DUBROVAČKE SAMOUPRAVNE OBLASTI Broj 3. Dubrovnik, 17. Listopada 1928. ——psijs NESLUŽBENI DIO. Oblasna $ospodarska konierencija u Zagrebu. a Jedan nesumnjivo velik i koristan rad na okup- ljanju konstruktivnih snaga i realizovanju ekonom- skih problema hrvatskih oblasti, započet je u trav- nju ove godine sa prvom gospodarskom kontferenci- jom održanom u Splitu, U prilično kratkom vremenu sastala se je i druga gospodarska konferencija naših oblasti u glavnom gradu Hrvatske, ovaj put sa naro- čitim uspjehom, koji je manifestovan u jednodušnosti svih oblasnih izaslanika, što ukazuje na nepodjelje- nu želju za stvaranje najtjesnijih veza, i sjedinjavanje snaga. | Interesi ob jend oblasti kao i skupni interesi na- še nacionalne cjeline, našli gu odraza u raspravama i zaključcima gospodarske konferencije koja je u Za- $rebu trajala neprekidno tri dana: 28. 29.1 30 rujna. Konferenciji je presjedao presjednik zagrebačkog oblasnog odbora i odjelni predstojnik za narodno go- spodarstvo Josip Predavec, naš poznati radnik na gospodarskom polju. Glavni referati bili su u njego- vim rukama, Drugi po važnosti značajni referati bili su oni g, Ing, Augusta Košutića, odjelnog predstojni- ka za javne radnje i promet; g. Dr, Ivana Krajača, odjelnog predstojnika za finansije; te Dr. Frangeša, Ulmanskog i Jurića prolesora zagrebačkog sveuči- lišta, | Nakon svestrane diskusije, koja se je vodila o svim pitanjima, koji su bili na dnevnom redu konferencije, primljeni su razni zaključci. Radi ograničeno pro- stora mi donosimo samo kratak prikaz tih zaklju- čaka i zaključnu rezoluciju u cjelini. Rezolucija o unapređenju živinogojstva konstatu- je, da je ova gospodarstvena grana od najveće važ- nosti sasvim zanemarena i da je od postanka države stalno nazadovala, U svrhu polučenja čim bržeg i ve- ćeg uspjeha utvrdjuje se jedan zajednički program rada, koji obuhvaća: odredjivanje pasmine pojedinih vrsti za pojedine pokrajine, kao što i organizaciju praktičnog rada na temelju izgradnje živinogojskih zadruga i i institucija koje će se sa strane zastupanih samoupravnih oblasti, u najvećoj mjeri moralno i ma- terijalno pomoći. Isto tako će se sa strane zastupa- Z 4 LJ : a ka 4 Vie & a vade kk: Akona: AGA AO ZI S EP ONE Kirk VM a ša #: Sa) ; x a + KjA KE AE «hča se KA iži o ei ti Goa PDT. p T. REL$H kk DL E EV KE SE DI Kia 4 kT a BL S PLA Er I EL A E Kr E RU IJ SG V TASTE EI nih samoupravnih oblasti poduzeti sve mjere za una- predjenje proizvodnje krmnog bilja. | Po ministarstvu poljoprivrede i voda izradjeni nacrt »Zakona o unapredjenju stočarstva« odbacuje se, jer je formalno i stvarno nepodesan«, Pitanje Oblasne Štedionice i proširenje njezinog djelokruga bilo je također predmet opširne rasprave nakon referata ravnatelja štedionice g. Dr, Šoštarića, Primljena rezolucija govori o gospodarskim interesi- ma oblasti, koji traže da se u najskorije vrijeme pri- stupi osnivanju oblasnih novčanih ustanova, naroči- to u vezi sa postojećom oblasnom štedionicom u Za- grebu, jer će se tim putem najprije 1 najjednostavnije postići željeni Cilj i jer će samo tako organizirani ve- liki zajednički zavod biti u stanju da svima potreba- ma udovolji i da najuspješnije dirigira kapital, kako to momentane Poe u pojedinim oblastima zahti- jevaju. « | : O organizaciji gospodarskih meljoracija i vodnih zadruga prihvaćena rezolucija govori među ostalim: Pojedine oblasti staviti će se u vezu sa oblas- nim odborom zagrebačke oblasti u svrhu, da im ovaj u koliko samo za to ne bi imale osoblja, takovo stru- čno osoblje za izradbu tehničkih operata dodijeli uz naknadu troškova. | Za već izradjene operate kao i za nove kada budu izradjeni u detalju treba pronaći izvore za sred- stva njihovog provadjanja. U koliko pojedine oblasti Godina 1. one bi mogle da ih nadju same, stavlja se zagrebački oblasni odbor na raspoložbu, da on takova sredstva. potraži i nadje. REZOLUCIJA ZA UNAPREDJIVANJE BILJNE PROIZVODNJE, i. Preporuča među ostalim potanko i sistemat- sko proučavanje gospodarskih i privrednih prilika ci- jelog teritorija na konferenciji zastupanih oblasti s tim ciljem, da se cio teritorij razdijeli na pojedina gospodarsko-privredna područja, I, Nakon toga a na temelju dobivenih rezultata valja: