Broj ginu Godina I. IAN SVAKOG PRVOG | PRONAESTOG U MJESECU | Pretplata je za cijelu godina: u mjestu - forinta 2. | Za. Austrorugarsku, .Bospu i Memegovine, Crnu Goru i Srbiju | < asia ;. . SA Za Ameriku u zlatu... Hb A IK31, | 8. Na pd i četvrt godine, razmjerno, Pojedini broj . š «dra: Vlasnik i odgovorni urednik DOMO DEPOLO. “ku A JE Oglasi osobito od radničkih društava primaju se uz vrlo umjerenu cijenu. gb ix “ Rukopisi se ne vraćaju. ,Radničko. društvo“ III. Da je od neizmjerne kovišti Svako »Radničko društvo“ osnovano za megjusobno potpomaganje Dubrovniku da je od najpreče potrebe, neka se “već jednom :zbiljski: :postaramo: za“ naše“ društvo to'smo po mogućnosti dokazali u 8em broju. > Ruku na prsa nek stavi svaki radnik pa nek promisli nepristrano je li on na osami? Ako, je da- .nas zdrav: i ako može. zaraditi koru hljeba. zar to nije.po. vj i njegovu obitojj.inajveča sreća ?! Ali |: sutra — ali sutra da ga samo zaboli ili'da? mu o- «teče ruka... raditi? Mi se ne ćemo kada zanimati bolestima, koje su opasne i koje traju dugo. ona malene ozlede ; Zaustavimo se navinuo je n. 'D kakav. radnik nogom,, ruka: iskočila. iz, mjesta, , teško se nahladio što će on i: kako. će? Nije majstor i: vlasnik du- “čana; rađi na nadnicu. Zdrav je, samoradi ove ma- lane ozlede ne 'imože' da radi. Prolazi jedan, dva itri dana - Žž bolest na istome; djeca doma. traže obljeba a žena — a žena oda bii htjela dobiti ko- ji novac. perući po kučama ili rublje: ili presluži- jući ne može, jer su joj djeca nejaka. Ostavimo sada obitelj va stranu a pridržimo se ozlednika. Hoćeli taj radnik poći u bonieu? Nipošto! Jer“ u bonicu ne primaju za ove malenkosti. Hoće li zva- tg liječnika kuči ? Jest, ali liječnik općinski doći oće jedan ili najviše dva puta.a trećom ga šalje u b6nieu, u koju ga opet ne primaju. Mi s ovijem ne. prigovaramo opć. lijecniku. Očevitci smo bili da je on i po deset puta dolazio bez nagrade u siromaške kuče ;'ali svakako to je “od' njegove dobre volje, na čemu mu trebu zahvaliti u ime siromaha, dužnost ga na to. nije primorala. Ako g. Nikolorić danas proti njegovoj koristi radi ta- ko, sutra kozna hoće li?! Jer niko ga ne može prisilovati a opet ne bi mu: mogao .ni. zamjeriti, jer Bog .zua da nije plaćen baš. obilno. Z druge strane ako je on dauas u Dubrovniku ko zna ho- će li biti sutra?! Na sve ovo treba lijepo paziti i na ono što bi moglo biti, promišljeti dobro i do- bro. Nego hajdemo da kažemo da će liječnici op- činski. svegj. bezplatno. liječiti radnike. Pa ipak ku- .kavno je to liječenje. Bolesniku.se pripisuje bolja hrana ; malo juhe, malo mesa; a otkle? otkle “će on to kupiti kad u 10 dana što ne radi ostao je bez prebijene pare? Recimo i to da će toga ra- dnika primiti u bonicu; ali djeca? ali žena? Nama se čini da je dovle dosta. jasno čitaocima kako je od velike potrebe popraviti ,dubrovačko radničko , 2 "Gdje će da se zakloni i kuko će | na. Dalmaciju, u inostranstvu od: onijeh društvo.“ Mi. velimo popraviti jer ustanovljati novo bila bi ludost i besmislica. Onaj. novac kojeg da- nas uživa društvo, ono je radnički; rašta ga ' (dakle zanemariti? Popraviti sadašnje društvo stvar je veoma laka a dosta korisna: radnika, mislimo da je izlišno dalje govoriti. A |. : Onome ,ustavu“ koji plemenito bao da se .članvovi potpomagaju u bolestima, treba nadodati: 1. Da se upravit. društva pobrine naći ra- dnje članovima koji ostadoše bez ove. 2. Da se društveni novac dava na zaloge uz malenu kamatu. radnicima, i tijem potpo- može jednog radnika ako je upao u nesre- ću, ako misli poći izvan grada da se pre- brani itd. itd. Prvu tačku, koju smo predložili, ne ćemo bi- striti mnogo. U nas dolaze radnici od svijeh stra- nazivaju varvar- znam. . Pa ipak skom «Zemljom i što >. ja strana, u kojijem tako . crne našu “Dalmaciju dolaze da rade, da se hrane u ovoj »zemlji varvarskoj“ ljudi koje ne poznasmo igda, i ti ljudi baš s toga, jer ih ne poznasmo nigda, nagju u Dubrovniku (a valjda i