En. zx , S“ ZIKA E o sd pa H čara aiu Fa 4 hk quae obstent semotis, Pontificeem Summum, filialem in modum, ut gregem Pastoresque chri- stianos addecet, adire, ab Eoque et lumen, »t normas et solatia et auxilia, pro Eeclesiarum opportuniore regimine, quarere. Itaque quotiescumque opportunitatem exhibueritis studiosi animi Nostri in Ececlesiarum vestrarum bonum ostendendi, gratum certissime feceritis, Nosque curas omnes sollicitudinem- que Vicarii Christi ad ea examinanda vertemus quae vos Apostolicae Sedi, pro officio ve- stro proponenda censueritis, non secus ac de rebus in praesens facimus quas ad Nos Vene- rabilis Frater Episcopus Labacensis vestro etiam nomine detulit. Interim vota nuncupamus ut omnipotens Deus rorem coelestium gratiarum super vos et super dioeceses vestras largi- ter effundat. Quorum auspicem singularisque dilectionis Nostrse testem tibi, Venerabilis frater, ceteris Episcopis istarum provinciarum, necnon uniuscuiusque clero ac populo, Aposto- licam Benedictionem peramanter in Domino impertimus. quinto. DG Datum Romae, apud S. Petrum die 25. augusti, anno MCMXIX. Pontificatus Nostri Benedictus PP. AV. m. pr. Moral bez religije. Kao u fizičnom tako i u moralnom životu mogu da se pojave epidemične bolesti. Jednim se i drugim ireba odmah upočetku oprijeti, ako ne ćemo, da okuže Cijelu atmosferu, da im neoprezni i lakomisleni ne panu žrtvom. Moralne su epidemične bolesti više puta pogi- beljnije od fizičnih, jer skoro nikad ne istupaju otvo- reno i iskreno pred javnost, nego su u većini sluča- jeva prekrivene zamamljivim i laskavim riječima, ras- tezljivim do mile volje, te se dadu primij niti svemu i svačemu, tumačiti ovako ili onako. Nijedan _ se vijek u povijesti čovječanstva nije posve oteo jednoj ili drugoj moralnoj zarazi, pa čemu da baš naš vijek čini iznimku ? U zadnje vrijeme razmahala se je kod nas za: misao slobodnog morala ili morala bez religije, i po- šlo se je tako daleko, da bi ga se htjelo dopokon uvući i u same škole. Moderni vijek, kažu, treba re- formirati, treba zabaciti zastarjela nesavremena načela, ili kako bolje kaže Nietzsche: Treba raskidati stare ploče morala. (Zarathustra, 245). Ipak ideja imorala “bez religije nije ni moderna ni savremena, kako bi se htjelo prikazati; to je kuhani i prekuhani pokušaj samoubojstva bilo kojeg naroda, to je pokušaj, koji je već davno doživio svoj bankrot, kako tvrdi liberalni francuski filozof Fouillš. ga Moral je bez religije ili slobodni moral egzotična biljka, koja je otraga puna po vijeka nikla u Americi, “odakle je presagjena u Njemačku, pa u Englešku i Francusku, a zatim u Italiju, pa bi danas tim darom htjeli obdariti i usrećiti i našu mladu Jugoslaviju. Ideja o slobodnom moralu povlačila se je dulje vremena, baš ko zmija u travi, kroz stupce nekih no- vina, beletrističnih listova, zabavnih knjižica i romana; dok danas ostavlja travu, izlazi na sunce i okreće svoj otrovni žalac baš put srca nevine mladeži. Idejom o moralu bez religije džilitnuli su se i na naše škole. Nova osnova o vaspitanju djece u narodnim školaina uzela je za zadatak: Vaspitanje djece u narodnom i mo- ralnom duhu, bez obzira na religiju. Ovo je načelo | u sebi zesmisao, pogibeljno po narodni odgoj i po samu državu. | 1. Da je načelo moralnog uzgoja bez. religije nesmisao, dovoljno je dokazano, kad se naglasi, da moral bez religije ne može postojati: i tko rastavlja moral od religije, osugjuje moral na smrt, kako kaže i sam protestanski filozof Hegel. Moral bi bez religije bio neki slobodni, -indivi- dualni moral, pa bi bilo toliko morala, koliko indivi- dua, ili u našem slučaju obzirom na školu, bilo bi toliko moral4, koliko učitelja, koji poučavaju, | jer su ljudska etička načela najruzličitija, a više puta i pro- tuslovna, kako pripadaju kojem filozofu ili filozofičkoj školi, ili još bolje, kako koji nazor i škola označuju što je ćudoredno dobro; pa bi sva etična pitanja po- stala promjenljiva i nestalna. Zato je moral bez reli- gije nesmisao i vara se tko bi htio moralno uzgajati bez obzira na religiju. Portalis prikazujući zakonodavnom tijelu 13. ger- minala 10. god. rezultat enkete naregjene po prvom konsulu poviše obuke u Franceskoj reče : »ll est temps que les theories se taisent devant les faits. Point d'in- struction sans education, et point d'education sans morale et sans religion. Les professeurs ont ense'gnč dans le desert. L' instruction est nulle depuis dxans; il laut prendre la religion pre buše de eđucilićn