ZDUR - Digitalni repozitorij Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica

Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)

Naziv

Crvena Hrvatska (1891. - 1914.)

Opis

CRVENA HRVATSKA RP-III-23 Politički list „Crvena Hrvatska“ pokrenuli su 1891. godine tadašnji pripadnici Stranke prava na čelu s Franom Supilom koji je prve dvije godine bio potpisan kao izdavatelj i upravitelj, a kasnije i odgovorni urednik. Supilo ostaje na čelu „Crvene Hrvatske“ sve do 1901. godine. Po njegovu odlasku iz Dubrovnika u Rijeku, „Crvena Hrvatska“ je sve više bila pod utjecajem Čingrijinog narodnjačkog kruga. Nakon spajanja Narodne hrvatske stranke i Stranke prava 1905. godine, „Crvena Hrvatska“ je djelovala u duhu politike Hrvatske stranke, a s pravašima dolazi do sukoba i razilaženja. Tijekom godina dolazilo je do promjena u učestalosti izlaženja, glavnog urednika, tiskare, kao i formata. Kao tjednik „Crvena Hrvatska“ je izlazila svake subote, zatim od 1905. svakog četvrtka. Od studenog 1906. izlazi dva puta tjedno – srijedom i subotom, zatim od početka 1913. ponovno izlazi samo subotom. Zadnji broj „Crvene Hrvatske“ tiskan je 25. srpnja 1914.

Čovečnost (1925.)

Naziv

Čovečnost (1925.)

Opis

Vlasnik i izdavač bio je: Odbor "Čovečnosti". List je trebao izlaziti dva puta mjesečno, ali izašla su samo dva broja. Nosio je podnaslov: "Nezavisni list". Odgovorni urednik bio mu je Tomislav Šiljić. List se tiskao u Štampariji "Jadran". Prvi broj izašao je 15. siječnja 1925, a drugi (i posljednji) 7. veljače 1925. Imao je format 31x47 cm.

Dalmatien (1937. - 1938.)

Naziv

Dalmatien (1937. - 1938.)

Opis

Turistički list na njemačkom jeziku, najprije izlazio kao mjesečnik. Tiskan je u Štampariji "Jadran" u novinskom obliku na 8, 12, 16, pa i 20 stranica formata 29x42 cm. Njegov pokretač i glavni urednik bio je Fritz Salus. List su zastupali i bili navedeni kao njegovi izdavači i odgovorni urednici najprije Lujo Šek, a potom Marin Jakobušić. List je počeo izlaziti u veljači 1937. U toj godini izašao je br. 1—6, a u 1938. godini br. 7—13. Dalmatien je zatim u drugoj polovici 1938. izlazio svake subote, dakle kao tjednik. Zadržao je isti format, tiskao se u istoj tiskari, ali je otada imao samo 4 stranice. Glavni urednik tog lista i kao tjednika bio je Fritz Salus, a Marin Jakobušić je zastupao i taj tjednik i bio naveden kao njegov izdavač i odgovorni urednik. Prvi broj tog turističkog tjednika izašao je 9. srpnja 1938, a zadnji (20. broj) — 26. studenog 1938.

Dalmatinski glasnik (1918.-1923.)

Naziv

Dalmatinski glasnik (1918.-1923.)

Opis

Službeni list s podnaslovom "zvanični list Zemaljske vlade za Dalmaciju". Izlazio je u Splitu, dva puta tjedno, od 1918. do 1923., a odgovorni urednik bio mu je Mate Barišić. Kasnije se nastavio kao "Službeni glasnik : zvanični list Splitske i Dubrovačke oblasti". Format 29x42 cm. Znanstvena knjižnica Dubrovnik ima samo jedan broj, 71 iz 1919. koji se tiskao u Dubrovniku u Štampariji De Giulli. Kao odgovorni urednik potpisan je Ilija Bošnjak.

Dubrava (1933.-1941.)

Naziv

Dubrava (1933.-1941.) • Hrvatska Dubrava

Opis

Prvi broj „Dubrave“, koja se predstavila kao „kulturno-informativni list“, izašao je u Dubrovniku 23. prosinca 1933. na 6 stranica formata 29x42 cm. List je izlazio dva puta mjesečno, tiskao se u Jugoslavenskoj štampariji u Dubrovniku, a glavni i odgovorni urednik bio mu je Ivo Šišević. Pokrenut je u vrijeme postepenog oživljavanja stranačko-političkog rada, nadahnut usmjerenjem Hrvatske seljačke stranke. Od br. 51 (5. svibnja 1936.) „Dubrava“ je proširila svoje ime, nazvavši se: „Hrvatska Dubrava“, a u spomen na petomajske izbore iz prethodne godine kad je lista HSS-a osvojila više od dvije trećine glasova. U drugoj polovici 1936. „Hrvatska Dubrava“ je mijenjala tiskare. Njen 60. broj (1936.) tiskan je u Štampariji „Jadran“, a od broja 61/1936. tiska se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Godine 1937. došlo je i do promjene urednika. Ivo Šišević je bio glavni i odgovorni urednik do zaključno broja 70/1937. Od broja 71 do broja 76/1937. glavni i odgovorni urednik je Grga Ilić. Zbog financijskih teškoća u drugoj polovici 1937, tijekom 1938. i sve do potkraj 1939. „Hrvatska Dubrava“ nije izlazila. Na zadnji dan 1939. list je nastavio svoj izlazak s brojem 77. pod prvotnim imenom: „Dubrava“. Vlasnik lista je bio: Konzorcij „Dubrave“. Predstavnik tog konzorcija, te glavni i odgovorni urednik lista bio je Antun Borozan. List je postao tjednik — izlazio je subotom, a tiskao se ponovno u Štampariji „Jadran“. Zbog materijalnih teškoća list nije izlazio od kraja srpnja do kraja listopada 1940. da bi potom, nastavivši izlaženje, ponovno postao polumjesečnik, a posljednji, 116. broj izašao je 15. ožujka 1941. „Dubrava“ je imala bogate priloge o kulturi, umjetnosti i književnosti, osobito u vrijeme blagdana: Uskrsa, Božića i Sv. Vlaha, a neki brojevi imali su i do 36 stranica.

Dubrovačka rivijera (1938.-1941.)

Naziv

Dubrovačka rivijera (1938.-1941.)

Opis

"Dubrovačka rivijera" bio je "Informativno-turistički list za propagandu dubrovačke rivijere". Izdavao ga je konzorcij s istoimenim nazivom. Glavni i odgovorni urednik lista bio je Zvonimir S. Goić, a tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, kasnije u Štampariji Jadran. U Znanstvenoj knjižnici čuva se samo br. 1 iz 1941. koji je izašao "o sv. Vlahu". Prema I. Periću (Pregled razvoja dubrovačke periodike između dva rata, 1982.) nije se mogao utvrditi točan datum izlaska prvog broja, ali on pretpostavlja da je to bilo u lipnju 1938. Broj za koji Perić pretpostavlja da je drugi nosi datum 14. veljače 1939. Također se nije moglo utvrditi je li izašao koji broj prije zadnjeg broja 1, god. 5, iz 1941. Format 29x42 cm.

Dubrovački list (1924.-1928.)

Naziv

Dubrovački list (1924.-1928.)

Opis

Tjednik s podnaslovom „Sedmični informativni i privredni glasnik“ počeo je izlaziti 2. veljače 1924., a već u prvom broju vlasnici i urednici su isticali da će list pratiti i podsticati gospodarska i kulturna kretanja u Dubrovniku, podsjećajući da je snaga starog Dubrovnika bila „u skladnoj vezi privrednog i kulturnog rada“. Za razliku od drugih tjednika iz istog razdoblja, Dubrovački list se manje bavio politikom, a više sadržajima iz gospodarstva, kulture, sporta te raznih dnevnih zbivanja. Ivo Perić ga u svom Pregledu razvoja dubrovačke periodike između dva svjetska rata opisuje kao „visokokvalitetan tjednik“. Nažalost, zbog sve lošije financijske situacije list se ugasio u petoj godini izlaženja, a posljednji broj izašao je 24. prosinca 1928. Izdavač je bio „Odbor Dubrovačkog lista“, tiskao se najprije u „Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari“, a potom u „Štampariji Jadran“. Odgovorni urednik (kasnije potpisan i kao vlasnik) bio je Stijepo M. Bjelovučić. Ovo digitalno izdanje ostvareno je suradnjom između Dubrovačkih knjižnica i Državnog arhiva u Dubrovniku. Nažalost, niti jedna od dvije ustanove nema u svojim fondovima brojeve 1 – 9 iz 1924. godine, stoga digitalna zbirka započinje brojem 10.

Dubrovnik (1892. - 1914., 1937. - 1941.)

Naziv

Dubrovnik (1892. - 1914., 1937. - 1941.)

