ZDUR - Digitalni repozitorij Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica

Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)

Naziv

Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)

Opis

CRVENA HRVATSKA RP-III-23 Politički list „Crvena Hrvatska“ pokrenuli su 1891. godine tadašnji pripadnici Stranke prava na čelu s Franom Supilom koji je prve dvije godine bio potpisan kao izdavatelj i upravitelj, a kasnije i odgovorni urednik. Supilo ostaje na čelu „Crvene Hrvatske“ sve do 1901. godine. Po njegovu odlasku iz Dubrovnika u Rijeku, „Crvena Hrvatska“ je sve više bila pod utjecajem Čingrijinog narodnjačkog kruga. Nakon spajanja Narodne hrvatske stranke i Stranke prava 1905. godine, „Crvena Hrvatska“ je djelovala u duhu politike Hrvatske stranke, a s pravašima dolazi do sukoba i razilaženja. Tijekom godina dolazilo je do promjena u učestalosti izlaženja, glavnog urednika, tiskare, kao i formata. Kao tjednik „Crvena Hrvatska“ je izlazila svake subote, zatim od 1905. svakog četvrtka. Od studenog 1906. izlazi dva puta tjedno – srijedom i subotom, zatim od početka 1913. ponovno izlazi samo subotom. Zadnji broj „Crvene Hrvatske“ tiskan je 25. srpnja 1914.

Čovečnost (1925.)

Naziv

Čovečnost (1925.)

Opis

Vlasnik i izdavač bio je: Odbor "Čovečnosti". List je trebao izlaziti dva puta mjesečno, ali izašla su samo dva broja. Nosio je podnaslov: "Nezavisni list". Odgovorni urednik bio mu je Tomislav Šiljić. List se tiskao u Štampariji "Jadran". Prvi broj izašao je 15. siječnja 1925, a drugi (i posljednji) 7. veljače 1925. Imao je format 31x47 cm.

Dalmatien (1937. - 1938.)

Naziv

Dalmatien (1937. - 1938.)

Opis

Turistički list na njemačkom jeziku, najprije izlazio kao mjesečnik. Tiskan je u Štampariji "Jadran" u novinskom obliku na 8, 12, 16, pa i 20 stranica formata 29x42 cm. Njegov pokretač i glavni urednik bio je Fritz Salus. List su zastupali i bili navedeni kao njegovi izdavači i odgovorni urednici najprije Lujo Šek, a potom Marin Jakobušić. List je počeo izlaziti u veljači 1937. U toj godini izašao je br. 1—6, a u 1938. godini br. 7—13. Dalmatien je zatim u drugoj polovici 1938. izlazio svake subote, dakle kao tjednik. Zadržao je isti format, tiskao se u istoj tiskari, ali je otada imao samo 4 stranice. Glavni urednik tog lista i kao tjednika bio je Fritz Salus, a Marin Jakobušić je zastupao i taj tjednik i bio naveden kao njegov izdavač i odgovorni urednik. Prvi broj tog turističkog tjednika izašao je 9. srpnja 1938, a zadnji (20. broj) — 26. studenog 1938.

Dalmatinski glasnik (1918.-1923.)

Naziv

Dalmatinski glasnik (1918.-1923.)

Opis

Službeni list s podnaslovom "zvanični list Zemaljske vlade za Dalmaciju". Izlazio je u Splitu, dva puta tjedno, od 1918. do 1923., a odgovorni urednik bio mu je Mate Barišić. Kasnije se nastavio kao "Službeni glasnik : zvanični list Splitske i Dubrovačke oblasti". Format 29x42 cm. Znanstvena knjižnica Dubrovnik ima samo jedan broj, 71 iz 1919. koji se tiskao u Dubrovniku u Štampariji De Giulli. Kao odgovorni urednik potpisan je Ilija Bošnjak.

Dubrava (1933.-1941.)

