općina i glavno već učinjeno. stenje i ćuti: Strana 2. e ,ZADRUŽNA MISAO“ > vačkoj, pa ipak težaci od nje nemaju. one koristi, koje bi mogli imati od tako jake organizacije. Krivo je tome što organizacija ne radi onako kako: obi trebala i mogla da radi, a bez rada i borbe ne može se izvojštiti nikakove o koristi zemljoradničkoj klasi. Mi stojimo pred izborima državnim, oblasnim i općinskim. Brojna snaga zemljoradnika u oblasti dubrovačkoj tolika je, da mogu u sva tri izborna kotara izabrati svoga poslanika za na- rodnu skupštinu. U oblasnoj skupštini mogu da imaju absolutnu većinu, kao i u svima seoskim općinama. Zemljoradnici u svom najvišem in- teresu treba da iskoriste ovu priliku. Organizirane redove malo učvrstiti 1 pripraviti, te uzeti u svoje ruke upravu oblasti, nije teško kad je . Imamo statut, program, znamo što hoćemo, imamo najjaču političku organizaciju u oblasti, pa možemo dosta toga da provedemo u djelo. “U izborima za narodnu skupštinu, zemljoradnici dubrovačke oblasti treba da manilestuju svoju klasnu svijest, . jedinstvo i disciplinu svojih redova. Moguće je da su različita mišljenja o tome koga da se bira za poslanika.. Birati treba one za koje većina kaže: da su sposobni, radinici pouzdani. Pod- nipošto se nesmiju cijepati redovi za- rad nečije ambicije. Klubovi Zemljoradničke Omladine su veoma važne i za konačnu pobjedu zemljoradnika neophodno potrebite or- ganizacije. U narednim brojevima pisati ćemo opširnije o Klu-Ze-Q., i čim statut bude gotov početi ćemo sa organiza- cijom u našoj oblasti. : Niže donosimo pjesmu jednog omla- dinca : : Mučenik det ekg veka. kao da je proklet Da večno pati; a niz čelo puza I toči znoj na zemlju punu truda | Njegova, muke i Pin oo On patnik proklet! a oni što sebe — > Njegovim trudom — okitiše zlatom, Zato jer križe čovečanstvo nosi, Srame se zvat ga prijateljem bratom. o Patniče sef se da i tebe rodi Ko i svakog — mati. Od suza ne živi; Za svoje dosta patio si grehe, | A deca tvoja nisu nikom krivi. ; To naboreno čelo podigni suncu Istine; ono i rad' tebe sije, Pokroči svetlim putima slobode Na metu, da i tebe s drugim grije! Sibe Miličić, ml. težak omladinac, Brusje. Agrarna reiorma. Ni jedna građan- ska partija ne će provesti u idjelo agrarnu reformu onako kako to za- htjevaju interesi zemljoradnika, pravde .i općega napretka. Samo Savez Zem- ljoradnika kada preuzme vlast, udovo- ljit će pravdi i zemljoradnici će imati naknadu za sve pretrpljene štete i ne- pravde. A do tada će biti samo borba. To treba da znaju zemljoradnici i — učvrste i osposobe svoje redove za kouačnu pobjedu. Svaka ptica svome jatu, zemljorad- nik svome bratu. Poljoprivreda. Umjetni gnoj. Sada je vrijeme kada se svaki zemljoradnik mora pobrinuti čime da nadoknadi zemlji hraniva svoj- stva koja joj je oduzeo prošlom ljeti- nom. Pred ratom se bilo počelo pri- lično raditi umjetnim gnojem. Zemljo- radnici se još dobro sjećaju kako je umjetni, gnoj silno koristio osobito djetelini, krumpirima, duhanu i vino- gradu. Nažalost to je kroz rat prestalo . i do danas se nije ponovilo. Zemlja se iscrpila, a stajskom gnoju cijene vanredno poskočile. Neophodno je po- trebno da se opet počne upotreblja- vati umjetni grlioj. vede razgovor .o tome u našim selima obično svrši sa : dobar je umjetni gnoj ali teško ga je nabaviti. Zbilja teško je danas dobiti dobar gnoj, a da nije preskup. Gospodarsko Društvo kao središnja zadruga u Zagreba, nabavlja velike količine za svoje članice. Tako obi irebao da radi i Zadružni Savez u Splitu, i zemljoradnicima bi bilo omo- gućeno da se. preko zadruga opskrbe sa dobrim i ne,skupim umjetnim gno- jem. Pokusi sa umjetnim gnojem. Ove jeseni ,Poljoprivredno Odjeljenje“ Po- (krajinske Uprave u Splitu poslalo je nešto superfosfata, kalijeve soli i cija- namida za pokušaj kod žitarica, po- vića, livada i buhača. Gnoj je razdije- ljen nekolici zemljoradnika, kod kojih je odabrano zemljište za Mapa Oso- ia duha lji bito. je važno doznati ku: jA DA gd h mu gnoj koristi. Kad se danas po-| Žalosno je da se to do danas nezna. Buhač se danas naj- više traži i najbolje plaća, prema tome kod njega bi se isplatilo upotrebiti umjetni gnoj. Pokusi se provode pod nadzorom g. T. Mladinova obil. uč. polj. a o uspjehu izvijestit ćemo na- knadno. Rđava godina. Stari ljudi ne pamte gore godine za zemljoradnika što pro- šle. Najprvo suša, kada je trebala kiša, pa što ostalo od suše potuko grad. U jesen kada smo trebali lijepo vri- jeme da obavimo jesenske radnje tada 40 dana kiša i tako ono nešto povrća, što je bilo usađeno, počelo da gnije. Iza kiše vjetar, snijeg i led. Vjetar po- lomio masline i voće, a pod ledom propala cvjetača, salata, selen, petru- sin, rasadnici buhača i drugo. Povrh svega toga još dođu građani pa kažu ! Eh, lako je vama težacima ! e Radi ograničena prostora morali smo ostaviti za drugi broj nekoje članke o poljoprivredi. Prosvjeta. Esperanto. Kod nas se uči u Kuni, Potomju, Janjini, Babinopolju, Trste- nomu, Gružu, Dubrovniku, Donjoj Župi. Čilipima i Pločicama. U Janjini je inicijativom vrijednog g. Dinka Baselli, opć. tajnika osnovan Esperanta Klubo, koji je veoma lijepo razvio rad. XV-a Universala Kongreso de Espe- | ranio održati će se ove godine od 2. do 8. augusta u Niirmbergu (Njemačka). Prošle godine bio je u Helsinki (Fin- ska). U Zagrebu izlazi list ,Konkordo“ oliciala organo de sudslavaj esperan- tistoj. o Malfeliča knabino. lu Dubrovnika knabino sin jetis en la maron pro kalumnio če šia fiančo. | Traserčinte la kadavron oni trovis en gia pošo jenan leteron: Kara mia! Gis hodiau min tenis la espero, ke en Via koro bruletas ankorau ia faj- rero da amo por mi teege malfeliča. Kiam tiu espero malaperas, kun gi sulokigas mia vivo, kiun mi čiam ma- lamis, čar de kiam mi konis gin, de tiam mi sentis, ke gi estis veneno.