PRAVA

 

(CRVENA HRVATSKA

  

 

#

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU,

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ

STOJI 10 PARA.

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE._

 

 

 

Br. 477.

 

U DUBROVNIKU,

20. JUNA 1914.

Nima

ae
God. X.

 

 

Rusija A Rumunjska.

Iza drugog balkanskog rata, bez ika-
kvog prolića krvi, stekla je Rumunjska onu
prevlast na Balkanu, za kojom je težila Bu-
garska. Čudnim slučajem prilika došla je
ta neslavenska država u položaj, da su s
njom počele računati velevlasti i tražiti nje-
no prijateljstvo.

Nakon god. 1877., iza kako joj je Ru-
sija digla: plodnu Besarabiju, držala se je
Rumunjska uvijek uz Trojni savez; poznato
je dapače, da je sklopila s Austro-Ugarskom
i vojnu konvenciju za dvadeset godina, sve
do god. 1916.

Pelitika velesila, te sačinjavaju Trojni
sporazum, ide sada za tim, da Rumunjsku
ocijepi od Trojnog saveza, a pritegne Troj-
nom sporazumu,

Taj je zadatak preuzela na se osobito
Rusija.

Putovanje u posjete rumunjskom kra-
lju Karolu u Konstancu na Crnom Moru,

_koje je ovih dama preduzeo ruski car Ni-

kola, ima s.toga pri ovakvim okolnostima
veliko političko obilježje, te ne smije pro-
ći neopaženo.

Iz početka se kušalo ovome pohodu
ruskog Cara podati samo obiteljsko zna-
čenje: vjeridbu naime sina rumunjskog pri-
jestolonasljednika sa kćeri ruskog cara.

Ali danas više niko ne oklijeva, da
pripiše ovome posjetu političko značenje
od osobite zamašitosti za budućnost.

Za sada nijesu moguća već prosta na-
gagjanja o tome, što se je uglavilo ovih
dana u Konstanci izmegju ruskog cara, u
pratnji kojega se. nalazio i ruski ministar
vanjskih posala Sazonov, i rumunjskog kralja.

U zdravicama, koje su vladari izmije-
nili, na osobiti se je način istakla zajednica
interesa obiju zemalja. <A poznato je, da
ova zajedničkost interesa Rusije i Rumunj-
ske ima. dodirnu tačku poglavito u pitanju
Dardanela.

Težnje su Rusije za prevlast u Sredozem-
nom moru preko Dardanela davno poznate.

PODLISTAK.

K.Krile: Uspomene iz svete Zemlje.
Izdao Komisarijat sv. Zemlje u Za-
grebu. Tiskara i litografija C. Al-
breohta. Zagreb 1914. - Cijena K 4.

Imamo pred sobom knjigu od 231 stranice.
Knjiga je uprav sjajno opremljena: oblik je u-
kusan, vez elegantan, papir gladak, tisak jasan,
slova čitljiva, a urešena: je sa 68 divnih slika na
finom papiru te 23 slike u slogu. Sva je vanj-
ština ove knjige privlačiva.

Nego imađe knjiga, koje su sjajno oprem-
ljene! baš zato, da nekako prikriju unutrašnju
mršavost, da svijet primame bar vanjštinom, kad
ne mogu sadržajem. Nije takova ova knjiga, ko-
ju pred:sobom imamo; o njoj pače moramo ka-
zati, da je vanjska sjajna oprema posve u skla-
du sa bogastvom sadržaja, a naslov knjige, da
je odveć čedan obzirom na predmet, o kome se
raspravlja i još više obzirom na način, kojim je
učeni pisac taj predmet obradio. Jer nijesu u o-
voj knjizi: samo nanizane nekoje lijepe uspome-
ne iz svete Zemlje — kako bi se to sudeć po
čednom naslovu moglo pomisliti — nego je ov-
dje pregledno opisivanje bajnoga istoka, Egipta
i Palestine, uprav čustveno, poletno, zamam-
ljivo, a istodobno historično, znanstveno, poučno ;

 

Nakon oslabljenja Bugarske jedina joj
je Rumunjska još na putu do Carigrada

Poznato je pak i to, da pitanje Dar-
danela nema za Rusiju samo političko, već
i ekonomsko značenje. Cijela ruska trgo-
vina žitom ide preko Crnog mora kroz
Dardanele. Ali isto tako i Rnmunjska tr-
govina. U tome dakle obe države imaju
zbilja jake zajedničke interese,

Naravno je dakle, da Rusija, za slučaj
definitivne likvidacije Turske, hoće da već
sada uglavi nešto konkretna sa jedinom
danas moćnijom državom, koja joj je na
putu do Carigrada, e da, kad se dogje do
definitivne odluke glede sudbine Carigra-
da, bude u Rumunjskoj imati dragocjena
saveznika.