Opis

Tjednik dubrovačkih pristaša Srpske stranke. Prvi vlasnik, odgovorni urednik i izdavatelj bio je Stevo Vrčević, zatim se urednici, vlasnici kao i tiskari mijenjaju. List je izlazio jedanput tjedno, osim 1908. i 1909. kad je izlazio dva puta tjedno. Tiskao se u Srpskoj dubrovačkoj štampariji Antuna Pasarića, a kasnije u Srpskoj dubrovačkoj štampariji Dr. Gracić i dr. Format lista varirao je od 46 do 54 cm, većina brojeva imala je 4 stranice, a tekstovi su tiskani na hrvatskom i srpskom jeziku. Nije izlazio od 1915. do 1936. Nakon toga nastavlja izlaziti 1937. godine kao tjednik s oznakom godišta XXIV. Vlasnik, izdavač, urednik i odgovorni urednik tih 5 godina bio je Kristo P. Dominković, a tiskalo se u Jugoslavenskoj štampariji. 1940. i 1941 do broja 11 kao mjesto izdanja navode se Dubrovnik i Kotor. Zadnji broj (kao br. 12) izašao je 29. ožujka 1941.

Dubrovnik (1922. - 1923.)

Naziv

Dubrovnik (1922. - 1923.)

Opis

Glasilo srpske Narodne radikalne stranke. Naziv lista stalno je tiskan ćirilicom. Članci su tiskani ili ćirilicom ili latinicom (pretežno latinicom). List je imao format 34,5x48,5 cm, a tiskao se u Srpskoj štampariji. Do zaključno s brojem 87/1922. list je izlazio dva puta tjedno (srijedom i subotom), a od br. 88/1922. — jedanput tjedno (petkom). U I. godištu izašlo je 94 broja, a u II. godištu (1923) — 30 brojeva. Zadnji 30. broj izašao je 2. studenog 1923. Odgovorni urednici lista bili su: Petar Petković — od br. 1 do br. 31/1922, Miho Klaić — od br. 32 do br. 33/1922, i Ivo Herco — od br. 34/1922, do br. 30/1923. Posljednji broj u Znanstvenoj knjižnici je br. 20 od 4. svibnja 1923.

Dubrovnik (1925.)

Naziv

Dubrovnik (1925.)

Opis

U podnaslovu lista bilo je istaknuto da je on: "Organ Narodne radikalne stranke". Naslov i podnaslov tiskani su ćirilicom, dok su svi suradnički prilozi tiskani latinicom. Vlasnik i izdavač lista bio je: Mjesni odbor Narodne radikalne stranke, a odgovorni urednik Branko Radonić. List je imao format 31,5x46,5 cm. Tiskao se u Štampariji "Jadran". Prvi broj tiskan je 14. siječnja 1925, a zadnji, 23. broj — 7. svibnja 1925.

"Foji od pazara" (1901.-1941.)

Naziv

"Foji od pazara" (1901.-1941.)

Opis

Zbirka raznih satiričnih listova "Foji od pazara" (satirični listovi) počinju se tiskati početkom 20. stoljeća, i s prekidom za vrijeme 1. svjetskog rata, izlaze sve do 1941. dakle do samog početka 2. svjetskog rata. Pri izdavanju tih listova izdavači su im nastojali dati što šaljiviji naziv koji se u pravilu svake godine mijenjao. Podaci u impresumu, kao i tekstovi u novinama su karakteristični za dubrovački govor i dubrovački humor i sadrže mnoge podatke o ljudima i prilikama toga vremena. U repozitoriju se nalaze 102 broja (80 naslova) karnevalskih listova, odnosno svi koji su izašli prije 2. svjetskog rata.

Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho

Naziv

Glasnik dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaho

Opis

Kako mu i sam naslov kaže, taj je zbornik bio glasilo navedenog društva. Dubrovačko učeno društvo "Sveti Vlaho" osnovano je 1923. društvo je 1929. izdalo prvi (i jedini) svezak "Glasnika" na ukupno 184 stranice formata 20,5x x28 cm. "Glasnik« je tiskan u Bokeškoj štampariji u Kotoru, a prilozi u njemu objavljeni su jednim od dva pisma (latinicom ili ćirilicom). Bio je to veoma sadržajan zbornik znanstvenih radova o dubrovačkoj prošlosti. Takvi znanstveni prilozi, nastali na temelju istraživanja dokumenata Dubrovačkog arhiva, trebali su — prema riječima uredništva "Glasnika" — biti neophodne predradnje "za buduću veliku i dostojnu istoriju Dubrovnika". Glavni urednik "Glasnika" bio je Antonije Vučetić, a uredništvo su još sačinjavali: Jakov Carić, Niko Gjivanović, Ernest Katić, Lucijan Marčić, Marko Murat, Ivo Saraca i Jorjo Tadić.

Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.

Naziv

Glasnik hoteljersko-turističkih i kafanarskih obrta dubrovačkog sreza 1932.

Opis

Ovaj list formata 23,5x31 cm, koji je trebao izlaziti jedanput mjesečno, pokrenula je Obrtna zadruga hoteljersko-gostioničarskih i kafanarskih obrta u Dubrovniku. Prvi (i, kako izgleda, jedini broj) izašao je u srpnju 1932. Urednik lista bio je Jaša Miloslavić. List se tiskao u Jugoslavenskoj štampariji.

Glasnik Orebića 1937.

Naziv

Glasnik Orebića 1937.

Opis

List s podnaslovom "list za kulturna i privredna pitanja Orebića", 24x31,5 cm, tiskao se u Narodnoj tiskari (Novo doba) Split. Vlasnik, izdavač i urednik bio je M. S. Vekarić, a izašla su svega tri broja: prvi broj 10. srpnja 1937., drugi broj nepoznato, a treći broj u ožujku 1938. Znanstvena knjižnica Dubrovnik posjeduje samo prvi broj.

Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.

Naziv

Glasnik udruženja trgovaca za grad i srez Dubrovnik 1936.-1939.

Opis

Izdavač ovog lista, koji je trebao izlaziti "mjesečno i prema potrebi" bilo je Udruženje trgovaca. List je imao format 23x31,5 cm, tiskao se u Štampariji Jadran, a odgovorni urednik bio mu je A. Poković. Počeo je izlaziti trobrojem (1—3) u travnju 1936. Izlazio je sve do potkraj 1939. Među sačuvanim primjercima tog lista zadnji je broj (kao br. 4) izašao za studeni 1939. Za cijelo vrijeme njegova izlaženja izdavač, urednik i tiskara ostali su nepromijenjeni.

Gušterica (1882.-1883.)

Naziv

Gušterica (1882.-1883.)

Opis

List "Gušterica" s podnaslovnom naznakom: "Pučki list", čiji je prvi broj izašao 1. studenog 1882, bio je list dubrovačkih pristaša Srpske stranke. Kao izdavač i odgovorni urednik »Gušterice« bio je naveden Jozo Flori, a u njegovoj tiskari se i tiskao. "Štamparija Joza Flori u Dubrovniku"). List je imao 4 trostupačne stranice formata 29×45 cm, a izlazio je dva puta na mjesec — 1. i 15. dana u mjesecu. U 1882. izašla su 4 broja "Gušterice". Nastavak njezina izlaženja u 1883. godini započelo je brojem 5. Izašlo je sveukupno 24 broja. Taj zadnji 24. broj tiskan je 15. listopada 1883.

Hrvatska domovina (1934.)

Naziv

Hrvatska domovina (1934.)

Opis

Prvi broj tjednika "Hrvatska domovina" izašao je 6. rujna 1924. Imao je 4, ponekad i 6 stranica formata 33x47 cm, izdavao ga je konzorcij "Hrvatska domovina", a tiskao se u Hrvatskoj tiskovnoj zadruzi r. z. s.o.j. u Gružu. Od br. 1 do br. 11 odgovorni urednik bio mu je Santo Chvojka, a od br. 12 do br. 19 — Jerolim Čogelja. Zadnji, 19. br. izašao je 31. prosinca 1924. Znanstvena knjižnica ima samo brojeve 1 i 8. List je zastupao stavove Hrvatske republikanske stranke i kao takav bio je pod strogom prismotrom cenzure, doživljavajući česte zaplijene, da bi na kraju bio i zabranjen

Hrvatska kruna (1892.-1920.)

Naziv

Hrvatska kruna (1892.-1920.)

Opis

Novine "Hrvatska kruna" izlazile su od 1892. do 1920. i bile su glavno pravaško glasilo u Dalmaciji. Urednikom joj je od početka izlaženja do kraja Ivo Prodan. Don Ivo Prodan ro en je 31. prosinca 1852. godine u Janjini na Pelješcu u brojnoj i siromašnoj seljakoj obitelji. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Dubrovniku, a studij bogoslovije u Zadru. U osnivanju Stranke prava u Dalmaciji (1894.–1895.) Prodan ima nezaobilaznu ulogu kada postaje član Središnjeg odbora. Nakon nove podjele na milinovce i frankovce, Prodan i Hrvatska kruna staju na stranu milinovaca. Tijekom rata Prodan je veliki zagovornik Svibanjske deklaracije o ujedinjavanju južnoslavenskih zemalja u Austro-Ugarskoj u jednu državnu cjelinu, ali je oštar protivnik ujedinjenja sa Srbijom.

