POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
8r. 48.

Broj čekovnog računa naseg lista
Jest 4153 Podružnice Sarajevo.

Narodna Sv

DUBROVNIK 25. Novembra 1931.

am God. XIII.

tjest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
I Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

Kapitalizam i socijalna reforma.

Iš
i Čitava svjetska štampa donijela je svojedobno
| bilo u cjelini, bilo u izvacima razgovor što ga je imao
predstavnik Megjunarodnog filmskog uzgojnog saveza
| Aleksandar Huspek sa nedavno umirovljenim praškim
nadbiskupom Františekom Kordačom.
Radi važnosti izjava tako visokog crkvenog do-
| stojanstvenika dale su njegove odlučne riječi povod
| najrazličnitijim komentarima novinstva, Ne treba po-
sebno isticati, da su kapitalisti zbog osude kapitalizma
| oštro napali praškog nadbiskvpa, a isto tako i mark-
| sisti, jer je nadbiskup isto tako odlučno osudio i nji-
hove pretjeranosti i materijalističku jednostranost.
Kako je sada gospodarska i privredna kriza došla
| do svog vrhunca, te se po čitavom svijetu traži izlaz
| iz očajnog položaja, u koji je svjetsku privredu dovela
jednostranost kapitalizma, donosimo glavne misli o
| kapitalizma i socijalnoj reformi Dra Kordača. Od svih
važnih svjetskih problema svakako je jedno najvažnije
| riješenje gospodarske krize i postavljanje čovječanstva
(na neki novi, bolji osnov, jer ako čovječanstvo ne bude
znalo naći izlaz iz sadanjih poteškoća, u koje ga je
doveo materijalistički i kapitalistički sistem, to prijeti
|opasnost, da će u borbama, koje će iz tog nastati biti
| dovedena u pitanje sva dosadanja kultura i civilizacija,
| Tamne sjene, i bljesak, koji se pojavljuju na Istoku za
(fo su najbolji memento,
O socijalnom pitanju dao je Dr. Kordač slijedeće :
Mi živimo u vijeku kapitalizma, koji je prouzročio
pauperizam tf. j. opće osiromašenje radničke klase,
Siromaštvo i oskudicu trpe i katolici i sccijalisti te.
marksisti podjednako. Ljudskim masama ne fali samo

  
   
  
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
    
 
 
    
 
    
    
 
  
 

 

Pod uplivom ratnog i poslijeratnog materijalizma ljud-
ski duh je bio bačen na zemlju. Osjećaj čovječanstva
li ljubavi je propao. Mi smo u opasnosti da padnemo
[u tamu barbarstva, pa stoga treba da sred te propa-
| dajuće civilizacije tražimo obnovu i pomlagjenje. Kao
[što je u svoje doba klica kršćanska donijela obnovu
| grčkog i rimskog svijeta, tako mora i moderno doba
|da pomoću kršćanstva doživi obnovu svoje propadajuće
kulture. Krist je rekao: ,Vi ste s0“. Govorio je o go-
mšičnom zrnu, iz kojega klije i izraste veliko stablo.
Sasvim drugo zrno je bio socijalizam, usudna so je
boljševizam., Ruski boljševici dobro znadu, da su
tadašnje socijalne prilike najbolji teren za širenje
jihovih ideja.

Mi živimo u dobi egoizma i propadanje. Ta pro-
past se vrši najviše pod uplivom nemoralnoga kapi-
lalizma, zgrnutoga od gulikoža i izrabljivača, koji su se
udružili u banke i kartele. Sav kapital, koji leži ne-
upotrebljen, plod je plodnoga rada radničkih ruku i
inteligencije činovnika. Mjesto da služi napretku, po-
slao je glavnim uzrokom osiromašenja i propadanja.
Nemam predrasuda protiv kapitalizma, ali bi htjeo

    
  
  
  
  
  
   
 
   
   
   
  
 

  

Rijetka prigoda!

Prodava se veoma elegantna
luksus spavaća soba (Mahagoni) i
jedna lijepa modra spavaća soba.
Upitati u villa ,Merkur“
kod gosp. Trippel
(526) (kraj Pens. Miramar).