I izgleda, da je u ovom pogledu Ru-
sija zbilja i uspjela.

I tako će diplomate Trojnog saveza
imati da zabilježe u svoje anale još jedan
veliki i moralni i politički poraz, kome je
— što se tiče maše monarhije — dosta do-
prinijela nezdrava politika sa narodnostima
u monarhiji, jer je svakome poznato, kako
je jak pokret buknuo u Rumunjskoj za
braću, koja su tlačena od Madžara.

 

Dogagjaji u Arbaniji.

Obistinjuje se, što se je predvigjalo, da će
se narodnosne, vjerske i ine opreke u Arbaniji
ne samo veoma teško izgladiti, već da će se sve
to žešće zaoštravati, te proizvesti sudbonosne do-
gagjaje. Rijet bi, kao da razni t, zv. agenti ne-
kih interesovanih vlasti naprežu sve sile, da ro-
vare i mute, pak da metež lukavo i najuspješni-
je iskoriste u svoje svrhe. Naravno, svi će da
naglašuju »nepristranost«, kao i Esad-paša po-
slije sviju znanih i neznanih njegovih metanisa-
nja po Italiji!

Umjetno stvorena država Arbanija kao da
svagdano postaje sve to jači kamen smutnje, što
lako može da donese nedoglednih zapletaja.

Uza sve izjave sa izvjesnih strana o »ne-
pokolebivoj privrženosti« prama megjunarodnoj
odredbi i svim! poprimljenim uslovima, izblja sa-
da na površinu i upit: Odakle ustašama sva u-
putna taktičnost, novac, sve moderno oružje i
municija? Ko im sve to daje i priskrbljuje? Upit

isprepleteno kaonoti miomirisnim cvijetićima ra-
znim refleksijama religijoznog, političkog, patrio-
tičnog i inog sadržaja; protkano duhovitim izre-
kama starih klasika ili našega naroda; začinjeno
zgodnim humorističnim zgodama, koje je putopi-
sac doživio na tome svome zanimivome putova-
nju. Čovjek kad se prihvati čitanja ove zlatne
kujige, ne može ju nikako pustit iz ruke; a či-
tajući ju u duši uživa, a uživajući uči se, i za-
nosi se sa vrlim piscem u one bajne krajeve to-
liko puta već od mnogih opisane i opjevane, a
malo od koga tako lijepo kao od našega pisca.

Pisac je ove knjige veleučeni gospodin Kr-
sto Krile, profesor na ovdješnjoj gimnaziji. Nije
on novajlija u našoj hrvatskoj kniiževnosti; ta
tko ne zna, da plodovi njegovog zlatnog pera
već od više godina rese stranice različitih naših
listova? Ili tko ne zna, da je gospar Krile već
do sada više djela, većeg ili manjeg objama, je-
dnog ili drugog sadržaja, u svijet opremio? Pa
eto taj revni trudbenik na polju naše književno-
sti obdariva nas svojim najnovijim, a ujedno naive-
ćim i najljepšim djelom »Uspomene ic svete Zem-
lje«; djelom, koje ispunjava znatnu prazninu u
našoj književnosti, a ispunja ju časno i dostoj-
no, tako da bi se i strane bogate književnosti
mogle podičiti ovakovim djelom o svetoj Zemlji,
Bez laskanja i bez pretjerivanja smijemo ustvr«
diti, da ovo maše djelo natkriljuje u mnogom
pogledu razna djela o istom predmetu pisana na

 

postaje tim teži, kad se zna, da u Arbaniji ne-
mia tvornice niti oružja, niti municije. Sami pak
da dobavljaju, to je isljučeno, jer nemoguće sve
i kad bi imali potrebiti novac.

Ustaše su u nedjelju zaposjeli Dradesleš
kod Elbasana. Takodjer kod Zaleze vodili su se
vrlo krvavi bojevi, Ustanici su pozvali /Elbasan,
da se predade, inače da će u odregjeni rok na-
valiti na grad. lsti vladini krugovi spominju, da
su ustaše u zadnje doba izvrsno naoružani, pa
se boje, da ne navale i na Valonu.