Naziv

Dubrava (1933.-1941.) • Hrvatska Dubrava

Opis

Prvi broj „Dubrave“, koja se predstavila kao „kulturno-informativni list“, izašao je u Dubrovniku 23. prosinca 1933. na 6 stranica formata 29x42 cm. List je izlazio dva puta mjesečno, tiskao se u Jugoslavenskoj štampariji u Dubrovniku, a glavni i odgovorni urednik bio mu je Ivo Šišević. Pokrenut je u vrijeme postepenog oživljavanja stranačko-političkog rada, nadahnut usmjerenjem Hrvatske seljačke stranke. Od br. 51 (5. svibnja 1936.) „Dubrava“ je proširila svoje ime, nazvavši se: „Hrvatska Dubrava“, a u spomen na petomajske izbore iz prethodne godine kad je lista HSS-a osvojila više od dvije trećine glasova. U drugoj polovici 1936. „Hrvatska Dubrava“ je mijenjala tiskare. Njen 60. broj (1936.) tiskan je u Štampariji „Jadran“, a od broja 61/1936. tiska se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Godine 1937. došlo je i do promjene urednika. Ivo Šišević je bio glavni i odgovorni urednik do zaključno broja 70/1937. Od broja 71 do broja 76/1937. glavni i odgovorni urednik je Grga Ilić. Zbog financijskih teškoća u drugoj polovici 1937, tijekom 1938. i sve do potkraj 1939. „Hrvatska Dubrava“ nije izlazila. Na zadnji dan 1939. list je nastavio svoj izlazak s brojem 77. pod prvotnim imenom: „Dubrava“. Vlasnik lista je bio: Konzorcij „Dubrave“. Predstavnik tog konzorcija, te glavni i odgovorni urednik lista bio je Antun Borozan. List je postao tjednik — izlazio je subotom, a tiskao se ponovno u Štampariji „Jadran“. Zbog materijalnih teškoća list nije izlazio od kraja srpnja do kraja listopada 1940. da bi potom, nastavivši izlaženje, ponovno postao polumjesečnik, a posljednji, 116. broj izašao je 15. ožujka 1941. „Dubrava“ je imala bogate priloge o kulturi, umjetnosti i književnosti, osobito u vrijeme blagdana: Uskrsa, Božića i Sv. Vlaha, a neki brojevi imali su i do 36 stranica.

Dubrovačka rivijera (1938.-1941.)

Naziv

Dubrovačka rivijera (1938.-1941.)

Opis

"Dubrovačka rivijera" bio je "Informativno-turistički list za propagandu dubrovačke rivijere". Izdavao ga je konzorcij s istoimenim nazivom. Glavni i odgovorni urednik lista bio je Zvonimir S. Goić, a tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, kasnije u Štampariji Jadran. U Znanstvenoj knjižnici čuva se samo br. 1 iz 1941. koji je izašao "o sv. Vlahu". Prema I. Periću (Pregled razvoja dubrovačke periodike između dva rata, 1982.) nije se mogao utvrditi točan datum izlaska prvog broja, ali on pretpostavlja da je to bilo u lipnju 1938. Broj za koji Perić pretpostavlja da je drugi nosi datum 14. veljače 1939. Također se nije moglo utvrditi je li izašao koji broj prije zadnjeg broja 1, god. 5, iz 1941. Format 29x42 cm.

Dubrovački list (1924.-1928.)

Naziv

Dubrovački list (1924.-1928.)

Opis

Tjednik s podnaslovom „Sedmični informativni i privredni glasnik“ počeo je izlaziti 2. veljače 1924., a već u prvom broju vlasnici i urednici su isticali da će list pratiti i podsticati gospodarska i kulturna kretanja u Dubrovniku, podsjećajući da je snaga starog Dubrovnika bila „u skladnoj vezi privrednog i kulturnog rada“. Za razliku od drugih tjednika iz istog razdoblja, Dubrovački list se manje bavio politikom, a više sadržajima iz gospodarstva, kulture, sporta te raznih dnevnih zbivanja. Ivo Perić ga u svom Pregledu razvoja dubrovačke periodike između dva svjetska rata opisuje kao „visokokvalitetan tjednik“. Nažalost, zbog sve lošije financijske situacije list se ugasio u petoj godini izlaženja, a posljednji broj izašao je 24. prosinca 1928. Izdavač je bio „Odbor Dubrovačkog lista“, tiskao se najprije u „Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari“, a potom u „Štampariji Jadran“. Odgovorni urednik (kasnije potpisan i kao vlasnik) bio je Stijepo M. Bjelovučić. Ovo digitalno izdanje ostvareno je suradnjom između Dubrovačkih knjižnica i Državnog arhiva u Dubrovniku. Nažalost, niti jedna od dvije ustanove nema u svojim fondovima brojeve 1 – 9 iz 1924. godine, stoga digitalna zbirka započinje brojem 10.

