GLA

UDRUŽENJA TRGOVACA ZA GRAD I SREZ DUBROVNIK

ji S ad ida PT A II +. - It aa
ak u. » Mao u po KA KESE
j je X > E a iš
x, pe JA Pojeo ba s s ar ža
pr .. ji g <. s A
; Ž
,

izlazi mjesečno i prema potrebi. Člinok Udru-
ženja dobivaju list besplatno. — Godišnja pret-
plata D 60.— pojedini broj D 2.—

_

sE =, jedu
Oglasi po Laiho. — Uredništvo i Dra:

Udruženje trgovaca — Dubrovnik.

GODINA __1

. DUBROVNIK, Septembar 1936 -.

Nova luka

Naši članovi iz novinskih vijesti
saznali su, da se u posljednje:rije-
me mnogo piše o izgradnji jedne no-

luke: Ploče na Neretvi. Ovo pr-
sanje je od silne važnosti za“ pri-
vredni. život. Dubrovnika, pak je
stoga shvatljivo, da moramo imati
interesa u ovom pitanju. Naša Trgo-
“ačka Komora, kao najpozvanija in-
privrednog“ Dubrovnika,
»odigla je svoj glas na mjerodavnom
sjestu proti gradnji nove luke,'te je
suviše za svoje opravdano stanovi-
šte dobila potporu komora Zagreba,
Osijeka i Splita; Sve. navedene ko-
zore“ skupa sa enom . Dubrovnika,
podnijele su“ na“ mjerodavnom mje-
“tu svoju rezoluciju, u kojoj sa stvar-
im razlozima dokazuju, štetu i ne-
potrebnost izgrađivanja jedne nove
iuke uz one već postojeće. To sta-
aovište komore je stanovište cijelog
vrivrednog Dubrovnika, pa i našeg
uduženja. Dubrovački“ privrednici
naučni u svom poslovanju biti “soli-
darni i protivni svakim poslovnim i

titucija

privrednim avanturama, te naučni
protezati se samo onoliko, koliko
njihove sile dopuštaju, vide u pro-
jektu izgradnje luke. Ploče. jednu

novu našu privrednu avanturu a za
to jednu anomaliju, da se postojeće
luke do sada zanemaruju, a istodo-
bno hoće graditi jednu novu »svjet-
sku luku«, Dubrovački trgovci nika-
da nijesu bolovali od kakve privred-
re megalomanije, već su svojim. po-
stepenim 1 solidnim radom izgrađi-
vali svoju trgovinu te joj tražili no-

ve puteve. To mije slučaj kod nekih

privrednih krugova našega zaleđa,
koji u svojoj bolesnoj fantaziji već

na Neretvi

Eos da će buduća luka Ploče bih
sjugoslavenski Hamburg«. preko ko-
je će. se razvijati »svjetska trgovina«

Mi smo uvjereni, da Kr. Vlada ne.

će nasjesti planovima. nekih zainte-
resiranih privrednih  iantasta, već
da će ispravno  ocjenjujući
materijalne mogućnosti državnog
“proračuna, toliko državne
ina, usavršavanju već. postojećih.

dranskih luka, zabaciti te LINKS
planove za izgradnju luke Ploče, a

koliko:

interese

bilnih planova,

Telefon br. 273 i
niti .. oo 2
svoja čedna budžetska raspoloživa

srestva.upotrebiti za hitne poirebe
u našim postojećim lukama. Ta če-

dna raspoloživa srestva uirošena uu |
opet.

postojeće luke povraćaju :-:se
s druge strane kao prihod od lučkih

oteksa u državni budžet, tako da to

invenstiranje prestavlja već

rentabilnu investiciju, dok novo-

gradnja luke Ploče prestavlja sipa- be

sada

nje velikih novčanih srestava za za-

dovoljenje nekih luksusnih nerenta- | ao

koje naš

. proračun ne može nikako podnijeti. |

Pred obnovom trgovinskih odnosa

SE Ra SOON TASK E JAO INE:

Premih: ja zra oso.

je 29 jula ove godine preko poslani-
ka u Rimu obavijestila jugoslaven-
sku vladu o. svojem predlogu za
silvaranje jednog. trgovinskog: provi-
zoriuma“ sa Kraljevinom“ Jugoslavi-
jom. U tom predlogu“istiće se, da “se
buduća međusobna trgovina može
razvijati samo na bazi stopostotne
kompezacije. Naglasujući potrebu. li-
kvidacije jugoslavenskih“ tngovačkih
potraživanja u Italiji, koja su nasta-
la do 18. XI 1935 italijanska vlada

je predložila, da privremeni uzajam-

ni trgovinski odnos bude u razmje-
ru 3:2 u korist Italije. To znaći, da
uvoz talijanskih proizvoda mora biti

za jednu trećinu veći od našeg izvo-
za. Po talijanskom predlogu tromje- |

sečni uvoz Jugoslavije trebao bi biti
21.75 miliona lira a izvoz u Italiju
svega 14.5 milona lira, Razlika od
1.25 milona lira upotrebila bi se za

7

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA
vV nos.

ite
štampe (Politike), Italijanska vlada.

i 2 u avan - a
isplatu. jugoslavenskih. potraživanja |

u Italiji.

Da bi se tačno: shvatio značaj
smisao međusobne stopostotne kota

penzacije  italijanska vlada izričito |
istiće, da tu ne dolaze u obzir . pro“ |

izvodi za čije sirovine Malija | daje

o zdravu valutu. Tako na primjer za
kompenzaciju neće se upotrebiti i
izvoz pamučnog prediva koje je s E
nije s drugim tekstilnim Pe :

ma činilo oko 60% našega uvoza iz
lialije. Što se tiće naših proizvoda,

međutim, Italija ne računa ni sa ka: sd

kovim ograničenjima.
U odgovoru na italijanski gradioe

za trgovinski provizorium, naša vla-

da usvaja stopostotnu kompezaciju |

u međusobnoj razmjeni robe. Sto vi-
še, u načelu pristaje i na adnos raz-
mjene od. 3:2 za Italiju. Samo j je pri |

mjetila, da za uvoz nemamo mnogo
talijanskih proizvoda _na izbor, po-

što najvažniji za nas ne dolaze u ob.“ a

f

državni

pao
u M ki M