U ponedjeljak na 4 sata jutrom ustaše su vr-
lo vješto i organizovano napali na grad Drač sa
triju strana. Vladine čete, koje su bile na raspo-
laganju, alarmovale se, i nastade krvav boj. Na
daleko je odjekivala topovska paljba, a bitka je
svom žestinom bijesnila. Mornari sa stranih rat-
nih brodova branili su vanjska poslanstva u gra-
du i kraljevski dvor. Zapovjednik vladine vojske
holandeški pukovnik Thomson predvodio je svo-
ju vojsku i pridružene mu Malisore proti usta-
šama. Malisori se u početku nijesu iskaživali od-
važnim, te pukovnik Thomson, da ih osokoli,
povadi sablju i stupi preda njih, da ih bodri i
predvodi, Nakon nekoliko koračaja jedna ga pu-
šćana kugla pogodi, i on pade mrtav. U Draču
zavlada strašna panika. Stanovništvo je sve o-
stavljalo, a bježalo na strane ratne brodove. Ar-
banaške su čete upotrebile mitraljeze i moderne
topove, ali ne uspješno protiv ustaša, jer su se ovi
vješto ušančivali i provlačili, Poslije tri sata boj
je prestao, a nakon jednog sata ustaše opet na-
»woliše. Za tijem ustaše obustaviše juriš i stado-.
še se koncentrisati u dvije skupine, pripravljaju-
ći se valjda na nove napadaje. Na obim je stra-
nama znatnih gubitaka. Osim pukovnika Thom-
sona, poginulo je još mnogo holandeških ofici-
ra, Ustaše su poslije nekoliko sati poduzeli po-
novnu navalu na Drač, ali su bili odbijeni uz
velike gubitke, U nekim je časovima bio položaj
tako očajan, da je austrljski admiral bio naredio,
da se nove čete iskrcaju, koje su bile postavlje-
ne, da čuvaju poslanstva i kontrolnu komisiju,
koja se je nalazila u velikoj pogibiji. Jedan se
je dio italijanske naselbine za svaki slučaj bio
već ukrcao na italijanske brodove.

Bečki »Zeit« donosi, da su italijanski ofi-
ciri i italijanski poslanici vodili agitaciju u Lje-
šu megju Miriditima, da ne budu hodili proti u-
stašama. Dakle, to bi opet bio novi dokaz itali-
janskog »iskrenog« savezništva!...

Smrću pukovnika Thomsona riješen je pak
jedan diplomatski spor, koji je bio izbio izme-
gju Italije i arbanaške vlade, odnosno kneza Wie-
da. Naime zbog poznatog uapšenja dvaju itali-

njemačkom, francuskom, španjolskom i talijan-
skom jeziku; a najpravednije možemo ga uspo-
rediti sa djelom iste vrsti čuvenog talijanskog
pisca biskupa Bonomellija pod naslovom »Un
autunno in Oriente« (Milano 1904). To djelo
Kremonskog biskupa doživjelo je već više izda-
nja, svakog puta sa zanosom pozdravljeno od
publike, a pohvalama obasuto od kritike, a si-
gurni smo da bi i Krile »Uspomene« doživjele
više izdanja, kad bi naš narod bio veći ili bar
čitateljska publika brojnija.

Pisac nas vodi iz našeg milog Dubrovnika
preko sinjeg mora na udobnom parobrodu do
egipatske Aleksandrije, pa željeznicom u origi-
nalni Kairo, zatim natrag u Portsaid: odatle opet
lađom u glavno pristanište Palestine, luku Jafu;
odatle kopnenim putem kroz čitavu skoro Pale-
stinu: u Jeruzalem, Betlehem, na Mrtvo More,
na Jordan, u Jeriho, u Nazaret, na Tabor, na
Genezaretsko jezero, u Emaus, Hajku na Karmel
i t d. Imena su to nami već predobro poznata,
imena mila i sveta svakom kršćanskom srcu, pa
već sama po sebi pritežu našu pozornost; a
nekmo li, kad o njihovoj prošlosti i sadašnjosti,
o njihovim svetinjama i znamenitostima čitamo
onako krasne, poučne, poletne opise, kakovi se
nalaze u ovoj zlatnoj knjizi »Uspomene iz svete
Zemlje«.

