ZDUR - Digitalni repozitorij Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica

Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)

Naziv

Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)

Opis

CRVENA HRVATSKA RP-III-23 Politički list „Crvena Hrvatska“ pokrenuli su 1891. godine tadašnji pripadnici Stranke prava na čelu s Franom Supilom koji je prve dvije godine bio potpisan kao izdavatelj i upravitelj, a kasnije i odgovorni urednik. Supilo ostaje na čelu „Crvene Hrvatske“ sve do 1901. godine. Po njegovu odlasku iz Dubrovnika u Rijeku, „Crvena Hrvatska“ je sve više bila pod utjecajem Čingrijinog narodnjačkog kruga. Nakon spajanja Narodne hrvatske stranke i Stranke prava 1905. godine, „Crvena Hrvatska“ je djelovala u duhu politike Hrvatske stranke, a s pravašima dolazi do sukoba i razilaženja. Tijekom godina dolazilo je do promjena u učestalosti izlaženja, glavnog urednika, tiskare, kao i formata. Kao tjednik „Crvena Hrvatska“ je izlazila svake subote, zatim od 1905. svakog četvrtka. Od studenog 1906. izlazi dva puta tjedno – srijedom i subotom, zatim od početka 1913. ponovno izlazi samo subotom. Zadnji broj „Crvene Hrvatske“ tiskan je 25. srpnja 1914.

Čovečnost (1925.)

Naziv

Čovečnost (1925.)

Opis

Vlasnik i izdavač bio je: Odbor "Čovečnosti". List je trebao izlaziti dva puta mjesečno, ali izašla su samo dva broja. Nosio je podnaslov: "Nezavisni list". Odgovorni urednik bio mu je Tomislav Šiljić. List se tiskao u Štampariji "Jadran". Prvi broj izašao je 15. siječnja 1925, a drugi (i posljednji) 7. veljače 1925. Imao je format 31x47 cm.

Dalmatien (1937. - 1938.)

Naziv

Dalmatien (1937. - 1938.)

Opis

Turistički list na njemačkom jeziku, najprije izlazio kao mjesečnik. Tiskan je u Štampariji "Jadran" u novinskom obliku na 8, 12, 16, pa i 20 stranica formata 29x42 cm. Njegov pokretač i glavni urednik bio je Fritz Salus. List su zastupali i bili navedeni kao njegovi izdavači i odgovorni urednici najprije Lujo Šek, a potom Marin Jakobušić. List je počeo izlaziti u veljači 1937. U toj godini izašao je br. 1—6, a u 1938. godini br. 7—13. Dalmatien je zatim u drugoj polovici 1938. izlazio svake subote, dakle kao tjednik. Zadržao je isti format, tiskao se u istoj tiskari, ali je otada imao samo 4 stranice. Glavni urednik tog lista i kao tjednika bio je Fritz Salus, a Marin Jakobušić je zastupao i taj tjednik i bio naveden kao njegov izdavač i odgovorni urednik. Prvi broj tog turističkog tjednika izašao je 9. srpnja 1938, a zadnji (20. broj) — 26. studenog 1938.

Dalmatinski glasnik (1918.-1923.)

Naziv

Dalmatinski glasnik (1918.-1923.)

Opis

Službeni list s podnaslovom "zvanični list Zemaljske vlade za Dalmaciju". Izlazio je u Splitu, dva puta tjedno, od 1918. do 1923., a odgovorni urednik bio mu je Mate Barišić. Kasnije se nastavio kao "Službeni glasnik : zvanični list Splitske i Dubrovačke oblasti". Format 29x42 cm. Znanstvena knjižnica Dubrovnik ima samo jedan broj, 71 iz 1919. koji se tiskao u Dubrovniku u Štampariji De Giulli. Kao odgovorni urednik potpisan je Ilija Bošnjak.

Dubrava (1933.-1941.)

