GLA UDRUŽENJA TRGOVACA ZA GRAD I SREZ DUBROVNIK ji S ad ida PT A II +. - It aa ak u. » Mao u po KA KESE j je X > E a iš x, pe JA Pojeo ba s s ar ža pr .. ji g <. s A ; Ž , izlazi mjesečno i prema potrebi. Člinok Udru- ženja dobivaju list besplatno. — Godišnja pret- plata D 60.— pojedini broj D 2.— _ sE =, jedu Oglasi po Laiho. — Uredništvo i Dra: Udruženje trgovaca — Dubrovnik. GODINA __1 . DUBROVNIK, Septembar 1936 -. Nova luka Naši članovi iz novinskih vijesti saznali su, da se u posljednje:rije- me mnogo piše o izgradnji jedne no- luke: Ploče na Neretvi. Ovo pr- sanje je od silne važnosti za“ pri- vredni. život. Dubrovnika, pak je stoga shvatljivo, da moramo imati interesa u ovom pitanju. Naša Trgo- “ačka Komora, kao najpozvanija in- privrednog“ Dubrovnika, »odigla je svoj glas na mjerodavnom sjestu proti gradnji nove luke,'te je suviše za svoje opravdano stanovi- šte dobila potporu komora Zagreba, Osijeka i Splita; Sve. navedene ko- zore“ skupa sa enom . Dubrovnika, podnijele su“ na“ mjerodavnom mje- “tu svoju rezoluciju, u kojoj sa stvar- im razlozima dokazuju, štetu i ne- potrebnost izgrađivanja jedne nove iuke uz one već postojeće. To sta- aovište komore je stanovište cijelog vrivrednog Dubrovnika, pa i našeg uduženja. Dubrovački“ privrednici naučni u svom poslovanju biti “soli- darni i protivni svakim poslovnim i titucija privrednim avanturama, te naučni protezati se samo onoliko, koliko njihove sile dopuštaju, vide u pro- jektu izgradnje luke. Ploče. jednu novu našu privrednu avanturu a za to jednu anomaliju, da se postojeće luke do sada zanemaruju, a istodo- bno hoće graditi jednu novu »svjet- sku luku«, Dubrovački trgovci nika- da nijesu bolovali od kakve privred- re megalomanije, već su svojim. po- stepenim 1 solidnim radom izgrađi- vali svoju trgovinu te joj tražili no- ve puteve. To mije slučaj kod nekih privrednih krugova našega zaleđa, koji u svojoj bolesnoj fantaziji već na Neretvi Eos da će buduća luka Ploče bih sjugoslavenski Hamburg«. preko ko- je će. se razvijati »svjetska trgovina« Mi smo uvjereni, da Kr. Vlada ne. će nasjesti planovima. nekih zainte- resiranih privrednih iantasta, već da će ispravno ocjenjujući materijalne mogućnosti državnog “proračuna, toliko državne ina, usavršavanju već. postojećih. dranskih luka, zabaciti te LINKS planove za izgradnju luke Ploče, a koliko: interese bilnih planova, Telefon br. 273 i niti .. oo 2 svoja čedna budžetska raspoloživa srestva.upotrebiti za hitne poirebe u našim postojećim lukama. Ta če- dna raspoloživa srestva uirošena uu | opet. postojeće luke povraćaju :-:se s druge strane kao prihod od lučkih oteksa u državni budžet, tako da to invenstiranje prestavlja već rentabilnu investiciju, dok novo- gradnja luke Ploče prestavlja sipa- be sada nje velikih novčanih srestava za za- dovoljenje nekih luksusnih nerenta- | ao koje naš . proračun ne može nikako podnijeti. | Pred obnovom trgovinskih odnosa SE Ra SOON TASK E JAO INE: Premih: ja zra oso. je 29 jula ove godine preko poslani- ka u Rimu obavijestila jugoslaven- sku vladu o. svojem predlogu za silvaranje jednog. trgovinskog: provi- zoriuma“ sa Kraljevinom“ Jugoslavi- jom. U tom predlogu“istiće se, da “se buduća međusobna trgovina može razvijati samo na bazi stopostotne kompezacije. Naglasujući potrebu. li- kvidacije jugoslavenskih“ tngovačkih potraživanja u Italiji, koja su nasta- la do 18. XI 1935 italijanska vlada je predložila, da privremeni uzajam- ni trgovinski odnos bude u razmje- ru 3:2 u korist Italije. To znaći, da uvoz talijanskih proizvoda mora biti za jednu trećinu veći od našeg izvo- za. Po talijanskom predlogu tromje- | sečni uvoz Jugoslavije trebao bi biti 21.75 miliona lira a izvoz u Italiju svega 14.5 milona lira, Razlika od 1.25 milona lira upotrebila bi se za 7 NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA vV nos. ite štampe (Politike), Italijanska vlada. i 2 u avan - a isplatu. jugoslavenskih. potraživanja | u Italiji. Da bi se tačno: shvatio značaj smisao međusobne stopostotne kota penzacije italijanska vlada izričito | istiće, da tu ne dolaze u obzir . pro“ | izvodi za čije sirovine Malija | daje o zdravu valutu. Tako na primjer za kompenzaciju neće se upotrebiti i izvoz pamučnog prediva koje je s E nije s drugim tekstilnim Pe : ma činilo oko 60% našega uvoza iz lialije. Što se tiće naših proizvoda, međutim, Italija ne računa ni sa ka: sd kovim ograničenjima. U odgovoru na italijanski gradioe za trgovinski provizorium, naša vla- da usvaja stopostotnu kompezaciju | u međusobnoj razmjeni robe. Sto vi- še, u načelu pristaje i na adnos raz- mjene od. 3:2 za Italiju. Samo j je pri | mjetila, da za uvoz nemamo mnogo talijanskih proizvoda _na izbor, po- što najvažniji za nas ne dolaze u ob.“ a f državni pao u M ki M