koja je.imala takav odjek, da je trebalo narod smirivati u njegovu velikom oduševljenju i zanosu, Srca su progo- vorila, nervi se razigrali, a misli se povezivale i u pobjedničkom geslu »Pje:mom k slobodi«, Osim ovih hrvatskih i narodnih ma- nifestacija Dubrovniku se pruža još jedna prilika, a to je gostovanje Ma- tice Hrvatskih Kazališnih Dobrovo- ljaca u Zagrebu. Svečane festivalske priredbe, koje će biti izvedene pred plastičnim. portalom katedrale po- trest će srca i misli gledalaca, zadi- viti ih i napuniti zanosom i ponosom. Hrvatski narodni plesovi su oni, ko- jima je Matica očarala i osvojila stra- ni svijet, a opet snažno i značajno izdigla hrvatsku narodnu i kulturnu osebujnost. Dubrovčani će i ovom zgodom pokazati da poštuju i podupi- ru časna i poštena nastojanja onih, koji proslavljuju svoj narod u tuđini i po domovini. Interes je ogroman za to dvodnevno gostovanje, pa je to već vanjski znak narodne manifesta- cije, koje će odjekivati uz divne i za- nosne hrvatske narodne plesove. »IVKA« prva dubrovačka tvornica bonbona preporuča dnevno svježe »ADRIA« odreske, Tražite u svim boljim radnjama. Cijenici na za- htjev besplatno. Najbolji aparati radio Telefunken dobiju se kod »Zraka« — Pile Posjetite ogroman izbor novo prispje- le robe po vrlo niskim cijenama »LAFAJET« — UI. Kr. Marije 4 f / / PETAR MILOŠEVIĆ — POKUĆSTVO KRULJAC Moderne pisarne, namještaji za Mas dao Zi ri Pg oz Kod »Katedrale« Kako nam za par dana dolazi u goste Matica Hrvatskih Kazališnih Dobrovoljaca u Zagrebu, to rado us- krisujemo ove uspomene. Gosp. arh. Aleksandar Freudenreich, artistički vođa i osnivač Matice, vrlo nam je rado ustupio iz obiteljskog arhiva ove pjesme što su štampane u Du- brovniku wu tiskari D. Pretnera. Ka- ko su prije Dubrovčani pozdravili njegova djeda, tako se i mi sada is- kreno radujemo njegovu dolasku i $ostovanju Matičina ensembla. Ta radost najbolje će se manifestirati prigodom dolaska što će biti u isto vrijeme i zahvalnost Matici za kul- turno i političko reprezentiranje du- hovnih vrednota Hrvatskoga Naroda. S. LJUBA - American auto agencija | Ploče — Gume, ulje, benzin, akumu- latori, pribor ORLIĆ-MUSLADIN — Dubrovnik 2. Mehaničarska, bravarska i instala- terska radiona. Tel. 461 MIRKO M. ZEC gvožđarija-porculan-staklarija Antuninska ulica BALDO CRNJAK - Parna pekarna filijale: Gundulićev trg, Gruž: Tržnica ši PROIZVOD RAFINERIJE Prvog Dalmatinskog Trgovačkog Društva Dubrovnik II. Nalazi se u prodaji u svim boljim radnjama