— 86 suspenzije »a sacris ordinibus« — koja je gledom na odrješenje ordinariju pridržana. 2, Zabranjujemo svim svećenicima »Reformu« izda- vati, u njoj saragjivati, pretplaćivati je, kupovati i čitati. Dr. Ante Bauer, nadbiskup zagrebački Dr. Antun B. Jeglić, biskup ljubljanski Dr. Josip Marušić, biskup senjski i modruški Fra Alojzije Mišić, biskup mostarski i duvanjski Dr. Josip Marčelić, biskup dubrovački Matija Pavić, kapitularni provikar djakovački Molimo se pak Bogu, da zalutaloj braći milošću svojom umekša srca i na pravi ih put dovede | U Zagrebu, dne 18. srpnja 1919. Dr. Nikola Dobrečić, nadbiskup barski Dr. Juraj Carić, biskup Splitski i makarski Fra Joso Garić, biskup banjalučki Dr. Dionizije Njaradi, apostol. administrator križevački Dr. Ivan Šarić, kapitularni vikar vrhbosanski Aleksij Bazjuk, apostol. administrator za Bosnu i Hercegovinu ——biiće- — Kritička studija o prenosu slike Gospe od Škrpjela kod Perasta. Piše P. Butorac. (Nastavak, 28. Pitanje će se prenosa lakše shvatiti, kad se objasni porijeklo slike. A da se to po mogućnosti tačno odredi, treba razmotriti njezinu tehničku stranu. Do 13. vijeka nue bijaše u slikarskoj umjetnosti posebna slikarskoga pravca, Slikarstvo je svojim slo- gom bilo odsjev arhajskog mozajičkog sloga. Kako je mozajička umjetnost svraćala pažnju samo na repre- zentativnu službenu stranu svojih lica, taka i slikar- stvo ove druge epohe ide za tim, da predstavi mo- triocu svetačka i druga lica u svoj njihovoj ozbiljnosti, dostojanstvenosti i službenoj ukočenosti. Nema tu ni traga nježnim motivima, kako se zapažaju već u dje- lima 13. vijeka. Marija je poimence prikazana u im- pozantnu dostojanstvu nebeske vladarice, Majke Vječ- noga. Kralja. Posve irontalno; oštro i ozbiljno motri pred sobom, bez ikakva obzira na molioca. Svoga Sina, mladoga kralja, drži posve okomito pred prsima. Na Njegovu pogledu, izražaju lica i kretnji nema traga djetinjske nježnosti ili nestašnosti. Trinaesti vijek, nakon duge hladnoće dirnut se- raiskim zanosom asiškoga relormatora, poče da nagi- nje nježnijemu religijoznomu čuvstvovanju. Ta se crta nježnosti i umiljatosti odrazi i u umjetnosti, te ova započe emancipacijom od mozajičke ukočenosti. Lica postepeno zadobiše nježniji izražaj. Pogled se Madone svraća pomalo na stranu prama. Djetetu. Isus više ne stoji okomito frontalno sprijeda, nego sa strane na ruci ili i na krilu sa. ponešto slobodnijim kretanjem. Iz Njegova lica uza svu ozbiljnost izbija neka djetinj- ska nježnost. Katkada su pogledi Majke. i. Djeteta — v. br. 6.) upravljeni ne samo jedan prama drugome, nego bi se reklo, da uzimlju u obzir i publiku molioca. Tako je u starijoj dobi došlo u umjetnost do izražaja dosto- janstvo Božje Majke, a sada materinska nježnost skromne Gospodnje službenice (ia donna _umile Fra- na As.) i moć Njezina materinskoga posredništva. Prvu je takvu Marijinu sliku naslikao firentinski slikar Ivan Cimabue. Narod ju g. 1276. zanešen: otprati u triumiu u crkvu Sv, Marije Nove (S. Maria Novella). Vasari je pisao o slikam Cimabue, da je unio u u- mjetnost više ljubavi.! Giotto docnije uznastoja, da izgladi taj pravac, ali se još jače udomi u sjenke i dade pobude posebnoj sijenskoj školi. I na našoj slici opaža se neka vrsta transpozicije iz svečane uzvišenosti u liričku mekoću. Evo, što piše o njoj Flam. Korner?: »Ova je slika po grčko-latin- skom ukusu. Na traku iliti diademu što ovjenčava svetu glavu stoje napisane gotičkim slovima ove riječi: Ave Maria gratia plena. Djevičansko lice blažene Gospe prekrasno je. Živim izrazom ljubezno gleda na bo- žanskog svog Sina, koga drži desnom rukoim, dočim Sin veličanstvenim ali ujedno premilim licem okreće svoje zenice na ljubljenu Majku, al na takvi način, da u isto doba, rekao bi, blago gleda i pobožni puk ganut na takvoin izrazu svete prilike.« Slika zbilja vanredno utječe na motrioca svojim milim, a ujedno dostojanstvenim izražajem. Opis i oznake Fl. Kornera posve pristaju slogu iz dobe pre- LV. Muther, 0. €., L..sv. s. 24. etsq. 2 0, c. s 425., po Vuloviću, s, 14.