Dubrovnik (1892. - 1914., 1937. - 1941.)

Naziv

Dubrovnik (1892. - 1914., 1937. - 1941.)

Opis

Tjednik dubrovačkih pristaša Srpske stranke. Prvi vlasnik, odgovorni urednik i izdavatelj bio je Stevo Vrčević, zatim se urednici, vlasnici kao i tiskari mijenjaju. List je izlazio jedanput tjedno, osim 1908. i 1909. kad je izlazio dva puta tjedno. Tiskao se u Srpskoj dubrovačkoj štampariji Antuna Pasarića, a kasnije u Srpskoj dubrovačkoj štampariji Dr. Gracić i dr. Format lista varirao je od 46 do 54 cm, većina brojeva imala je 4 stranice, a tekstovi su tiskani na hrvatskom i srpskom jeziku. Nije izlazio od 1915. do 1936. Nakon toga nastavlja izlaziti 1937. godine kao tjednik s oznakom godišta XXIV. Vlasnik, izdavač, urednik i odgovorni urednik tih 5 godina bio je Kristo P. Dominković, a tiskalo se u Jugoslavenskoj štampariji. 1940. i 1941 do broja 11 kao mjesto izdanja navode se Dubrovnik i Kotor. Zadnji broj (kao br. 12) izašao je 29. ožujka 1941.

Dubrovnik (1922. - 1923.)

Naziv

Dubrovnik (1922. - 1923.)

Opis

Glasilo srpske Narodne radikalne stranke. Naziv lista stalno je tiskan ćirilicom. Članci su tiskani ili ćirilicom ili latinicom (pretežno latinicom). List je imao format 34,5x48,5 cm, a tiskao se u Srpskoj štampariji. Do zaključno s brojem 87/1922. list je izlazio dva puta tjedno (srijedom i subotom), a od br. 88/1922. — jedanput tjedno (petkom). U I. godištu izašlo je 94 broja, a u II. godištu (1923) — 30 brojeva. Zadnji 30. broj izašao je 2. studenog 1923. Odgovorni urednici lista bili su: Petar Petković — od br. 1 do br. 31/1922, Miho Klaić — od br. 32 do br. 33/1922, i Ivo Herco — od br. 34/1922, do br. 30/1923. Posljednji broj u Znanstvenoj knjižnici je br. 20 od 4. svibnja 1923.

Dubrovnik (1925.)

Naziv

Dubrovnik (1925.)

Opis

U podnaslovu lista bilo je istaknuto da je on: "Organ Narodne radikalne stranke". Naslov i podnaslov tiskani su ćirilicom, dok su svi suradnički prilozi tiskani latinicom. Vlasnik i izdavač lista bio je: Mjesni odbor Narodne radikalne stranke, a odgovorni urednik Branko Radonić. List je imao format 31,5x46,5 cm. Tiskao se u Štampariji "Jadran". Prvi broj tiskan je 14. siječnja 1925, a zadnji, 23. broj — 7. svibnja 1925.

"Foji od pazara" (1901.-1941.)

Naziv

"Foji od pazara" (1901.-1941.)

Opis

Zbirka raznih satiričnih listova "Foji od pazara" (satirični listovi) počinju se tiskati početkom 20. stoljeća, i s prekidom za vrijeme 1. svjetskog rata, izlaze sve do 1941. dakle do samog početka 2. svjetskog rata. Pri izdavanju tih listova izdavači su im nastojali dati što šaljiviji naziv koji se u pravilu svake godine mijenjao. Podaci u impresumu, kao i tekstovi u novinama su karakteristični za dubrovački govor i dubrovački humor i sadrže mnoge podatke o ljudima i prilikama toga vremena. U repozitoriju se nalaze 102 broja (80 naslova) karnevalskih listova, odnosno svi koji su izašli prije 2. svjetskog rata.

Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho

Naziv

Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho

Opis

Kako mu i sam naslov kaže, taj je zbornik bio glasilo navedenog društva. Dubrovačko učeno društvo "Sveti Vlaho" osnovano je 1923. društvo je 1929. izdalo prvi (i jedini) svezak "Glasnika" na ukupno 184 stranice formata 20,5x x28 cm. "Glasnik« je tiskan u Bokeškoj štampariji u Kotoru, a prilozi u njemu objavljeni su jednim od dva pisma (latinicom ili ćirilicom). Bio je to veoma sadržajan zbornik znanstvenih radova o dubrovačkoj prošlosti. Takvi znanstveni prilozi, nastali na temelju istraživanja dokumenata Dubrovačkog arhiva, trebali su — prema riječima uredništva "Glasnika" — biti neophodne predradnje "za buduću veliku i dostojnu istoriju Dubrovnika". Glavni urednik "Glasnika" bio je Antonije Vučetić, a uredništvo su još sačinjavali: Jakov Carić, Niko Gjivanović, Ernest Katić, Lucijan Marčić, Marko Murat, Ivo Saraca i Jorjo Tadić.

Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.

Naziv

Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.

Opis

Ovaj list formata 23,5x31 cm, koji je trebao izlaziti jedanput mjesečno, pokrenula je Obrtna zadruga hoteljersko-gostioničarskih i kafanarskih obrta u Dubrovniku. Prvi (i, kako izgleda, jedini broj) izašao je u srpnju 1932. Urednik lista bio je Jaša Miloslavić. List se tiskao u Jugoslavenskoj štampariji.

Glasnik Orebića 1937.

Naziv

Glasnik Orebića 1937.

Opis

List s podnaslovom "list za kulturna i privredna pitanja Orebića", 24x31,5 cm, tiskao se u Narodnoj tiskari (Novo doba) Split. Vlasnik, izdavač i urednik bio je M. S. Vekarić, a izašla su svega tri broja: prvi broj 10. srpnja 1937., drugi broj nepoznato, a treći broj u ožujku 1938. Znanstvena knjižnica Dubrovnik posjeduje samo prvi broj.

Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.

Naziv

Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.

Opis

Izdavač ovog lista, koji je trebao izlaziti "mjesečno i prema potrebi" bilo je Udruženje trgovaca. List je imao format 23x31,5 cm, tiskao se u Štampariji Jadran, a odgovorni urednik bio mu je A. Poković. Počeo je izlaziti trobrojem (1—3) u travnju 1936. Izlazio je sve do potkraj 1939. Među sačuvanim primjercima tog lista zadnji je broj (kao br. 4) izašao za studeni 1939. Za cijelo vrijeme njegova izlaženja izdavač, urednik i tiskara ostali su nepromijenjeni.

Gušterica (1882.-1883.)

Naziv

Gušterica (1882.-1883.)

Opis

List "Gušterica" s podnaslovnom naznakom: "Pučki list", čiji je prvi broj izašao 1. studenog 1882, bio je list dubrovačkih pristaša Srpske stranke. Kao izdavač i odgovorni urednik »Gušterice« bio je naveden Jozo Flori, a u njegovoj tiskari se i tiskao. "Štamparija Joza Flori u Dubrovniku"). List je imao 4 trostupačne stranice formata 29×45 cm, a izlazio je dva puta na mjesec — 1. i 15. dana u mjesecu. U 1882. izašla su 4 broja "Gušterice". Nastavak njezina izlaženja u 1883. godini započelo je brojem 5. Izašlo je sveukupno 24 broja. Taj zadnji 24. broj tiskan je 15. listopada 1883.

Hrvatska domovina (1934.)

Naziv

Hrvatska domovina (1934.)

Opis

Prvi broj tjednika "Hrvatska domovina" izašao je 6. rujna 1924. Imao je 4, ponekad i 6 stranica formata 33x47 cm, izdavao ga je konzorcij "Hrvatska domovina", a tiskao se u Hrvatskoj tiskovnoj zadruzi r. z. s.o.j. u Gružu. Od br. 1 do br. 11 odgovorni urednik bio mu je Santo Chvojka, a od br. 12 do br. 19 — Jerolim Čogelja. Zadnji, 19. br. izašao je 31. prosinca 1924. Znanstvena knjižnica ima samo brojeve 1 i 8. List je zastupao stavove Hrvatske republikanske stranke i kao takav bio je pod strogom prismotrom cenzure, doživljavajući česte zaplijene, da bi na kraju bio i zabranjen

Hrvatska kruna (1892.-1920.)

