PRAVA (CRVENA HRVATSKA # CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU, IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE._ Br. 477. U DUBROVNIKU, 20. JUNA 1914. Nima ae God. X. Rusija A Rumunjska. Iza drugog balkanskog rata, bez ika- kvog prolića krvi, stekla je Rumunjska onu prevlast na Balkanu, za kojom je težila Bu- garska. Čudnim slučajem prilika došla je ta neslavenska država u položaj, da su s njom počele računati velevlasti i tražiti nje- no prijateljstvo. Nakon god. 1877., iza kako joj je Ru- sija digla: plodnu Besarabiju, držala se je Rumunjska uvijek uz Trojni savez; poznato je dapače, da je sklopila s Austro-Ugarskom i vojnu konvenciju za dvadeset godina, sve do god. 1916. Pelitika velesila, te sačinjavaju Trojni sporazum, ide sada za tim, da Rumunjsku ocijepi od Trojnog saveza, a pritegne Troj- nom sporazumu, Taj je zadatak preuzela na se osobito Rusija. Putovanje u posjete rumunjskom kra- lju Karolu u Konstancu na Crnom Moru, _koje je ovih dama preduzeo ruski car Ni- kola, ima s.toga pri ovakvim okolnostima veliko političko obilježje, te ne smije pro- ći neopaženo. Iz početka se kušalo ovome pohodu ruskog Cara podati samo obiteljsko zna- čenje: vjeridbu naime sina rumunjskog pri- jestolonasljednika sa kćeri ruskog cara. Ali danas više niko ne oklijeva, da pripiše ovome posjetu političko značenje od osobite zamašitosti za budućnost. Za sada nijesu moguća već prosta na- gagjanja o tome, što se je uglavilo ovih dana u Konstanci izmegju ruskog cara, u pratnji kojega se. nalazio i ruski ministar vanjskih posala Sazonov, i rumunjskog kralja. U zdravicama, koje su vladari izmije- nili, na osobiti se je način istakla zajednica interesa obiju zemalja. <A poznato je, da ova zajedničkost interesa Rusije i Rumunj- ske ima. dodirnu tačku poglavito u pitanju Dardanela. Težnje su Rusije za prevlast u Sredozem- nom moru preko Dardanela davno poznate. PODLISTAK. K.Krile: Uspomene iz svete Zemlje. Izdao Komisarijat sv. Zemlje u Za- grebu. Tiskara i litografija C. Al- breohta. Zagreb 1914. - Cijena K 4. Imamo pred sobom knjigu od 231 stranice. Knjiga je uprav sjajno opremljena: oblik je u- kusan, vez elegantan, papir gladak, tisak jasan, slova čitljiva, a urešena: je sa 68 divnih slika na finom papiru te 23 slike u slogu. Sva je vanj- ština ove knjige privlačiva. Nego imađe knjiga, koje su sjajno oprem- ljene! baš zato, da nekako prikriju unutrašnju mršavost, da svijet primame bar vanjštinom, kad ne mogu sadržajem. Nije takova ova knjiga, ko- ju pred:sobom imamo; o njoj pače moramo ka- zati, da je vanjska sjajna oprema posve u skla- du sa bogastvom sadržaja, a naslov knjige, da je odveć čedan obzirom na predmet, o kome se raspravlja i još više obzirom na način, kojim je učeni pisac taj predmet obradio. Jer nijesu u o- voj knjizi: samo nanizane nekoje lijepe uspome- ne iz svete Zemlje — kako bi se to sudeć po čednom naslovu moglo pomisliti — nego je ov- dje pregledno opisivanje bajnoga istoka, Egipta i Palestine, uprav čustveno, poletno, zamam- ljivo, a istodobno historično, znanstveno, poučno ; Nakon oslabljenja Bugarske jedina joj je Rumunjska još na putu do Carigrada Poznato je pak i to, da pitanje Dar- danela nema za Rusiju samo političko, već i ekonomsko značenje. Cijela ruska trgo- vina žitom ide preko Crnog mora kroz Dardanele. Ali isto tako i Rnmunjska tr- govina. U tome dakle obe države imaju zbilja jake zajedničke interese, Naravno je dakle, da Rusija, za slučaj definitivne likvidacije Turske, hoće da već sada uglavi nešto