Dubrovački tjednik Čiste stranke prava, nastao kao reakcija na pravaški list Crvena Hrvatska koji je uređivao Frano Supilo. Dubrovački neovisni pravaši uz pomoć svog list zagovarali su ostanak Dalmacije, Hrvatske i Slavonije pod Habsburškom monarhijom.
Zbog takve političke orijentacije PCH nastavlja izlaziti i za vrijeme 1. svjetskog rata što je čini jedinstvenom pojavom na dubrovačkoj novinskoj sceni. Prvi broj PCH izašao je 19. ožujka 1905., a posljednji 9. studenog 1918. godine.

CRVENA HRVATSKA RP-III-23 (1891.-1914.)
Politički list „Crvena Hrvatska“ pokrenuli su 1891. godine tadašnji pripadnici Stranke prava na čelu s Franom Supilom koji je prve dvije godine bio potpisan kao izdavatelj i upravitelj, a kasnije i odgovorni urednik. Supilo ostaje na čelu „Crvene Hrvatske“ sve do 1901. godine. Po njegovu odlasku iz Dubrovnika u Rijeku, „Crvena Hrvatska“ je sve više bila pod utjecajem Čingrijinog narodnjačkog kruga. Nakon spajanja Narodne hrvatske stranke i Stranke prava 1905. godine, „Crvena Hrvatska“ je djelovala u duhu politike Hrvatske stranke, a s pravašima dolazi do sukoba i razilaženja. Tijekom godina dolazilo je do promjena u učestalosti izlaženja, glavnog urednika, tiskare, kao i formata. Kao tjednik „Crvena Hrvatska“ je izlazila svake subote, zatim od 1905. svakog četvrtka. Od studenog 1906. izlazi dva puta tjedno – srijedom i subotom, zatim od početka 1913. ponovno izlazi samo subotom. Zadnji broj „Crvene Hrvatske“ tiskan je 25. srpnja 1914.
Stranice CH su skenirane s mikrofilma u suradnji s Državnim arhivom u Dubrovniku u Centralnom laboratoriju HDA u Zagrebu 2009. godine, u skladu s tadašnjim tehničkim mogućnostima. Pojedini skenovi su zbog toga lošije kvalitete, ali će u skoro vrijeme biti zamijenjeni novima.

Jedina dubrovačka novina koja je izlazila gotovo cijelo razdoblje između dva svjetska rata. Prvi broj je izašao 4. rujna 1919., a posljednji 28. ožujka 1941. godine. List je zastupao Pučku stranku i podržavao klerikalni duh, a izlazio je jednom tjedno. Zbog svoje dugovječnosti često je jedini izvor podataka o političkom i društvenom životu Dubrovnika u navedenom periodu.

Zbirka rukopisa Znanstvene knjižnice broji 953 naslova. Među raritetima se ističu beneventanski rukopis na pergameni iz 10. stoljeća, Dragomirov Osmoglasnik iz 14. stoljeća, te autografi dubrovačkih književnika ili znamenitih osoba na latinskom, talijanskom ili hrvatskom jeziku poput Ignjata Đurđevića, Damjana Beneše, Junija Palmotića, Rajmunda Kunića, Ruđera Boškovića i drugih.

Prvotisci, tj. knjige tiskane od 1450. do 1500. godine. Zbirka inkunabula Znanstvene knjižnice sadrži 81 naslov. Cjeloviti katalog je dostupan na ovoj stranici. U digitalnoj zbirci su zasad dostupne „De natura angelica“ Jurja Dragišića, te pet inkunabula hrvatskih tiskara Dobrića Dobričevića (3 naslova) i Andrije Paltašića (2 naslova).

Zbirka Ragusina sadrži knjige, periodiku (v. Narodna svijest i Prava Crvena Hrvatska), audio-vizualnu građu i sitni tisak. Građa u ovoj zbirci prikuplja se po zavičajnom kriteriju (sve što je tiskano o Dubrovniku, u Dubrovniku ili od dubrovačkih autora), a obuhvaća područje nekadašnje Dubrovačke republike i otoka Korčule. U Ragusini se nalaze brojna stara i rijetka izdanja dubrovačkih autora, od kojih je najstarije „De vita et gestis Christi“ Jakova Bunića iz 1526. U našem digitalnom repozitoriju knjiga iz zbirke Ragusina zasad je dostupna disertacija Ruđera Boškovića „De novo Telescopii usu ad objecta coelestia“, te djelo „Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju“ iz 1667., a uskoro slijede novi naslovi.

Raritetna i vrijedna izdanja tiskana između početka 16. i polovine 19. stoljeća.

"Foji od pazara" (satirični listovi) počinju se tiskati početkom 20. stoljeća, i s prekidom za vrijeme 1. svjetskog rata, izlaze sve do 1941. dakle do samog početka 2. svjetskog rata. Pri izdavanju tih listova izdavači su im nastojali dati što šaljiviji naziv koji se u pravilu svake godine mijenjao. Podaci u impresumu, kao i tekstovi u novinama su karakteristični za dubrovački govor i dubrovački humor i sadrže mnoge podatke o ljudima i prilikama toga vremena. U repozitoriju se nalaze 102 broja (80 naslova) karnevalskih listova, odnosno svi koji su izašli prije 2. svjetskog rata.

U ovoj zbirci možete pronaći kataloge rukopisa Znanstvene knjižnice objavljene u dvije knjige (rukopisi na hrvatskom jeziku i rukopisi na stranim jezicima) i Katalog Inkunabula ZK Dubrovnik iz 1999. Zbirka će se nadopunjavati i drugim katalozima ili referentnim djelima.

U Zbirci starih i rijetkih knjiga koja ima status kulturnog dobra smješteno je šest zbirki: zbirka Antiqua, zbirka Collegium Ragusinum, zbirka Pozza-Katić, zbirka Libreta iz ostavštine Luke Dropca, zbirka Natali-Pozza-Sorgo te zbirka Varia. Zbirka je neprocjenjive vrijednosti, a sadrži djela većinom tiskana od početka 16. stoljeća do ukinuća Dubrovačke Republike 1808. Zbirke Natali-Pozza-Sorgo i Libreta iz ostavštine Luke Dropca su katalogizirane i pretražive u integriranom knjižničnom programu Crolist dok su ostale zbirke ručno katalogizirane, a njihovi opisi su dostupni samo na starim kataložnim listićima u Knjižnici. 2018. se svi kataložni listići skeniraju, postavljaju na ZDUR i prepisuju kako bi bili čitljivi, pretraživi i dostupni korisnicima. Nakon zbirke Collegium Ragusinum (CR) uskoro će biti objavljeni i katalozi zbirki Antiqua (A) i Pozza-Katić (PK). Kataložni listići nedavno izlučene zbirke Varia iz ljetnikovca Stjepović-Skočibuha će se tijekom 2021./2022. skenirati, a potom i objaviti na repozitoriju.