Naziv

Dubrava (1933.-1941.) • Hrvatska Dubrava

Opis

Prvi broj „Dubrave“, koja se predstavila kao „kulturno-informativni list“, izašao je u Dubrovniku 23. prosinca 1933. na 6 stranica formata 29x42 cm. List je izlazio dva puta mjesečno, tiskao se u Jugoslavenskoj štampariji u Dubrovniku, a glavni i odgovorni urednik bio mu je Ivo Šišević. Pokrenut je u vrijeme postepenog oživljavanja stranačko-političkog rada, nadahnut usmjerenjem Hrvatske seljačke stranke. Od br. 51 (5. svibnja 1936.) „Dubrava“ je proširila svoje ime, nazvavši se: „Hrvatska Dubrava“, a u spomen na petomajske izbore iz prethodne godine kad je lista HSS-a osvojila više od dvije trećine glasova. U drugoj polovici 1936. „Hrvatska Dubrava“ je mijenjala tiskare. Njen 60. broj (1936.) tiskan je u Štampariji „Jadran“, a od broja 61/1936. tiska se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Godine 1937. došlo je i do promjene urednika. Ivo Šišević je bio glavni i odgovorni urednik do zaključno broja 70/1937. Od broja 71 do broja 76/1937. glavni i odgovorni urednik je Grga Ilić. Zbog financijskih teškoća u drugoj polovici 1937, tijekom 1938. i sve do potkraj 1939. „Hrvatska Dubrava“ nije izlazila. Na zadnji dan 1939. list je nastavio svoj izlazak s brojem 77. pod prvotnim imenom: „Dubrava“. Vlasnik lista je bio: Konzorcij „Dubrave“. Predstavnik tog konzorcija, te glavni i odgovorni urednik lista bio je Antun Borozan. List je postao tjednik — izlazio je subotom, a tiskao se ponovno u Štampariji „Jadran“. Zbog materijalnih teškoća list nije izlazio od kraja srpnja do kraja listopada 1940. da bi potom, nastavivši izlaženje, ponovno postao polumjesečnik, a posljednji, 116. broj izašao je 15. ožujka 1941. „Dubrava“ je imala bogate priloge o kulturi, umjetnosti i književnosti, osobito u vrijeme blagdana: Uskrsa, Božića i Sv. Vlaha, a neki brojevi imali su i do 36 stranica.

Dubrovačka rivijera (1938.-1941.)

Naziv

Dubrovačka rivijera (1938.-1941.)

Opis

"Dubrovačka rivijera" bio je "Informativno-turistički list za propagandu dubrovačke rivijere". Izdavao ga je konzorcij s istoimenim nazivom. Glavni i odgovorni urednik lista bio je Zvonimir S. Goić, a tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, kasnije u Štampariji Jadran. U Znanstvenoj knjižnici čuva se samo br. 1 iz 1941. koji je izašao "o sv. Vlahu". Prema I. Periću (Pregled razvoja dubrovačke periodike između dva rata, 1982.) nije se mogao utvrditi točan datum izlaska prvog broja, ali on pretpostavlja da je to bilo u lipnju 1938. Broj za koji Perić pretpostavlja da je drugi nosi datum 14. veljače 1939. Također se nije moglo utvrditi je li izašao koji broj prije zadnjeg broja 1, god. 5, iz 1941. Format 29x42 cm.

Dubrovački list (1924.-1928.)

Naziv

Dubrovački list (1924.-1928.)

Opis

Tjednik s podnaslovom „Sedmični informativni i privredni glasnik“ počeo je izlaziti 2. veljače 1924., a već u prvom broju vlasnici i urednici su isticali da će list pratiti i podsticati gospodarska i kulturna kretanja u Dubrovniku, podsjećajući da je snaga starog Dubrovnika bila „u skladnoj vezi privrednog i kulturnog rada“. Za razliku od drugih tjednika iz istog razdoblja, Dubrovački list se manje bavio politikom, a više sadržajima iz gospodarstva, kulture, sporta te raznih dnevnih zbivanja. Ivo Perić ga u svom Pregledu razvoja dubrovačke periodike između dva svjetska rata opisuje kao „visokokvalitetan tjednik“. Nažalost, zbog sve lošije financijske situacije list se ugasio u petoj godini izlaženja, a posljednji broj izašao je 24. prosinca 1928. Izdavač je bio „Odbor Dubrovačkog lista“, tiskao se najprije u „Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari“, a potom u „Štampariji Jadran“. Odgovorni urednik (kasnije potpisan i kao vlasnik) bio je Stijepo M. Bjelovučić. Ovo digitalno izdanje ostvareno je suradnjom između Dubrovačkih knjižnica i Državnog arhiva u Dubrovniku. Nažalost, niti jedna od dvije ustanove nema u svojim fondovima brojeve 1 – 9 iz 1924. godine, stoga digitalna zbirka započinje brojem 10.