 
     
    
       

materijalni kapital, nego i-duševni, i to ih vodi u očaja

 

 

da kapital postane opet plodan i da oplemeni rad.
Pravedan gospodarski zakon dan je čovječanstvu na
prvim stranicama starog zavjeta. Tamo piše: ,Budite
gospodari a ne sluge I“ A danas ne vlada red, već haos.
___ U čijoj je službi danas čitav ljuski razum ? Predan
je kapitalu i materiji. Kapital je prisvojio sve domene
ljudskog duha; fehničke izume, znanstvene pronalaske,
nove metode rada, Tako se sve ono što bi moralo da
čovjeku donese bla v, okrenulo u njegovo pro-
klestvo. Nijesam neprijatelj stroju, znam što može do-
prinijeti napretku, ali oni radnici, koji su u Londonu
razbili prve strojeve, jasnom su predočbom gledali u
budućnost, kad će im ti isti strojevi jednoga dana
oduzeti kruh a njih same gurnuti u bijedu i očaj. U
cvatućoj industriji i tehnici ja doista još ne vidim ni-
kakvog napretka, dok je čovjek, koji bi morao biti
gospodar, zapravo njihov rob, i dok ne služi stroj
čovjeku, nego čovjek postaje rob stroja.

Čovjek ima slobodnu volju. Ima razum i pamet.
Gone ga put napretka. A to, što se danas ma-
ziva napretkom, truje mase duševno i moralno. Jedna
od prvih glavnih dužnosti države je da uzgaja čovje-
čanstvo do pametne demokracije i da mu podigne
duševnii intelektualni nivo: Opće blagostanje umora
da bude najviši zakon države.

I sam Marx, premda je vjerovao u egoizam kao
bitni motor života, napisao je: ,Novac ne ragja djecu |“
Naše doba pak ne razumije nemoralnosti kamata, Si-
romašan čovjek je danas igračka gulikoža, koji neće
da priznadu, da i najsiromašniji čovjek ima pravo na
život, kruh, odjeću i obitelj. Tko može danas da ga-
rantira radniku, da će njegova djeca imati sutra šta da
jedu, i da neće oskudijevati, kao što oskudijeva danas ?

Hvala Bogu da ima i megju kapitalistima ljudi
koji poznaju bijedu svojih radnika i priznaju njihove
opravdane zahtjeve. Ima nekih koji dijele plod skupnog
rada i grade prostrane stanove, kupališta, čitaonice itd.
Ali što je par njih u poredbi sa općim marazmom
materijalizma !

Mi se danas nalazimo na raskrsnici povijesti,
kakve još nije bilo od seobe naroda. Seoba naroda
je srušila grčko-rimski svijet. Onda je kršćanstvo ustalo
iz mora prolivene krvi. Veliki dogagjaji često dolaze
iz krvavih sukoba, Takvi prednjaci velikih idejnih borba
su i danas, kad Sovjeti svim silama kušaju da dignu
svjetsku revoluciju i bace u Evropu katastrofu, koja bi
srušila sve dosadašnje idejne temelje.

Teško narodima čiji državnici ne predvigjaju tu
katastrofu. Teško narodima čiji državnici vide prijeteću
opasnost, ali joj ne posvećuju dosta pažnje. Naše doba
je zrelo za svjetsku revoluciju. Ako vladajući i kapi-
talistički krugovi ne prime kršćanstvo, sav će svijet
biti uništen u crvenome moru vatre i krvi,“

 

 

Za naše vino.

Svi znamo kako je onima koji žive od vina —
a to je cijelo naše primorje i svi otoci, te dio zaledja.
U državi nema mu potražnje, jer uslijed trošarine koja
je skuplja nego samo vino kod producenta, konsum
mu je spao na najniže grane i vino je postalo čisto
luksuznim artiklom, a i red je, da roditelj najprije
misli da zasiti dijete kruhom i opskrbi eipelom. Van
države zatvorena su vinu vrata, jer po svuda ista bijeda
i nevolja ! Visoke uvozne carine poskupiše mu u ino-
stranstvu cijenu do apsurda, pa vino može da pije
samo dobro situirani gospodin.