Naziv

Hrvatska kruna (1892.-1920.)

Opis

Novine "Hrvatska kruna" izlazile su od 1892. do 1920. i bile su glavno pravaško glasilo u Dalmaciji. Urednikom joj je od početka izlaženja do kraja Ivo Prodan. Don Ivo Prodan ro en je 31. prosinca 1852. godine u Janjini na Pelješcu u brojnoj i siromašnoj seljakoj obitelji. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Dubrovniku, a studij bogoslovije u Zadru. U osnivanju Stranke prava u Dalmaciji (1894.–1895.) Prodan ima nezaobilaznu ulogu kada postaje član Središnjeg odbora. Nakon nove podjele na milinovce i frankovce, Prodan i Hrvatska kruna staju na stranu milinovaca. Tijekom rata Prodan je veliki zagovornik Svibanjske deklaracije o ujedinjavanju južnoslavenskih zemalja u Austro-Ugarskoj u jednu državnu cjelinu, ali je oštar protivnik ujedinjenja sa Srbijom.

Hrvatska riječ

Naziv

Hrvatska riječ

Opis

"Hrvatska riječ" bio je politički list, koji je sebi — kako je naglašavao u uvodniku svog 1. broja — postavio zadatak zastupati "interese hrvatskog naroda u svim pravcima". Prvi broj izašao je 5. srpnja 1925. Vlasnici, izdavači i odgovorni urednici bili su: N. Zvonimir Bjelovučić, kasnije Stijepo Bjelovučić i Miho Kisić. List se tiskao u Štampariji »Jadran«. Izlazio je kao tjednik na 4 stranice formata 31x46 cm. Posljednji broj (br. 2.) izašao je 19. siječnja 1927. Znanstvena knjižnica Dubrovnik ne posjeduje sve brojeve.

Hrvatski ilustrirani list radio Zagreb (1940. - 1941.)

Naziv

Hrvatski ilustrirani list radio Zagreb (1940. - 1941.)

Opis

Brojčani podaci: God.1,br.1(1940) - god.2,br.14(1941).

Hrvatski jug (1938.-1939.)

Naziv

Hrvatski jug (1938.-1939.)

Opis

Hrvatski jug predstavio se kao "kulturno-politički list", a počeo je izlaziti 23. srpnja 1938. Imao je 4 stranice formata 30x42 cm, izlazio je dva puta mjesečno, tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, a glavni i odgovorni urednik bio mu je Ivo Šišević. U 1938. — prvoj godini izlaženja — izašlo je 8, a u 1939. — drugoj godini izlaženja — izašlo je 6 brojeva, koji su bili označeni neprekinuto (od br. 1 do br. 14). Šišević je bio glavni i odgovorni urednik do zaključno s brojem 13/1939, a Pero Vukić glavni i odgovorni urednik broja 14/1939. Taj broj, koji je izašao 24. lipnja 1939, bio je posljednji broj tog lista.

Jadranska straža

Naziv

Jadranska straža

ISSN (tisak)

ISSN 1331-6699

Opis

List je izlazio u Splitu, u izdanju Izvršnog odbora udruženja "Jadranska straža", od 1923. do 1941. Prvi broj je izašao 1. siječnja 1923., a posljednji, ne kako stoji u poznatim katalozima u veljači, nego u travnju 1941. Glavni urednici su bili: Od god.1(1923) urednik: Silvije Alfirević; god.7(1929): Silvije Alfirević, Niko Bartulović, Ivo Lahman; god.8(1930): Niko Bartulović ...[et al.]; od god.9(1931): Niko Bartulović, Jakša Ravlić; od god.14(1936)-god.19(1941): Jakša Ravlić. List je izlazio mjesečno, na hrvatskom i srpskom jeziku, u formatu visine 30 cm. Broj 4 iz 1941. nikad nije bio distribuiran i predstavlja izuzetan raritet. Dubrovačkoj Naučnoj biblioteci poklonio ga je orebićki pisac Živko Vekarić.