Dubrovački vjesnik (1950. -)

Naziv

Dubrovački vjesnik (1950. -)

ISSN (tisak)

0012-690X

ISSN (online)

1333-9478

Opis

Dubrovački informativno-politički tjednik, izlazi kontinuirano od 1. rujna 1950. Glavni urednici: Od god.1,br.1(1950) glavni i odgovorni urednik: Cota Tonči; od god.1,br.3/4(1950): Rosić Anka; od god.2,br.23(1951): Cota Tonči; od god.3,br.94(1952): Ivo Šojka; od god.7[!],br.368(1957): Dragoljub Migić; od god.13,br.590(1962): Miho Mihić; od god.33,br.1637(1982): Nikola Isufi; od god.41,br.2061(1990): Marinko Vlašić; od god.41,br.2078(1990): Božo Vodopija; od god.46,br.2293(1993): Jadran Kapor; od god.49,br.2454(1998): Ivo Martinić; od god.49,br.2455(1998): Pero Maldini; god.49,br.2457(1998): Mia Jerić; od god.49,br.2459(1998) glavni urednik: Vlaho Car; god.54,br.2664(2002): Lidija Crnčević; od god.54,br.2665(2002): Antun Švago; od god.55,br.2715(2003): Ante Gugo; god.56,br.2770-2795(2004) glavna urednica: Kate Šutalo; od [god.56,br.2796(2004)]: Vjera Šuman; od god.65,br.3345(2015): Jadran Kapor; od god.67,br.3445(2017): Antun Masle; od god.71,br.3733(2022): Jadran Kapor. Formati: Od god.1,br.1(1950): 49 cm; od god.23,br.1161(1973): 42 cm; odgod.34,br.1681(1983): 38 cm; od god.42,br.2130(1991)-god.55,br.2700(2002):44 cm; od god.57,br.3003(2008): 43 cm.

Dubrovnik (1892. - 1914., 1937. - 1941.)

Naziv

Dubrovnik (1892. - 1914., 1937. - 1941.)

Opis

Tjednik dubrovačkih pristaša Srpske stranke. Prvi vlasnik, odgovorni urednik i izdavatelj bio je Stevo Vrčević, zatim se urednici, vlasnici kao i tiskari mijenjaju. List je izlazio jedanput tjedno, osim 1908. i 1909. kad je izlazio dva puta tjedno. Tiskao se u Srpskoj dubrovačkoj štampariji Antuna Pasarića, a kasnije u Srpskoj dubrovačkoj štampariji Dr. Gracić i dr. Format lista varirao je od 46 do 54 cm, većina brojeva imala je 4 stranice, a tekstovi su tiskani na hrvatskom i srpskom jeziku. Nije izlazio od 1915. do 1936. Nakon toga nastavlja izlaziti 1937. godine kao tjednik s oznakom godišta XXIV. Vlasnik, izdavač, urednik i odgovorni urednik tih 5 godina bio je Kristo P. Dominković, a tiskalo se u Jugoslavenskoj štampariji. 1940. i 1941 do broja 11 kao mjesto izdanja navode se Dubrovnik i Kotor. Zadnji broj (kao br. 12) izašao je 29. ožujka 1941.

Dubrovnik (1922. - 1923.)

Naziv

Dubrovnik (1922. - 1923.)

Opis

Glasilo srpske Narodne radikalne stranke. Naziv lista stalno je tiskan ćirilicom. Članci su tiskani ili ćirilicom ili latinicom (pretežno latinicom). List je imao format 34,5x48,5 cm, a tiskao se u Srpskoj štampariji. Do zaključno s brojem 87/1922. list je izlazio dva puta tjedno (srijedom i subotom), a od br. 88/1922. — jedanput tjedno (petkom). U I. godištu izašlo je 94 broja, a u II. godištu (1923) — 30 brojeva. Zadnji 30. broj izašao je 2. studenog 1923. Odgovorni urednici lista bili su: Petar Petković — od br. 1 do br. 31/1922, Miho Klaić — od br. 32 do br. 33/1922, i Ivo Herco — od br. 34/1922, do br. 30/1923. Posljednji broj u Znanstvenoj knjižnici je br. 20 od 4. svibnja 1923.