Najnovijim dogodjajima na ekonomskom polju,
nastale su po svim državama izvozu svake robe teške
zapreke. Uslijed deviznih ograničenja, teško je doći do
novca na podmiru izvezene robe, jer se ne dozvoljava
kupnja deviza, a zabranjuje i izvoz domaće valute.
Pred dana pak obustavljen je po našoj Vladi, svaki
promet devizama sa Austrijom. Za vino — a danas
ograničujemo svoja opažanja samo ma vino — koje
se ekspedira iz naše države u Austriju, mora se obe-
zbijediti 120 dinara i to ,slobodnih dinara“ po Ekh
ili ekvivalent u Šilingu. Iznosi na obezbjedenje valute,
u koliko izvazač ne dobije ,slobodne dinare“, nego
devizu, ova mora za polovinu biti predata Narodnoj
banci, a druga polovica predata na burzi.

Sada, kada je devizni promet sa Austrijom obu-
stavljen Narodna banka ne prima Šilioge, niti ih se
smije prodati na burzi, a Austrija neizdava svojim
državljanima dozvole za nabavu deviza, dosljedno tome
niti slobodnih dinara, te nema mogućnosti, da se valuta
našoj državi obezbjedi, a po tome hermetično se za-
tvaraju vrata izvozu našega vina u Austriju. Oni koji
su do pred malo dana — prije dakle nego je ova dozvola
trgovanja sa devizama ukinuta — prodali vino za
Kasiriju, ne moga da ga izveza! Ko da se, kod
ovakovih okolnosti bavi sa trgovinom vina ? Ponavlja
se lanjska nezgoda, kada je preko noći, takogjer u
sredini novembra, u srcu sezone, eksportna premija
snižena od 100 na 80 dinara po hektu!

Ovaj put, Beč je izazvao ovaj haos i to svojim
deviznim propisima, uslijed kojih i naši izvoznici ne
mogu, nego uz najveća ograničenja, da raspolažu preko
iznosa, koja ih idu za izvezno vino, ali ipak postoji
jedan srednji put, kojim bi trebalo poći. Mi možemo
i kod sadanjih deviznih propisa u Beču, da raspola-
žemo preko Šilinga, doduše samo za isplate unutar
Austrije — ali time što je u nas zabranjeno trgovanje
sa Šilingom, mi ne možemo da zadovoljimo zahtjevima
naše države za obezbjedjenje valute, jer Šilinge sada
neće da prima Narodna Banka niti ih se smije prodati
na burzi. Što slijedi iz toga ? Da nemožemo, jer
ue smijemo prodavati naša vina u Austriju |

Spomenuti srednji put sastoji u tome, da bi naša
država ukinula obavezu obezbjedjenja valute na vino,
te propustila prodavaocu u našoj državi i kupcu u
Austriji, da kompensiraju vrijednosti kako mogu.

. Utrškom za poslato vino, plaćat će se računi robe,

koju uvažamo iz Austrije. A dočim bude moguće, neka
se nanovo dozvoli trgovanje šilinga, e da se tako
putem burzovnog prometa lakše nadje kupac i pro-
davaoc Šilinga — a mi se kurtališemo barem nekog
kvantuma nesretnog vina.

U pogledu obezbjedenja valute kod vina, koje se
šalje u inostranstvo, imamo  precedent u nedavnoj
prošlosti. U martu 1930 bilo je naime obezbjedjenje
valute na vino ukinuto. i akoprem je divizni pravilnik
tek ukinut 28 VI. 1931.

Nesmije se gubiti vremeua — jer samo sada je
sezona za sklapanje poslova sa vinom, a u decembru
već bi bilo kasno. Do koga je, na posao, dvanaesta
ura udara, — gladan ne može da čeka | P. u ,N. Doba“

 

Buduće matere imaju spriječiti tešku stolicu
upotrebom Franz-Josefove gorke vode. Šefovi uni-
versitetskih ženskih kiinika hvale prirodnu Franz-Jo-
sefovu vodu jer se lako uzima i sigurno djeluje bez

 

 

TRAJNE i

JEFTINE!

STANDARD CIPELE

Domaća tvornica - Ljubljana
KARL POLLAK D. D.

Ulica Kraljice Marije (kod Oficir. Doma).

neprijatnih sporednih pojava.