Brod < U DUBROVNIKU; 1. JANUARA 1920.

God. XK.

LIST DVA

JVACKE

IOKUPIJE

(SLUŽBENO GLASILO | ZA BISKUPIJE KOTORSKU | HVHRŠKU).

Deus .... ipse sapietitiae dux est €t sapičntiurh emendator.

Sap. 7. 15.

Izlazi početkom svakoga mjeseca. — Cijena 10 K. na godinu.— Pisma i novci šalju se na Biskupsku Kurlju.

Jubilej Svete Zemlje.

(1219—1919).

Ove godine 1919, navršilo se ravno 700 godina,
otkađa je slavni utemeljitelj franjevačkog teđa poho-
dio Svetu Zemlju. Dolazak toga čovjeka Božjega, sv.
Franja, u one krajeve veoma je važan dogagjaj. S nje-
govim dolaskom započimlje mntovo razdoblje u povi:
jesti Svete Zemlje. U Svetoj Zemlji zasađi Franjo
mladiku onog plemenitog stabla, što se u Europi bilo
već dobrahno ukorijenilo i razgranalo, a ta je mla-
dika — franjevački red — našla ondje veoma povolj-
no ilo za razvijanje, pa se razgranila na sjevcr i jug,
istok i zapad Palestine. |

Još dok je boravio sv, Franjo u Palestini, po-
češe tu nicati samostani njegova reda. Prvi je samo-
stan bio negdje u gornjoj Galileji, a pripadao je do
tada Benediktincima. S vremenom se podigoše mnogi
drugi samostani. U svakom znamenitijem palestinskom
mjestu bi sagragjena veća ili manja kuća za siromašnu
Malu Braću. Turci, gospodari Palestine, nijesu davali
pristupa u Svetu Zemlju Europejcima, pogotovo ne
ktšćanima, a najmanje katoličkim svećenicima; no
Franjevci mogli su nesmetano tu stanovati i službu
Božju obavljati. Blo je dakako i za palestinske Fra-
njevce teških časova, u kojima se činilo, da će i njih
tursko kopito zgaziti, ali eto višnja pomoć držala ih
sve do današnjega vremena, kad će moći — nadamo
se barem — slobodnije razvijati svoju djelatnost.

Franjevci su tečajem stoljeća više puta dobili od
turskih sultana firmane, kojima im se dopušla obita-
vanje i slobodno obavljanje službe Božje na svetim
mjestima. Jedan od najvažnijih firmana jest onaj iz-
dan god. 1309., kojim se samim Franjevcima, isklju-
čivši dakle svakog drugog kršć. svećenika, daje pravo
na svetišta gore Sionske, sv. Groba i onog u Belle-
hemu.! + Sveta Stolica izdala je više povelja, kojima
utvrgjuje Franjevce u duhovnoj vlasti nad svetištima
kršćanstva u Svetoj Zemlji. Najznamenitija od tih po-
velja jest ona Klementa VI. od g. 1342 »Nuper cha-
rissimae«, a kojom se formalno predaje od Svete Sto-

i _G. Golubović: Serie chronologica dei Superiofi di Terra
Sarita. Gerusalemrte 1908., str. 129,

lice Sveta Zemlja Franjevćima »ađ custodiam«. Time
Frahjevci, kojt došle »de facto« bijahu čuvart svetih
mjesta (»Custodes Terrae Sanctae«), postadoše odsle
i »de jure.« 1!

Zasluge Franjevaća za Svetu Zemlju veoma su
velike. Kroz bure i oluje, uz napore i žrtve, znali su
ori kroz sedam punih stoljeća odolijevati musliman-
skom bijesu i sačuvati kršćanstvu njegova najglaso-
vitija svetišta. Da to sije lako išlo, razumije se samo
po sebi; da ih je pri tom znatafi bfoj i životom pla-
tio, ni tome se nije čuditi uzevši u obzir muhame-
danski tanatizam. Do 2000 mučenika broji iranjevački
martirologij Svete Zemlje, a do 6000. onih, koji na-
gjoše smrt dvoreći okužene bolesnike, većinom kiodo-
časnike sa zapada, koji bi se dolazeć u Palestini o-
kužili. Uza sve to Sinovi sv. Franja re ostaviše ni za
čas zemlje, posvećene zemaljskim boravkom Sina Bo-
žjega. Osim što čuvaju od obeščišćenja šveta mjesta,
pri ruci su u svemu pobožnim hodočasnicima, koji
onamo dolaze. Računa se, da besplatno opskrbljitju
godimice poprječno oko 13.000 siromašnijih khodo-
časnika. Sva duhovna pastva onih 100.000 katolika,
što ih ima u Svetoj Zemlji, u rukama je Franjevaca,
ie se ovi imaju bfinuti za 56 župa, za 97 svetišta, 40
kapela i 50 škola 4 oko 5000 djece.

Ovogodišnji jubilej nije specijalto jubilej fra- |

njevačkoga reda, nego je u pravom smislu riječi ju-
bilej Svete Zemlje, jer je povijest Svete Zemlje od
dolaska sv. Franja zadobila novu važnost i kremula
novim smjerom, Toga radi slavno vladajući papa Be-
hedikt XV. maređi, da se ova 700-godišnjica proslavi
po cijelome svijetu doličnom spomen:slavom. Ort je
već god. 1918. na 4. list. (blagdan sv. Framja) izdao
pismo »/nelytam Fratrum Minorum Conditotem« i
upravio ga na preč. Generala iranj. reda _ O. Serafina
Cimino, u kojem spominje zasluge Franjevaca za

1 V.: Historica, theolog; et moralis Terrae Sanctae elucidatio,
auctore Fr. Francisćo Quaresimiio, laudensi, O. M., olim Terrae
Saričtae Praesule 6t Commisafio Apost. — Nova editio Venetiis
1881., Vol. I. p. 306. Ovdje se nafazi t cjelini papina povelja.