Dubrovnik (1925.)

Naziv

Dubrovnik (1925.)

Opis

U podnaslovu lista bilo je istaknuto da je on: "Organ Narodne radikalne stranke". Naslov i podnaslov tiskani su ćirilicom, dok su svi suradnički prilozi tiskani latinicom. Vlasnik i izdavač lista bio je: Mjesni odbor Narodne radikalne stranke, a odgovorni urednik Branko Radonić. List je imao format 31,5x46,5 cm. Tiskao se u Štampariji "Jadran". Prvi broj tiskan je 14. siječnja 1925, a zadnji, 23. broj — 7. svibnja 1925.

Dubrovnik: cviet narodnog književstva

Naziv

Dubrovnik: cviet narodnog književstva

Opis

Almanah "Dubrovnik: cviet narodnog književstva" su pokrenuli Matija Ban, Medo Pucić i Ivan August Kaznačić, a izlazak se željno iščekivao u široj hrvatskoj književnoj zajednici. Prvi svezak almanaha "Dubrovnik" tiskan je 1849. u Martecchinijevoj tiskari na 307 strana formata 11,5×17,5 cm. Njegov puni naslov glasi: "Dubrovnik cviet narodnog književstva" Pokretači almanaha postavili su sebi zadatak - isticao je Ban — "da se od propasti sačuvaju, sredstvom pečatnje, pesnički sastavci starih Dubrovčanah" i da se suvremenim, mladim spisateljima otvori jedno polje dĕlovanja, kroz koje bi se narodnost slavjanska u ovim stranama konačno utvrdila". U skladu s tim, almanah, je, objavljujući stare i nove književne i druge tekstove, i imao dva dijela: prvi dio — "Staro književstvo", drugi dio — "Novo književstvo". Drugi svezak almanaha "Dubrovnik" za godinu 1850. tiskan je 1851. u tiskari Ljudevita Gaja u Zagrebu na 259 stranica formata 13×20 cm. Treći (posljednji) svezak tog almanaha za 1851. uredio je sam Matija Ban, pa je to i naznačio na naslovnoj stranici (»Urednik Matija Ban«). Taj je svezak tiskan 1852. u tiskari Franje Župana u Zagrebu na 248 strana formata 11,5×17,5 cm, i to: "Troškom narodne matice ilirske".

Dubrovnik: mjesečna ilustrovana revija

Naziv

Dubrovnik: mjesečna ilustrovana revija

Opis

"Dubrovnik" je počeo izlaziti u ožujku 1929. Do kraja 1929. izašlo je svega 10 brojeva (6 jednobroja i 2 dvobroja: 4—5 i 9—10) na ukupno 356 stranica formata 17,5x25 cm. Iako je ovaj časopis bio predstavljen kao: Službeni organ Saveza za unapređivanje turizma u Dubrovniku, taj ga Savez nije izdavao. Kao izdavač naveden je Matija Vidojević, a urednik je bio Jorjo Tadić. Glavni zadatak časopisa bio je da razmatra ulogu Dubrovnika u prošlom i tadašnjem "kulturnom i ekonomskom razvoju našega naroda" i da doprinese daljnjem unapređivanju kulturnog i privrednog života Dubrovnika u skladu s najboljim tradicijama njegove prošlosti.

Euharistijski glasnik (Dubrovnik 1926.-1936.)

Naziv

Euharistijski glasnik (Dubrovnik 1926.-1936.)