konkretna sa jedinom danas moćnijom državom, koja joj je na putu do Carigrada, e da, kad se dogje do definitivne odluke glede sudbine Carigra- da, bude u Rumunjskoj imati dragocjena saveznika. I izgleda, da je u ovom pogledu Ru- sija zbilja i uspjela. I tako će diplomate Trojnog saveza imati da zabilježe u svoje anale još jedan veliki i moralni i politički poraz, kome je — što se tiče maše monarhije — dosta do- prinijela nezdrava politika sa narodnostima u monarhiji, jer je svakome poznato, kako je jak pokret buknuo u Rumunjskoj za braću, koja su tlačena od Madžara. Dogagjaji u Arbaniji. Obistinjuje se, što se je predvigjalo, da će se narodnosne, vjerske i ine opreke u Arbaniji ne samo veoma teško izgladiti, već da će se sve to žešće zaoštravati, te proizvesti sudbonosne do- gagjaje. Rijet bi, kao da razni t, zv. agenti ne- kih interesovanih vlasti naprežu sve sile, da ro- vare i mute, pak da metež lukavo i najuspješni- je iskoriste u svoje svrhe. Naravno, svi će da naglašuju »nepristranost«, kao i Esad-paša po- slije sviju znanih i neznanih njegovih metanisa- nja po Italiji! Umjetno stvorena država Arbanija kao da svagdano postaje sve to jači kamen smutnje, što lako može da donese nedoglednih zapletaja. Uza sve izjave sa izvjesnih strana o »ne- pokolebivoj privrženosti« prama megjunarodnoj odredbi i svim! poprimljenim uslovima, izblja sa- da na površinu i upit: Odakle ustašama sva u- putna taktičnost, novac, sve moderno oružje i municija? Ko im sve to daje i priskrbljuje? Upit isprepleteno kaonoti miomirisnim cvijetićima ra- znim refleksijama religijoznog, političkog, patrio- tičnog i inog sadržaja; protkano duhovitim izre- kama starih klasika ili našega naroda; začinjeno zgodnim humorističnim zgodama, koje je putopi- sac doživio na tome svome zanimivome putova- nju. Čovjek kad se prihvati čitanja ove zlatne kujige, ne može ju nikako pustit iz ruke; a či- tajući ju u duši uživa, a uživajući uči se, i za- nosi se sa vrlim piscem u one bajne krajeve to- liko puta već od mnogih opisane i opjevane, a malo od koga tako lijepo kao od našega pisca. Pisac je ove knjige veleučeni gospodin Kr- sto Krile, profesor na ovdješnjoj gimnaziji. Nije on novajlija u našoj hrvatskoj kniiževnosti; ta tko ne zna, da plodovi njegovog zlatnog pera već od više godina rese stranice različitih naših listova? Ili tko ne zna, da je gospar Krile već do sada više djela, većeg ili manjeg objama, je- dnog ili drugog sadržaja, u svijet opremio? Pa eto taj revni trudbenik na polju naše književno- sti obdariva nas svojim najnovijim, a ujedno naive- ćim i najljepšim djelom »Uspomene ic svete Zem- lje«; djelom, koje ispunjava znatnu prazninu u našoj književnosti, a ispunja ju časno i dostoj- no, tako da bi se i strane bogate književnosti mogle podičiti ovakovim djelom o svetoj Zemlji, Bez laskanja i bez pretjerivanja smijemo ustvr« diti, da ovo maše djelo natkriljuje u mnogom pogledu razna djela o istom predmetu pisana na postaje tim teži, kad se zna, da u Arbaniji ne- mia tvornice niti oružja, niti municije. Sami pak da dobavljaju, to je isljučeno, jer nemoguće sve i kad bi imali potrebiti novac. Ustaše su u nedjelju zaposjeli Dradesleš kod Elbasana. Takodjer kod Zaleze vodili su se vrlo krvavi bojevi, Ustanici su pozvali /Elbasan, da se predade, inače da će u odregjeni rok na- valiti na grad. lsti vladini krugovi spominju, da su ustaše u zadnje doba izvrsno naoružani, pa se boje, da ne navale i na Valonu. U ponedjeljak na 4 sata jutrom ustaše su vr- lo vješto i organizovano napali na