Ovi opisi biti će poznati dobrom dijelu po-
štovane dubrovačke publike, jer ih je pisac u

janaca (pukovnika Muricchia i prof, Chiniga), I-
talija je tražila zvdovoljštinu : ili da Thomson po-
žali onaj dogagjaj i otpusti oficira Fabiusa, ili
da sam otigje iz Arbanije. Thomson se je držao
svoje, da je postupao sasvim korektno, a vlada
arbanaška nije mogla, da u ovako vrlo teškim
časovima otpusti i žrtvuje Thomsona, veoma spo-
sobna, energična zapovjednika, a uz'to, vrlo. pri-
vržena knezu Wiedu i njegovoj vladi, Italija je
bila odredila rok do 3. Jula. Ali kao daje sudba
htjela, da se na taj način spor riješi: smrću
Thomsona.

Smrt ovog holandeškog pukovnika proiz-
vela je u Holandiji vrlo težak dojam, Mnogi:ho-
landeški listovi okrivljuju vladu, koja da nije i-
mala poslati svoje oficire u Arbaniju, Predvigjati
je, da će uslijed ovih dogagjaja uslijediti opo-
zvanje sviju holandeških oficira iz Arbanije.

Sada su sve velevlasti pristale, da. pošalju
bojne brodove pred Drač i da kontrola i protek«
cija Arbanije bude povjerena cijeloj Evropi, ko-
ju je do sada obavljala Austro-Ugarska i Italija.

Italijanski je pak ministar vanjskih poslova
Di San Giuliano u italij. komori rekao: sltali-
janska vlada pomno će bdjeti, da ne \bude':po-
remećen današnji položaj na Jadranu. Po svemu
izgledu ovo neće biti potonje novosti, što no ih
primamo iz Arbanije, i mi ćemo: prisustvovati
kaleidoskopu dogagjaja; ali neka to nezabrinju-
je javno mnijenje, koje može da bude stalno; da
će vlada znati čuvati interese zemlje, pa kakav
god bio tok dogagjaja«.

+ Ove riječi italijanskog ministra: mnogo zna-
če, i to tako jasno, da bi im svaki komienat bio
suvišan!

 

Kako je u Americi...?

Davno je prošlo ono vrijeme, kad siu naši
iseljenici diljem Amerike sasvim; dobro stali, :te
ne bi imali dovoljno riječi, da se nahvale: o vrlo
unosnom ondješnjem stanju. Pred. par dećenija
bilo je teško, a sađa je pak nastupilo takovo
nesnosno doba, da je tamo nemoguće se održati.
Prava navala radnog svijeta sa sviju strana, pak
uz dosadašnju opću utakmicu i skupoću življenja;
većim je dijelom zavladala i velika. besposlica i
bijeda. To obuhvaća sve većeg maha, pa se ne
čuju nego samo gorke tužbe i naricaljke za šta-
rom dragom domovinom, u koju teško mogu da
se povrate, jer nemaju srestava za:putni trošak,
Amerika nam je u našoj domovini, samo: kad bi
se radilo i žrtvovalo, kao što se to čini u tugjem
svijetu!

više navrata uz neke preinake predavao u našem
katoličkom društvu :»Bošković«, i: takovi, :će se
još ugodno sjećat onih: ugodnih: zimskih večeri,
kad bi se simpatična osoba gospara Krile: poja-
vila — uz frenetični pljesak otmene:: publike! —
na pozornicu, da zanosi srca slušatelja čarobnim
opisivanjem čarobnog istoka. I takovima: biti će
osobito milo, što im se objelodanjenjem tih: pre-
davanja pruža eto prilika, da: se češće naslagjuju
tim milim uspomenama. yi

Ovakovom djelu suvišna je svaka prepo+
ruka; ono se samo: po sebi preporučuje, i si«
gurni smo, da će ono: doći pod krov svake: kuće,
da tu bude uresom, poukom i: zabavom; i !da:ć&
napose naša učeća mladež zainjom požudno po-
segnuti. Naručuje se kod g. pisca ili kod: Korii-
sarijata svete Zemlje u Zagrebu (franjevački
samostan.)

Ovom zgodom ističemo, da: su: maši: vrli
Franjevci u Zagrebu nskanili. ove godine  prire«
diti hrvatsko hodočašće u svelu Zemlja. leć :se
je prijavio dovoljan broj učesnika, te.hodačašće
kreće za sigurno u rujnu 0. g. No tko: bi:želio i
ima zato sredstava može se još prijaviti, ste: :se
u tu svrhu neka obrati na: »Komisarijat ; svete
Zemlje« u Zagrebu (franj. sam.) odakle će od-
mah dobiti sve potrebite upute, | Svaki učesnik.
hodočašća dobiva na dar Kriline »Uspomene iz
svete Zemlje«, da može već prije: donekle: iupo-

 

znati ona sveta mjesta, kojima će: hodočastiti,