Jugosloven

Naziv

Jugosloven

Opis

List su pokrenule dubrovačke pristaše Demokratske stranke. Vlasnik i izdavač bio mu je: Mjesni odbor demokratske organizacije, a odgovorni urednik Pavo Stjepić. Izlazio je jedanput tjedno na 4 stranice formata 31x46 cm. Tiskao se u Štampariji De Giulli i dr. Zalažući se za stavove Demokratske stranke list je obrazlagao da se ona zalaže i za jugoslavenstvo, da je "poravnala" dotadašnje "razlike imena i porijekla". U I. godištu - 1922. izašla su 33 broja. Drugo godište - 1923. nastavljeno je s brojem 34. Zadnji 46. broj izašao je 31. ožujka 1923. Taj posljednji broj, kao i neki prethodni brojevi, imao je samo dvije stranice.

L'avvenire (1848. - 1849.)

Naziv

L'avvenire (1848. - 1849.)

Opis

Prvi broj tjednika "L’Avvenire" izašao je 5. kolovoza 1848. Tiskan je u Martecchinijevoj tiskari na 4 strane formata 25 × 36,5 cm, dvostupačno, a urednik mu je bio liječnik dr. Ivan August Kaznačić. Izlazio je na talijanskom, ali je neke priloge donosio i na hrvatskom jeziku. Uz razne stručne članke s područja ekonomije, pedagogije itd. bili su veoma brojni i članci koji su razmatrali razna politička pitanja i probleme. "L’Avvenire" se otvoreno i energično zalagao za sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom. U 1848. izašlo je 22 broja tog lista. Njegovo izlaženje u 1849. nastavljeno je s 23. brojem i pod oznakom prvog godišta (anno I). Zadnji 35. broj tiskan je 31. ožujka 1849.

L'avvisatore di Ragusa (1895.)

Naziv

L'avvisatore di Ragusa (1895.)

Opis

Kazališni vodič na talijanskom jeziku. Ovaj broj je posvećen glumcu Virgiliju Donzelliju na dan njegova gostovanja u dubrovačkom kazalištu (Teatro Bonda).

List Dubrovačke biskupije

Naziv

List Dubrovačke biskupije

Opis

Prvi broj "Lista dubrovačke biskupije" izašao je 1. siječnja 1901. Od početka izlaženja lista pa do br. 1 g. 1905. urednik mu je bio Urban Talija, od br. 2 g. 1905. do br. 4 g. 1911. - urednik je Antun Liepopili, a od br. 5 g. 1911. i dalje urednik je Vlaho Barbić. Od br. 5 g. 1911. list je postao i glasilo kotorske i hvarske biskupije. Svi brojevi od 1901. do 1918. dostupni su na digitalnoj zbirci Austrijske nacionalne knjižnice http://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno?aid=rgd Nakon sloma Austro-Ugarske monarhije list je i dalje nastavio izlaziti jedanput mjesečno. Svoje XIX. godište započeo je dvobrojem 1—2, koji je izašao 1. veljače 1919. Njegov vlasnik (i izdavač) bila je Biskupska kurija u Dubrovniku, a tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Odgovorni urednik bio mu je Vlaho Barbić do zaključno s brojem 1—2/1924, a od br. 3/1924. Niko Gjivanović. Od XXVII. godišta (1927) list nije više bio službeno glasilo i hvarske biskupije. Otada je, uz naslov: "List dubrovačke biskupije«, nosio podnaslov: "Službeno glasilo i za biskupiju kotorsku". Format lista: 24x32 cm bio je od 1921. godine smanjen na: 21x30 cm. Gjivanović je uređivao list do zaključno s brojem 1/1929, a od br. 2—3/1929. urednik je Ivo Bučić. Bučić je bio urednik do zaključno s brojem 1—2/1930, a od br. 3/1930. pa do br. 3/1941. urednik je Karlo Capurso. Posljednji broj izašao je 6. svibnja 1944.

Nada Albanije (1905.-1907.)