grad Drač sa triju strana. Vladine čete, koje su bile na raspo- laganju, alarmovale se, i nastade krvav boj. Na daleko je odjekivala topovska paljba, a bitka je svom žestinom bijesnila. Mornari sa stranih rat- nih brodova branili su vanjska poslanstva u gra- du i kraljevski dvor. Zapovjednik vladine vojske holandeški pukovnik Thomson predvodio je svo- ju vojsku i pridružene mu Malisore proti usta- šama. Malisori se u početku nijesu iskaživali od- važnim, te pukovnik Thomson, da ih osokoli, povadi sablju i stupi preda njih, da ih bodri i predvodi, Nakon nekoliko koračaja jedna ga pu- šćana kugla pogodi, i on pade mrtav. U Draču zavlada strašna panika. Stanovništvo je sve o- stavljalo, a bježalo na strane ratne brodove. Ar- banaške su čete upotrebile mitraljeze i moderne topove, ali ne uspješno protiv ustaša, jer su se ovi vješto ušančivali i provlačili, Poslije tri sata boj je prestao, a nakon jednog sata ustaše opet na- »woliše. Za tijem ustaše obustaviše juriš i stado-. še se koncentrisati u dvije skupine, pripravljaju- ći se valjda na nove napadaje. Na obim je stra- nama znatnih gubitaka. Osim pukovnika Thom- sona, poginulo je još mnogo holandeških ofici- ra, Ustaše su poslije nekoliko sati poduzeli po- novnu navalu na Drač, ali su bili odbijeni uz velike gubitke, U nekim je časovima bio položaj tako očajan, da je austrljski admiral bio naredio, da se nove čete iskrcaju, koje su bile postavlje- ne, da čuvaju poslanstva i kontrolnu komisiju, koja se je nalazila u velikoj pogibiji. Jedan se je dio italijanske naselbine za svaki slučaj bio već ukrcao na italijanske brodove. Bečki »Zeit« donosi, da su italijanski ofi- ciri i italijanski poslanici vodili agitaciju u Lje- šu megju Miriditima, da ne budu hodili proti u- stašama. Dakle, to bi opet bio novi dokaz itali- janskog »iskrenog« savezništva!... Smrću pukovnika Thomsona riješen je pak jedan diplomatski spor, koji je bio izbio izme- gju Italije i arbanaške vlade, odnosno kneza Wie- da. Naime zbog poznatog uapšenja dvaju itali- njemačkom, francuskom, španjolskom i talijan- skom jeziku; a najpravednije možemo ga uspo- rediti sa djelom iste vrsti čuvenog talijanskog pisca biskupa Bonomellija pod naslovom »Un autunno in Oriente« (Milano 1904). To djelo Kremonskog biskupa doživjelo je već više izda- nja, svakog puta sa zanosom pozdravljeno od publike, a pohvalama obasuto od kritike, a si- gurni smo da bi i Krile »Uspomene« doživjele više izdanja, kad bi naš narod bio veći ili bar čitateljska publika brojnija. Pisac nas vodi iz našeg milog Dubrovnika preko sinjeg mora na udobnom parobrodu do egipatske Aleksandrije, pa željeznicom u origi- nalni Kairo, zatim natrag u Portsaid: odatle opet lađom u glavno pristanište Palestine, luku Jafu; odatle kopnenim putem kroz čitavu skoro Pale- stinu: u Jeruzalem, Betlehem, na Mrtvo More, na Jordan, u Jeriho, u Nazaret, na Tabor, na Genezaretsko jezero, u Emaus, Hajku na Karmel i t d. Imena su to nami već predobro poznata, imena mila i sveta svakom kršćanskom srcu, pa već sama po sebi pritežu našu pozornost; a nekmo li, kad o njihovoj prošlosti i sadašnjosti, o njihovim svetinjama i znamenitostima čitamo onako krasne, poučne, poletne opise, kakovi se nalaze u ovoj zlatnoj knjizi »Uspomene iz svete Zemlje«. Ovi opisi biti će poznati dobrom dijelu po- štovane dubrovačke publike, jer ih je pisac u janaca (pukovnika Muricchia i prof, Chiniga), I- talija je tražila zvdovoljštinu : ili da Thomson po- žali onaj dogagjaj i otpusti oficira Fabiusa, ili da sam otigje iz