GRBA II.

U DUBROVNIKU, 20. NOVEMBRA 1920.

I

:
OB :
A K L A Kk
A E ži

God. XX.

OVACKE BISKUPIJE |

(SLUŽBENO GLASILO | ZA BISKUPIJE KOTORSKU | HVERSKU).

Deus pre sro

_—— a _———————— ——-—
-- > —

E

—— Er pr

1

izlazi

_—__—_——————_—_—
nI

početkom svakoga mjeseca. -— Cijena 10 K. na godinu.— P

ipse sapientiae dux est et sapientium emendator.
Sap. 7. 15.
isma i novci šalju se na Biskupsku Kurlju.

Er >. a om a maga. marama mapa)

“rr

“

Nešto o svećeničkim organizacijama.
(U. T.)

I prije se govorilo, pisalo, naglašivalo o organi: |

zacijama, radničkim organizacijama, svećeničkim i
drugim ; a u zadnje se vrijeme to oštrije is'iče, naro-
čito u javnoj štampi. To je pitanje, rekao bih, dnev-
nog reda, Kroz sve to pisanje nijesam mogao nikada
dohvatiti čisto i oširo ideju o svećeničkoj organizaciii.
Razumio sam tužbe i vapaje o potrebi takove orga-
nizacije, o nehaju, o neuspjehu, kojim su nrodili neki
pokušaji, da se svećenici organizuju, a osim tvga
drugo razumio nijesam. — Organizacija je skup ne-
koliko osoba, koje su zagrijane za neku dobro opre-
dijeljenu svrhu, gdje svi skupa udruženim snagama

rade, da se ta svrha postigne. — Ovo je pravi pojam.

organizacije, pa bila ta organizacija malerijalna, kao
što je u jednomu stroju, bila organizacija moralna,
kakva može biti izmegju ljudi, slobodnih bića. Mo:
ralna_ organizacija traži ovo troje: 1. da svi članovi
 pudu istomišljenici (sporazumni izmegju sebe) u ro:

gledu svrhe, koju im je poslići. — Jer kada bi smje-
rao jedan tamo, a drugi amo, to bi bila disorganiza-
cija, jer tu ne bi bilo udruženih snaga. 2. Moralna
organizacija traži, da budu pojedini članovi zagrijani
za postignuće glavne svrhe; jer kada ne bi bili za-
grijani, bili bi pasivni, a pasivnosti se ne postiže ništa.
Može biti organizacija, koja je fizičnom silom držana
na okupu, kao na pr. vojska, koja je sakupljena silom,
protiv volje pojedinaca. Oni se pokoravaju naredbama
radi straha pedepse, i ako preko volje. Ovakova or-
ganizacija ne bi se mogla zvati organizacijom, jer ona
nit, koja udružuje takove organizacije, tako je slaba,
.da se svakog časa može raspasli, nadogje li kakova
prilika, koja oslabi strah i potisne ga natrag. 3. Mo:
ralna organizacija traži, da tu bude jedan glavni or-
ganizator, koji će okupiti okolo glavne ideje ili isto-
mišljentke, kakvih bude, ili stvoriti od inomišljenika
istomišljenike, njih sebi privući, oduševiti, zagrijati i
udružiti u jedno društvo, koje će se upravljati prema
nekim pravilima. Ovo su dvije zadaće glavnoga orga-

.— Ne bude li glavnoga organizatora, može | PBRTATA O tavi EbOH
Bi zalosa N a [oda bi tu otpalo sve, što bi moglo pomutiti jedinstve-

biti istomišljenika, koji će raditi u istomu pravcu, ali

samostalno, odjelito, ne više »unitis viribus«. — 1 u
ovomu zadnjemu slučaju može se zvali organizacija
u širem značenju riječi, kada naime više osoba isto
misle, zagrijani su za istu stvar, pa i rađe da postignu
jednu istu svrhu, i ako se ne poznađu i ako nijesu
udruženi vanjskim svezama nekog pravilnika jednoga
konstituiranoga društva. U ovomu smislu može se
zvati organizatorom pisac knjige, kojom širi svoje
ideje, stvara širom svijeta svoje pristaše, koji će se
teško ikada skupa naći u društvu konslituiranu za tu
svrhu, već će svaki ponapose, na svoju ruku raditi za
postignuće iste svrhe. — Ovakove organizačije može
stvoriti i profesor, koji predaje sa katedre, i evangjel-
ski propovijeđaoc, koji prepovijeda sa propovijeđao-
nice, i politički demagog i slični. Razlika je izmegju
prve i druge organizacije, što u prvomu slučaju po-
stoji neka vanjska sveza, dok u drugoj vanjske sv ze
nema, već sveza -u ideji; šio u prvoj članovi mogu
doći u dot'caj izmegju sebe i izmijeniti svoje misli;
dok u drugomu slučaju ne mogu doći do neposred-
nog saobraćaja, ali mogu do posrednog, kao što je
na pr. preko javne štampe. Mi fl

Imađe ljudi, kojih je već od davna nestalo sa
svjetskog pozorišta i njihova živa riječ zamrla, al ipak
još i sada utječu rreko mrlve riječi svojih djeta na
\judske naraštaje, njima daju direktivu, njih. zagrlja-
vaju za ovu ili. onu ideju, Oni su ipak organizalori,
i ako već od davna mrtvi i ako. ne sazivlju sastanke
niti priegjuju manifestacije. A sličnost je izmegju prve
i druge organizacije, što i jedna i druga ide za tim,
da postigne jednu le istu svrhu. -— Kada bi se tra:
žilo, koja cd ove dvije visti organizacija uspješnije bi
radila, odgovor bi bio: prva, a to sioga, šlo uta:
kovoj organizaciji pojedini članovi mogu doći upo:
sredni doticaj, tu izmijeniti svoje mišljenje u pogledu
sredstava zgodnijih za poslignuće svrhe, išlo bi udru-
ženim snagama, kada bi zbilja udružene bile, mogli
laglje postići, što. ne bi. mogli pojedinci odvojenu.
Govorimo prva, sli samo sa restrikcijom, A ta je, ka-