Naziv

Nada Albanije (1905.-1907.) • Shpnesa e Shcypeniis • La speranza dell'Albania

Opis

List "Nada Albanije" — bio je list albanskih emigranata. Ispod tog naziva lista na hrvatskom jeziku stajao je isti naziv i na albanskom i na talijanskom jeziku. U svakom broju lista tiskani su članci na jednom od ta tri jezika. List je u podnaslovnom prostoru stalno imao trojezično otisnuti moto: "Sloboda i nezavisnost Albanije — Lirimi e véteurdhenimi i Shcypenüs — La libertà e l’indipendenza dell’Albania". Prvi broj "Nade Albanije" izašao je 10. rujna 1905. na 4 strane formata 29 × 41,5 cm. List je trebao izlaziti jedanput na tjedan. Tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Vlasnik i urednik bio mu je Nikola bey Ivanay, a odgovorni urednik — Adolfo Cerocchi, kasnije Stefan Ivanov. Znanstvena knjižnica ima prva 3 broja iz 1905.

Narod (1919. - 1922.)

Naziv

Narod (1919. - 1922.)

Opis

Noseći podnaslovnu oznaku: "List za politiku, privredu i književnost", "Narod" je zastupao stavove Narodne radikalne stranke. Naslov mu je u svakom broju bio tiskan i ćirilicom i latinicom. Prvi broj izašao je 12. srpnja 1919, a zadnji broj 11. veljače 1922. List se najprije tiskao u Srpskoj dubrovačkoj štampariji, zatim u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, pa ponovno u Srpskoj dubrovačkoj štampariji i potom u Tiskari De Giulli i dr. Mijenjao se i format lista. U početku je imao format 34,5x49,5 cm, zatim 33x47,5, pa 34x48 i na kraju 32x46,5 cm. Do broja 7/1919. list je izlazio dva puta tjedno — srijedom i subotom, a od br. 8/1919. jedanput tjedno — subotom (kasnije petkom, pa srijedom). Prvi odgovorni urednik lista bio je Đorđe Vuletić, pa Ivan Biliškov, potom Frano Šulić, zatim Risto Džodžo.

Narodna svijest (1919. - 1941.)

Naziv

Narodna svijest (1919. - 1941.)

Opis

Jedina dubrovačka novina koja je izlazila gotovo cijelo razdoblje između dva svjetska rata. Prvi broj je izašao 4. rujna 1919., a posljednji 28. ožujka 1941. godine. List je zastupao Pučku stranku i podržavao klerikalni duh, a izlazio je jednom tjedno. Zbog svoje dugovječnosti često je jedini izvor podataka o političkom i društvenom životu Dubrovnika u navedenom periodu.

Narodni list (Zadar 1869. - 1920.)

Naziv

Narodni list (Zadar 1869. - 1920.)

Opis

Narodni list iz Zadra najstarije su žive hrvatske novine, s bogatom kulturnom, povijesnom i novinarskom tradicijom. Kroz povijest izlazio je kao tjednik i polutjednik. List koji mu je prethodio jest Nazionale (1862. – 1871.). Prvi broj zadarskog Narodnog lista izišao je 1. ožujka 1862. godine, a svojom pojavom, tekstovima i borbom za materinji, hrvatski jezik, pobudio je i međunarodnu javnost. Glasilo je izlazilo na talijanskom jeziku pod nazivom Il Nazionale, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku. Od 1869. godine tiskaju se usporedo Narodni list i Il Nazionale, a od 1876. godine Narodni list izlazi samo na hrvatskom jeziku. Na stranicama Narodnog lista vodeći hrvatski intelektualci provodili su program Narodne stranke, zalagali se za udruženje Dalmacije s Hrvatskom, kao i za uvođenje hrvatskog jezika u javni život. Prvi urednik Narodnog lista bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo. Uz njega tadašnji napredni intelektualci koji su pisali u Narodnom listu bili su: Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Kosta Vojnović, Ivan Danilo, Nikola Zvonimir Bjelovučić i drugi. Nakon Nodilova odlaska iz uredništva,"Narodni list" uređuje Lovro Matić, potom i niz uglednika toga doba, od kojih je naznačajnije spomenuti Jurja Biankinija koji list u potpunosti uređuje na hrvatskom jeziku. Godine 1920. dolazi do nasilnog ugasnuća Narodnog lista. Posljednji broj izašao je 7. lipnja 1920. Fond u ZK Dubrovnik: samo Jubilarni broj (50. obljetnica) iz 1912. koji sadrži brojne dubrovačke teme i autore.