Arbanije. Thomson se je držao svoje, da je postupao sasvim korektno, a vlada arbanaška nije mogla, da u ovako vrlo teškim časovima otpusti i žrtvuje Thomsona, veoma spo- sobna, energična zapovjednika, a uz'to, vrlo. pri- vržena knezu Wiedu i njegovoj vladi, Italija je bila odredila rok do 3. Jula. Ali kao daje sudba htjela, da se na taj način spor riješi: smrću Thomsona. Smrt ovog holandeškog pukovnika proiz- vela je u Holandiji vrlo težak dojam, Mnogi:ho- landeški listovi okrivljuju vladu, koja da nije i- mala poslati svoje oficire u Arbaniju, Predvigjati je, da će uslijed ovih dogagjaja uslijediti opo- zvanje sviju holandeških oficira iz Arbanije. Sada su sve velevlasti pristale, da. pošalju bojne brodove pred Drač i da kontrola i protek« cija Arbanije bude povjerena cijeloj Evropi, ko- ju je do sada obavljala Austro-Ugarska i Italija. Italijanski je pak ministar vanjskih poslova Di San Giuliano u italij. komori rekao: sltali- janska vlada pomno će bdjeti, da ne \bude':po- remećen današnji položaj na Jadranu. Po svemu izgledu ovo neće biti potonje novosti, što no ih primamo iz Arbanije, i mi ćemo: prisustvovati kaleidoskopu dogagjaja; ali neka to nezabrinju- je javno mnijenje, koje može da bude stalno; da će vlada znati čuvati interese zemlje, pa kakav god bio tok dogagjaja«. + Ove riječi italijanskog ministra: mnogo zna- če, i to tako jasno, da bi im svaki komienat bio suvišan! Kako je u Americi...? Davno je prošlo ono vrijeme, kad siu naši iseljenici diljem Amerike sasvim; dobro stali, :te ne bi imali dovoljno riječi, da se nahvale: o vrlo unosnom ondješnjem stanju. Pred. par dećenija bilo je teško, a sađa je pak nastupilo takovo nesnosno doba, da je tamo nemoguće se održati. Prava navala radnog svijeta sa sviju strana, pak uz dosadašnju opću utakmicu i skupoću življenja; većim je dijelom zavladala i velika. besposlica i bijeda. To obuhvaća sve većeg maha, pa se ne čuju nego samo gorke tužbe i naricaljke za šta- rom dragom domovinom, u koju teško mogu da se povrate, jer nemaju srestava za:putni trošak, Amerika nam je u našoj domovini, samo: kad bi se radilo i žrtvovalo, kao što se to čini u tugjem svijetu! više navrata uz neke preinake predavao u našem katoličkom društvu :»Bošković«, i: takovi, :će se još ugodno sjećat onih: ugodnih: zimskih večeri, kad bi se simpatična osoba gospara Krile: poja- vila — uz frenetični pljesak otmene:: publike! — na pozornicu, da zanosi srca slušatelja čarobnim opisivanjem čarobnog istoka. I takovima: biti će osobito milo, što im se objelodanjenjem tih: pre- davanja pruža eto prilika, da: se češće naslagjuju tim milim uspomenama. yi Ovakovom djelu suvišna je svaka prepo+ ruka; ono se samo: po sebi preporučuje, i si« gurni smo, da će ono: doći pod krov svake: kuće, da tu bude uresom, poukom i: zabavom; i !da:ć& napose naša učeća mladež zainjom požudno po- segnuti. Naručuje se kod g. pisca ili kod: Korii- sarijata svete Zemlje u Zagrebu (franjevački samostan.) Ovom zgodom ističemo, da: su: maši: vrli Franjevci u Zagrebu nskanili. ove godine prire« diti hrvatsko hodočašće u svelu Zemlja. leć :se je prijavio dovoljan broj učesnika, te.hodačašće kreće za sigurno u rujnu 0. g. No tko: bi:želio i ima zato sredstava može se još prijaviti, ste: :se u tu svrhu neka obrati na: »Komisarijat ; svete Zemlje« u Zagrebu (franj. sam.) odakle će od- mah dobiti sve potrebite upute, | Svaki učesnik. hodočašća dobiva na dar Kriline »Uspomene iz svete Zemlje«, da može već prije: donekle: iupo- znati ona sveta mjesta, kojima će: hodočastiti,