Opis

Vjerski časopis, izlazio prvo u Zadru od 1908. do 1918, zatim u Šibeniku od 1923. do 1926. godine. Od broja 3-4 iz 1926. izlazi u Dubrovniku do zaključno s brojem 9/1936. Uredništvo i uprava nalazili su se u dubrovačkom franjevačkom samostanu, a odgovorni urednik bio mu je Teofil Velnić. Tiskao se u Pučkoj tiskari u Šibeniku do zaključno s brojem 1/1927, a od broja 2/1927. — u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Od broja 3/1927. uredništvo i uprava bili su razdijeljeni: uredništvo se nalazilo u dubrovačkom franjevačkom samostanu, a uprava u splitskom franjevačkom samostanu u Poljudu. Velnić je bio odgovorni urednik časopisa do zaključno s brojem 4/1927, a i tisak tog broja obavljen je u Splitu — u tamošnjoj Leonovoj tiskari. Od broja 11/1928. uredništvo i uprava časopisa ponovno se nalaze u franjevačkom samostanu u Dubrovniku, časopis se ponovno tiska u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, a Teofil Velnić ponovno mu je odgovorni urednik za cijelo vrijeme daljnjeg izlaženja u Dubrovniku do broja 9/1936.

Euharistijski glasnik (Split 1936.-1941.)

Naziv

Euharistijski glasnik (Split 1936.-1941.)

Opis

Časopis Franjevačkog samostana. Mjesto izlaženja: od god.24,br.10(1936): Split. Posljednji broj je broj 4 iz 1941. Tiskara Kačić, Split.

"Foji od pazara" (1901.-1941.)

Naziv

"Foji od pazara" (1901.-1941.)

Opis

Zbirka raznih satiričnih listova "Foji od pazara" (satirični listovi) počinju se tiskati početkom 20. stoljeća, i s prekidom za vrijeme 1. svjetskog rata, izlaze sve do 1941. dakle do samog početka 2. svjetskog rata. Pri izdavanju tih listova izdavači su im nastojali dati što šaljiviji naziv koji se u pravilu svake godine mijenjao. Podaci u impresumu, kao i tekstovi u novinama su karakteristični za dubrovački govor i dubrovački humor i sadrže mnoge podatke o ljudima i prilikama toga vremena. U repozitoriju se nalaze 102 broja (80 naslova) karnevalskih listova, odnosno svi koji su izašli prije 2. svjetskog rata.

Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho

Naziv

Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho

Opis

Kako mu i sam naslov kaže, taj je zbornik bio glasilo navedenog društva. Dubrovačko učeno društvo "Sveti Vlaho" osnovano je 1923. društvo je 1929. izdalo prvi (i jedini) svezak "Glasnika" na ukupno 184 stranice formata 20,5x x28 cm. "Glasnik« je tiskan u Bokeškoj štampariji u Kotoru, a prilozi u njemu objavljeni su jednim od dva pisma (latinicom ili ćirilicom). Bio je to veoma sadržajan zbornik znanstvenih radova o dubrovačkoj prošlosti. Takvi znanstveni prilozi, nastali na temelju istraživanja dokumenata Dubrovačkog arhiva, trebali su — prema riječima uredništva "Glasnika" — biti neophodne predradnje "za buduću veliku i dostojnu istoriju Dubrovnika". Glavni urednik "Glasnika" bio je Antonije Vučetić, a uredništvo su još sačinjavali: Jakov Carić, Niko Gjivanović, Ernest Katić, Lucijan Marčić, Marko Murat, Ivo Saraca i Jorjo Tadić.

Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.

Naziv

Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.

Opis

Ovaj list formata 23,5x31 cm, koji je trebao izlaziti jedanput mjesečno, pokrenula je Obrtna zadruga hoteljersko-gostioničarskih i kafanarskih obrta u Dubrovniku. Prvi (i, kako izgleda, jedini broj) izašao je u srpnju 1932. Urednik lista bio je Jaša Miloslavić. List se tiskao u Jugoslavenskoj štampariji.

Glasnik Orebića 1937.

Naziv

Glasnik Orebića 1937.

Opis

List s podnaslovom "list za kulturna i privredna pitanja Orebića", 24x31,5 cm, tiskao se u Narodnoj tiskari (Novo doba) Split. Vlasnik, izdavač i urednik bio je M. S. Vekarić, a izašla su svega tri broja: prvi broj 10. srpnja 1937., drugi broj nepoznato, a treći broj u ožujku 1938. Znanstvena knjižnica Dubrovnik posjeduje samo prvi broj.

Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.

Naziv

Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.

Opis

Izdavač ovog lista, koji je trebao izlaziti "mjesečno i prema potrebi" bilo je Udruženje trgovaca. List je imao format 23x31,5 cm, tiskao se u Štampariji Jadran, a odgovorni urednik bio mu je A. Poković. Počeo je izlaziti trobrojem (1—3) u travnju 1936. Izlazio je sve do potkraj 1939. Među sačuvanim primjercima tog lista zadnji je broj (kao br. 4) izašao za studeni 1939. Za cijelo vrijeme njegova izlaženja izdavač, urednik i tiskara ostali su nepromijenjeni.

Gospina krunica (1895.-1946.)

Naziv

Gospina krunica (1895.-1946.)

Opis

Časopis “Gospina krunica” izlazio je u Samostanu svetog Dominika u Splitu od 1895. do 1946. Nosio je podnaslov “širenje bogoljubstva Sv. Ružarja i za katoličke probitke u našim zemljama”, a prvi urednik bio je Angjeo Marija Miškov. Godina 1907. i 1908. tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Izlazio je jednom mjesečno, a format mu je bio 23 cm. Znanstvena knjižnica u Zbirci Periodika Ragusina ima ukupno 5 brojeva iz 1907. i 1908.

Gušterica (1882.-1883.)

Naziv

Gušterica (1882.-1883.)

Opis

List "Gušterica" s podnaslovnom naznakom: "Pučki list", čiji je prvi broj izašao 1. studenog 1882, bio je list dubrovačkih pristaša Srpske stranke. Kao izdavač i odgovorni urednik »Gušterice« bio je naveden Jozo Flori, a u njegovoj tiskari se i tiskao. "Štamparija Joza Flori u Dubrovniku"). List je imao 4 trostupačne stranice formata 29×45 cm, a izlazio je dva puta na mjesec — 1. i 15. dana u mjesecu. U 1882. izašla su 4 broja "Gušterice". Nastavak njezina izlaženja u 1883. godini započelo je brojem 5. Izašlo je sveukupno 24 broja. Taj zadnji 24. broj tiskan je 15. listopada 1883.

Hrvatska domovina (1934.)

Naziv

Hrvatska domovina (1934.)

Opis

Prvi broj tjednika "Hrvatska domovina" izašao je 6. rujna 1924. Imao je 4, ponekad i 6 stranica formata 33x47 cm, izdavao ga je konzorcij "Hrvatska domovina", a tiskao se u Hrvatskoj tiskovnoj zadruzi r. z. s.o.j. u Gružu. Od br. 1 do br. 11 odgovorni urednik bio mu je Santo Chvojka, a od br. 12 do br. 19 — Jerolim Čogelja. Zadnji, 19. br. izašao je 31. prosinca 1924. Znanstvena knjižnica ima samo brojeve 1 i 8. List je zastupao stavove Hrvatske republikanske stranke i kao takav bio je pod strogom prismotrom cenzure, doživljavajući česte zaplijene, da bi na kraju bio i zabranjen

Hrvatska kruna (1892.-1920.)

Naziv

Hrvatska kruna (1892.-1920.)

Opis

Novine "Hrvatska kruna" izlazile su od 1892. do 1920. i bile su glavno pravaško glasilo u Dalmaciji. Urednikom joj je od početka izlaženja do kraja Ivo Prodan. Don Ivo Prodan ro en je 31. prosinca 1852. godine u Janjini na Pelješcu u brojnoj i siromašnoj seljakoj obitelji. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Dubrovniku, a studij bogoslovije u Zadru. U osnivanju Stranke prava u Dalmaciji (1894.–1895.) Prodan ima nezaobilaznu ulogu kada postaje član Središnjeg odbora. Nakon nove podjele na milinovce i frankovce, Prodan i Hrvatska kruna staju na stranu milinovaca. Tijekom rata Prodan je veliki zagovornik Svibanjske deklaracije o ujedinjavanju južnoslavenskih zemalja u Austro-Ugarskoj u jednu državnu cjelinu, ali je oštar protivnik ujedinjenja sa Srbijom.

