....-=-=_=-_-=-_-o gi poi " rama edplata. je za “cijelu ji o mjestu šini i: Austro-ugarsku,: "Bosnu i Hercegovinu, POT Goru i Srbiju Sa eaniš naki Ameriku u SIN EP OI Žž 8. Za apo i četvrt o. step ididsasii zBao ob Pojedini, broj:. lis Ši of &jaG Kao ar Ib ode 4 10 novč sa . Radničko. drišno«. i bh od i t kn Odo sni to datjat 118 | Gotovo po. sia, za mjestima Dalma-+ cije: ima.po koje radničko društvo. Mi se sadane ćemo osvrtati kako napreduju! i koliko koriste ra-. dnicima“ta društva; prem da će 'mo' biti“ obavije- šteni. do skora samo da pitamo ; A Dubrovnik ima li on radničko društvo? .Negda bijahu : u Salsno dii čeg radnička Škuškeka jedno je pripadalo autonomnoj: a drugo“ nas | rodnoj“ stranci.* Do“ duše“ i ako je ovo štiinćarenje nitu cijelj bilo žalosno da ne rečemo. sramotno ipak nat »Ustav“ tijeh i iii dea wrijedan a mnogi je radnik“ dobio“u“dobi“ bolesti“ ili“ izne: mogle“ starosti potporti: No što se dogodi? U ra“ dnička društva Ke med i ne radnici, Sstupiše, člano- Bi ad jed a se. gosparu prohtjelo. ase načeonikom, drugome zastupnikom; pa kako bi lak= | še uspjeli upisaše se u društva sirana (plesove, zabave, švilčne zastave i rak! u najboljem ča- i Šu autonomno se društvo raspušti,. 8 narodno d danas slabo životari. “a _ ' Nije li ovo žalosno? fo autonomnom og. ne ćemo govoriti; onoga više ne ima; bilo: bi da- kle izlišno; osvrnuće. mo moa nie nae radničko društvoja sijebsi nomsimsbana . Ovo je na Slavu pr dvandčsta karla da se ustanovilo. društvo. a druga. otkako je ono, sla- Vilo “desetogodišnicu opstanka, pro, Janjska, svetko- vina ovoga društva i ako je: bila: ho. > bijašei pretjeranaziu id (čedo 3 o ud » Dubrovačko" radničko dtištvo“" ode“ "deset godina opstanka" što ji je pokazalo? Sve a ma ništa | ob onome što je prićodom te svećanosti. Veleuče- ni. D,m Stojanović kazivao da, .bi ge moralo «poka: zati. U: jednu riječi pokazalo-je: da je to, društvo Moglo sve a ma da nije htjelo: Ovo društvo, da še je radilo kak&“s početka“ ili“ da“Su“dotični u- Pravitelji malo bolje vodili računa, mogaše danas raspolagati, svotom. od. najmanje, 15.000, forinti, i stajati na onom uzvišenom mjestu, koje ga.ide u Prvome redu od svijeh društava te ih danas osni- vamo. A tamo? Kako rekosmo: jedva životari. Danas je »Dubrovačko radničko društvo“ Spalo na nekoliko članova i dai nam ne upada u oči tabla sa“ Raa od (barjaka na “sred ,Place“ mi bi gotovo: “posumnjali opstoji li to društvo. Uzroke "nj njegova slaba rada mi ne ćemo, istra- | | se sami gube kao što se gubi u neizmijernome | živati jer, bi (nam bio. uzaludan, trude, , *torinta. 2. ia Jr Vlasnik i gra urednik | Domo DEPOLO. ;ž Žaleći da n& imamo u Dubrovniku radničko društvo. koje. bi zbilja potpomagalo siromahe nau- mismo,, koliko nam bude moguće potaknuti . opet radnike. da ili potpomognu.i poprave sadašnje ili da ustanove novo: > Potreba ,radničkog društva* i kako bi se Otio“nioralo ustanoviti dokazat će mo u došustijem brojevima a ufamo da će se radnici rado odazva- ti našem pozivu kao svegj. Ako današnje društvo ne. cvijeta Bog zna kako -ispovijedamo, da oni ni- jesu «tome «krivi; možda se nigdje: u Dalmaciji:'ne | odazvaše višom ljubavi ustanovljenju društva kao u društvima, koja. se tistanoviše. na ovako pleme- u Dubrovniku. A možda se 'malo gdje dogagjalo da je jedan radnik pored toliki milosnijeh zavoda i ,radničkog društva“ bio prisiljen od glada . se otrovati;kao poznati erevljar Menigo, i da i:danas vigjamo: majstora prosit po gradu, koji je bio .:8 godin& redoviti | član društva“ a k tome imučan čovjek. | Kad. 56 samo promislimo da bi ovaka smrt ili ovaka starost mogla zapasti pojedinoga radni- ka onda: ufamo. da će se svak zauseti za ovu stvar. Bogataši imadu novaca, činovnici imadu pensiju, napokon seljaci imađu parče zemlje na što će da se oslone. “Ali radnići? Dok su zdravi, dok im bo- lest ne zakuca na vratima, obitelji veoma dobro ali kad ge. dogodi kakva nesreča na koga će.se osloniti ? A,.vele: neki eno bćnice! Eno prosjačkoga štapa! Jao ga tijem. Ti su svegj na rubu propasti a op“ “| koljeni siromaštvom; “to su ljudi danas slobodni a- li koji žele da sutra postanu robovi. i: Lijepo nigda ljepše : radnik koji je. živio i nesreća; da poći u«bonicu ili prihvatiti se prosja- čkoga štapa! To je po njočita sramota i ako se na taj način prihranijdobija hranu iz milostinje. Dočim kad bi on imao ,radničko društvo“ za megjusobno potpomaganje on ima prava traži- | ti pomoći ita mu se ne može zanijekati, Kolika je potreba. od radničkijeh društava ne moguće je izmjeriti. To su njihova utočišta, u njima: nalaze oni pensiju “u starijem danima ili kada boluju. I dok u Dubrovniku ne “bude «rad- ničkog | društva“ koje će raditi ozbiljno na ple- menitu cijelj da potpomaže radnike, koje će ula- gati, gye sile. da. poboljša stanje radnika, što može aji zakoni ga državni dovoljno potpomažu, a za koje će opet radnici dok su zdravi žrtvovati po maleni darak i nastojati da ono pročapti nad lo- | zinkom "i6đan za svijeh a svi za jednoga“ mi | će mo do tada strepiti za radnički stališ i kazati ia “su Dubrovački radnici raštrkani i puštani da IE Nu DL PE radio 50 godinA kad ne promišlja ako ga. snagje | Oglasi osobito od radničkih društava m se uz vrlo umjerenu cijenu. Rukopisi se ne vraćaju. moru utopljenjak bez ičesa na čemu bi spasio mi- li život. JEDNA JEDAREDI do E ajokagte vijeću, bijaše ka šena slijedeća interpelacija : — Potpisani vijećnici, ag eee interesđ svojijeh birača da postignu. potpunu bistrinu u poslu bitnog interesa, za kog je:ovo mjesto. potro« šilo od prilike 30 hiljadđ forinti,a do sad zane+ marenu u tam nosti obraćaju se uglednom Nose skom upraviteljstvu slijedećom : Interpelacijom |< id Ž Jeli kad. odbor izabran od: prestalog. op« ćinskog upraviteljstva, da tumači nacrt .projekti« rane željesnice 'Dubrovnik- Metković: Mostar-Sara- jevo prikazao izvješće 6 svome radu općini, i jeli namjera općine u slučaju da bude predao, podni- jet ga općinskome vijeću da se š njim upozna? IL U slučaju da to izvješće ne bude bilo još predano, namjeravali općinsko upraviteljstvo po- zvat taj odbor_da ga što prije podnese ? Dubrovnik 18 | 3 87. M. Natali | A. Dr. Serragli A. Dr. Pugliesi M. Šarić Stje Bravačić Gj. Grkavac I. Dr. Rubricius : N. Radulić. Dakle jedna jedared se Sao 0 toj ne- snoknoj našoj željenici ! A.na naše veliko čudo, pa mislimo i cijelog gragjanstva, ova nam je interpe« lasija. došla kao grom iz vedra neba, jer je je- dnom pokazala,: da. nakon: tolike borbe ipak je u današnje općinsko vijeće prodrla nekolicina neod- visnijeh Dubrovčana, koji se ne klanjaju bezumno i podlo apsolutizmu: ljepo-ti' koralovoj(?!)*) i vje- govijeh Pera, Nik& i SalamunA, nego hoće da se njihova prava poštuju, te zakonito postupa prama pučanstvu; niti će uvjereni smo, klonuti duhom videći da su se. naša gospoda opkolili nekolici- nom Gjanizer4, na primjer Damjana Gjude, jer vr- lo dobra poznadu iz dubrovačke povijesti nesre- tai uspijeh, koga doživu ovi ljudi. Mi u istoj in» terpelaciji nalazimo dva pitanja, koja su sa svi- jem opravdana od strane potpisanijeh vijećnika, ali koja nam otkrivaju nešto smiješna da ne re- čemo drugo, te se je zbivalo koliko u odboru: ex željeznice, toliko u ex upraviteljstvu naše općine i od srca joj se radujemo te željno očekujemo: od< govor iz usta kakvog vrijednog govornika, koji će nam «po put vrlog vrtlara okititi ružama boket pu- ostijeh drača, koje nas odavna bodu: Da mi ne ćemo imati željeznicu, da naše li- jepe tigučice odoše i da im slobodno možemo 6- čjatati: ,requiescant in pace,“. da se naši nacrti *) Ovu orakulovu riječ rastamačit će mo.