Poštarina plaćena u gotovu.

SLUŽBENI

Broj 6. Dubrovnik, 29. Prosinca 1928.

DUBROVAČKE SAMOUPRAVNE OBLASTI

d izzasinka i
FANTUNA GJIVANOVIĆ

Pre

Izlazi dva puta mjesečno.

Godina 1.

_ —_  — .

| ho Mo di ke
IZVJEŠTAJ.
Velikog Župana Dubrovačke Oblasti gosp. Krsta Rađimiri o stanju opće admini-
stracije u Oblasti Dubrovačkoj prigodom otvorenja redovitog zasjedanja Oblasne
Skupštine u Dubrovniku dne 5. novembra 1928. god. održanog u smislu či. 129
zakona o Oblasnoj i Sreskoj Samoupravi.

(Nastavak — Vidi br. 7)

VETERINARSTVO,

a) Veterinarsko osoblje:
7
Na teritoriju Dubrovačke Oblasti, kroz navedeno

razdoblje, nalazilo se je 5 državnih veterinara 1 to 1
kao oblasni, a 4 kao sreska veterinara, koji su pored
svojih redovnih dužnosti obavljali 1 opštinske službe
— pregled stoke za klanje 1 mesa, — u mjestima nji-
hova sjedišta,

b) Brojno stanje stoke:

Dubrovačka Oblast u tome je pogledu jedna od
najsiromašnijih u cijeloj našoj Kraljevini. |

Prama podatcima koncem 1927, godine nalazilo
se je na teritoriju Oblasti:

Konja 1515, kobila 804, pastuha 46, mazaga 3465,
magaradi 4175, volova 2385, krava 3297, bikova 107,
ovaca 62.168, koza 22.382, svinja 9430, pernate živi-
ne 85.506.

c) Kvalitet stoke:

1.) Konji su srednjeg i lakšeg tipa, u kojima ima
mješavine, nekada jako rasprostranjenog arapskog
soja sa docnijim engleske krvi. Nedostatak dobrih
kobila, a naročito higijenskih uslova dava slabe re-
zultate. Od marta pa do svršetka jula 1928. god, na-
lazila su se u Metkoviću u rasplodne svrhe 3 držav-
na pastuha iz državne ergele »Vrana«,

Za pripusnu periođu 1928. god., Oblasni Odbor u
Dubrovniku pozajmio je bio jednog pastuha magarca
od općine Metković, te ga je povjerio glavaru sela
Lisca opštine Ston radi opasivanja domaćih kobila,
Općina Metković nabavila je bila svojedobno pastu-
ha magarca iz Italije u svrhu opasivanja domaćih ko-

> ei

bila, Nu pošto dolina Neretve ne odgovara uzgoju ma-
zaga već samo konja, stoga je općina Metković za
spomenutu pripusnu periodu pozajmila bila gori spo-
menutog magarca,

2) Goveda su većinom domaće pasmine — buša
— te su zakržljala. | |

Za unapregjenie i poboljšanje domaćeg soja gove-
da svojedobno bi uveženo iz Tirola 5 krava i 1 bik
oberintalske pasmine na državni rasadnik u Čibači,
Importirana grla lijepo su se aklimatizirala,

Kroz ovo razdoblje bi prodat sa strane Oblasnog

Odbora i junac oberintalske rase Franjevačkom sa-
mostanu na otoku Badia kod Korčule, a to u rasplo-
dne svrhe. Ada |

3.) Svojedobno bile su uvažene u amošnju: Oblast
svinje čistokrvne Jorkširske pasmine iz Engleske, a
to ria državno imanje u Čibači kao i na otok Badia
kod Korčule (Franjevački samostan), Importirane
svinje lijepo su se aklimatizirale 1 uspijevaju, Ova
pasmina je ranostasna i rastom je nadmašila sve os-
tale rase, Od 3. novembra pa do marta 1928, razda-
lo se je u rasplodne svrhe 7 kezmića i 6 kezmica do-
brim marvogojcima na području ove oblasti, a po Ta-
znim srezovima i to uz najpovoljnije uvjete uz cijenu
od 75% popusta prave vrijednosti grla. Suviše pak
bjehu dobrim marvogojcima udjeljene premije za ne-
rastove u ukupnom iznosu od Din, 3500, a to iz odo-

 brenog kredita Ministarstva Poljoprivrede i Voda

budž. godine 1927/28.

4) Ovce su zakržljale i ako bi se malo pažnje na
njih svratilo moglo bi se veoma brzo i sa veoma ma-
lo troška poboljšati pasmina istih.

5.) Koze su ubitačne za mlade šume te stoga imao
bi se 1 broj istih sniziti, | |

Nm