Hrvatska riječ

Naziv

Hrvatska riječ

Opis

"Hrvatska riječ" bio je politički list, koji je sebi — kako je naglašavao u uvodniku svog 1. broja — postavio zadatak zastupati "interese hrvatskog naroda u svim pravcima". Prvi broj izašao je 5. srpnja 1925. Vlasnici, izdavači i odgovorni urednici bili su: N. Zvonimir Bjelovučić, kasnije Stijepo Bjelovučić i Miho Kisić. List se tiskao u Štampariji »Jadran«. Izlazio je kao tjednik na 4 stranice formata 31x46 cm. Posljednji broj (br. 2.) izašao je 19. siječnja 1927. Znanstvena knjižnica Dubrovnik ne posjeduje sve brojeve.

Hrvatski ilustrirani list radio Zagreb (1940. - 1941.)

Naziv

Hrvatski ilustrirani list radio Zagreb (1940. - 1941.)

Opis

Brojčani podaci: God.1,br.1(1940) - god.2,br.14(1941).

Hrvatski jug (1938.-1939.)

Naziv

Hrvatski jug (1938.-1939.)

Opis

Hrvatski jug predstavio se kao "kulturno-politički list", a počeo je izlaziti 23. srpnja 1938. Imao je 4 stranice formata 30x42 cm, izlazio je dva puta mjesečno, tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, a glavni i odgovorni urednik bio mu je Ivo Šišević. U 1938. — prvoj godini izlaženja — izašlo je 8, a u 1939. — drugoj godini izlaženja — izašlo je 6 brojeva, koji su bili označeni neprekinuto (od br. 1 do br. 14). Šišević je bio glavni i odgovorni urednik do zaključno s brojem 13/1939, a Pero Vukić glavni i odgovorni urednik broja 14/1939. Taj broj, koji je izašao 24. lipnja 1939, bio je posljednji broj tog lista.

Il tascapane in Dalmazia (1941.-1943.)

Naziv

Il tascapane in Dalmazia (1941.-1943.)

Opis

Tjednik talijanske markanske divizije za vrijeme okupacije Dalmacije. Izlazio od br. 1, 9. svibnja 1941. do broja 575, 6. rujna 1943. Glavni urednik bio je Renato Famea, a format 31 cm.

Jadranska straža

Naziv

Jadranska straža

ISSN (tisak)

ISSN 1331-6699

Opis

List je izlazio u Splitu, u izdanju Izvršnog odbora udruženja "Jadranska straža", od 1923. do 1941. Prvi broj je izašao 1. siječnja 1923., a posljednji, ne kako stoji u poznatim katalozima u veljači, nego u travnju 1941. Glavni urednici su bili: Od god.1(1923) urednik: Silvije Alfirević; god.7(1929): Silvije Alfirević, Niko Bartulović, Ivo Lahman; god.8(1930): Niko Bartulović ...[et al.]; od god.9(1931): Niko Bartulović, Jakša Ravlić; od god.14(1936)-god.19(1941): Jakša Ravlić. List je izlazio mjesečno, na hrvatskom i srpskom jeziku, u formatu visine 30 cm. Broj 4 iz 1941. nikad nije bio distribuiran i predstavlja izuzetan raritet. Dubrovačkoj Naučnoj biblioteci poklonio ga je orebićki pisac Živko Vekarić.

Jugosloven

Naziv

Jugosloven

Opis

List su pokrenule dubrovačke pristaše Demokratske stranke. Vlasnik i izdavač bio mu je: Mjesni odbor demokratske organizacije, a odgovorni urednik Pavo Stjepić. Izlazio je jedanput tjedno na 4 stranice formata 31x46 cm. Tiskao se u Štampariji De Giulli i dr. Zalažući se za stavove Demokratske stranke list je obrazlagao da se ona zalaže i za jugoslavenstvo, da je "poravnala" dotadašnje "razlike imena i porijekla". U I. godištu - 1922. izašla su 33 broja. Drugo godište - 1923. nastavljeno je s brojem 34. Zadnji 46. broj izašao je 31. ožujka 1923. Taj posljednji broj, kao i neki prethodni brojevi, imao je samo dvije stranice.