drugovgje) nova- .c&. Otvore dučan, ako im služi radnika primamlji- vaju opet njihove zemljake i tako Dubrovnik se “puni strancima a dubrovački radnici ostaju bez radnje. Ako tijem strancima pogje za rukom trgo- vina onda je dobro _ ako ne ,ni što imali ni te opet na parobrod pošto su koju stotinu forinata u Dubrovniku, što izgubili“ zagranćali Oni trgovci, koji tijem ljudima davaju novaca, Dubrov- čanima ne će pare za lijeka; a tijem i ne znadu možda da pomagajući strance upropašćuju naše. Mi mislimo , patriotizam“ da bi trebalo mjeriti ovi- jem laktom a ne zovem li se ja Srbin a onaj Hr- vat ili Autonomaš?! Eto n.p. Do sto će te šavćica naći u Dubrovniku, koje odgojiše naše vrijedne u- ćiteljice bilo ona na ,Prijekome“ bilo ona (g.ja Nikica) u Pilama, bilo iza Gospe i koje ne samo jesu časne a ma moraju da budu pod takijem u- čiteljicama. Pa? Rade od rane zore do mrkle no- ći pe kućama za 30-40 novčića i pomagaju obitelj Hajdete vi nagjite sada jednoga bogataša, koji će pristati na dobro tijem djevojčicama! A ako dogje kakva ,,krezubina“ sa-strane, kakva od. onijeh mi tamo ni amo otvaraju joj se dučani i darivaju hi- ljade da njima radi! Reći će nam se sada: a na što sve. ovo? S toga što smo nemarpni prama Dubrovčanima, s to- ga što ne potpomožemo jedan drugoga, a ma ko- pamo svome jamu, u kojoj će mo svi upastia po- više koje će nam stranci metnuti zaklopac s nat- pisom : ,konkurencija.“ »Radničko društvo“ dakle, kad bi primilo od nas predloženu tačku, zapriječilo bi strancima da nam prave konkurencije kad i onako tr- govina je skoro propala z bog ovijeh, što će mo u došastom broju kazati. U ,radničko društvo“: kad bi se opet upisali radnici morao bi opstojati naroči- to odbor sve od majstora. i vlasnika dučan4 i ako se tome odboru prijavi kakav radnik pa bio on ili ne bio član samo da je Dubrovčanin da' ne morao bi mu naći ga da sjede na ono mjesto na koje bi mogao doći sutra stranac. Radnici, vlasti- ci i majstori u družtvu bi se morali “ dogovoriti ima radnje taj odbor zarade i poslati. “megjusobno. Jer ako oni mudruju onom : alija ću dobaviti radnika iz Beča za forint na dan koji rade bolje od našega za y i 20 nov; Neka: upam- te, da će taj, kog će oni dobaviti raditi godinu ili dvije dana kao nadnićar a poslije će otvoriti dučan po sebi. Ta ako je ,ti majstor mudrolija“ uštedio u god. 70 for, — sada kad mu siranac otvora novi dučan, neka proračuna: kolika je šte. ta po nj? Ako je imao 200 klienatA, novi majstor odnese mu ih polovinu i tu je štete trostruko. A tome, a tome naravno nek krivi sama sebe. Što se tiće druge tačke mi znamo da ,ra- dničko društvo“ ne može raspolagati ogromnom glavnicom. Ali neka barem koristi onoliko koliko može. Kad bi se opet postarali za naše društvo | ono bi napredovalo i poslije koristilo mnogo više. Znamo z bog ovoga da će nam doći mnogo prigovora ali ako bi nam prigovorili da _ već op- stoji za zaloge Monte di pieta“ (pobožno djelo) mi odgovaramo, da radnici jedva imadu na ruci i prsten blagoslovjen a kami ostalog zlata da ga za- lagaju. Nego što se dogagja? Da zaimavaju novac privatno, a vjerovniai udare na taj zajam kamatu, da taj radnik postaje faktićno rob njegov i radi za njih. Ako pak ni tijeh vjerovnika ne imade, onda radnici kad se nagju bez radnje u očajnosti bacaju se na raskalašen život ili ako im dogje kakva prilika da dobiju štogod, propuste je jer nije novaca da se upute i koraka naprijed. brovačko radničko društvo“ uz malu kamatu ima- lo bi i potpomagati siromašne radnike, a mi ufa- mo da domovina Boškovića Boža, Amerlinga i Pu- lića ima još sinova, koji će ostaviti novaca dru- štvu koje ovako radi ili ovoliko koristi. Mi dalje ne ćemo pretresati do zgode ustavi n. p. kako bi se imalo birati upraviteljstvo i ko- ji članovi primati? — Što se tiće zabava i to će mo drugom prilikom ; ali za sada mislimo da su najkorisnije zabave==prelekcije u svečanijem da- nima, iz istorije, geografije, anatomije, zdravlja i » Du- 70 Za dJEK gaje