Hrvatska riječ

Naziv

Hrvatska riječ

Opis

"Hrvatska riječ" bio je politički list, koji je sebi — kako je naglašavao u uvodniku svog 1. broja — postavio zadatak zastupati "interese hrvatskog naroda u svim pravcima". Prvi broj izašao je 5. srpnja 1925. Vlasnici, izdavači i odgovorni urednici bili su: N. Zvonimir Bjelovučić, kasnije Stijepo Bjelovučić i Miho Kisić. List se tiskao u Štampariji »Jadran«. Izlazio je kao tjednik na 4 stranice formata 31x46 cm. Posljednji broj (br. 2.) izašao je 19. siječnja 1927. Znanstvena knjižnica Dubrovnik ne posjeduje sve brojeve.

Hrvatski ilustrirani list radio Zagreb (1940. - 1941.)

Naziv

Hrvatski ilustrirani list radio Zagreb (1940. - 1941.)

Opis

Brojčani podaci: God.1,br.1(1940) - god.2,br.14(1941).

Hrvatski jug (1938.-1939.)

Naziv

Hrvatski jug (1938.-1939.)

Opis

Hrvatski jug predstavio se kao "kulturno-politički list", a počeo je izlaziti 23. srpnja 1938. Imao je 4 stranice formata 30x42 cm, izlazio je dva puta mjesečno, tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, a glavni i odgovorni urednik bio mu je Ivo Šišević. U 1938. — prvoj godini izlaženja — izašlo je 8, a u 1939. — drugoj godini izlaženja — izašlo je 6 brojeva, koji su bili označeni neprekinuto (od br. 1 do br. 14). Šišević je bio glavni i odgovorni urednik do zaključno s brojem 13/1939, a Pero Vukić glavni i odgovorni urednik broja 14/1939. Taj broj, koji je izašao 24. lipnja 1939, bio je posljednji broj tog lista.

Il tascapane in Dalmazia (1941.-1943.)

Naziv

Il tascapane in Dalmazia (1941.-1943.)

Opis

Tjednik talijanske markanske divizije za vrijeme okupacije Dalmacije. Izlazio od br. 1, 9. svibnja 1941. do broja 575, 6. rujna 1943. Glavni urednik bio je Renato Famea, a format 31 cm.

Jadranska straža

Naziv

Jadranska straža

ISSN (tisak)

ISSN 1331-6699

Opis

List je izlazio u Splitu, u izdanju Izvršnog odbora udruženja "Jadranska straža", od 1923. do 1941. Prvi broj je izašao 1. siječnja 1923., a posljednji, ne kako stoji u poznatim katalozima u veljači, nego u travnju 1941. Glavni urednici su bili: Od god.1(1923) urednik: Silvije Alfirević; god.7(1929): Silvije Alfirević, Niko Bartulović, Ivo Lahman; god.8(1930): Niko Bartulović ...[et al.]; od god.9(1931): Niko Bartulović, Jakša Ravlić; od god.14(1936)-god.19(1941): Jakša Ravlić. List je izlazio mjesečno, na hrvatskom i srpskom jeziku, u formatu visine 30 cm. Broj 4 iz 1941. nikad nije bio distribuiran i predstavlja izuzetan raritet. Dubrovačkoj Naučnoj biblioteci poklonio ga je orebićki pisac Živko Vekarić.

Jugosloven

Naziv

Jugosloven

Opis

List su pokrenule dubrovačke pristaše Demokratske stranke. Vlasnik i izdavač bio mu je: Mjesni odbor demokratske organizacije, a odgovorni urednik Pavo Stjepić. Izlazio je jedanput tjedno na 4 stranice formata 31x46 cm. Tiskao se u Štampariji De Giulli i dr. Zalažući se za stavove Demokratske stranke list je obrazlagao da se ona zalaže i za jugoslavenstvo, da je "poravnala" dotadašnje "razlike imena i porijekla". U I. godištu - 1922. izašla su 33 broja. Drugo godište - 1923. nastavljeno je s brojem 34. Zadnji 46. broj izašao je 31. ožujka 1923. Taj posljednji broj, kao i neki prethodni brojevi, imao je samo dvije stranice.

L'avvenire (1848. - 1849.)

Naziv

L'avvenire (1848. - 1849.)

Opis

Prvi broj tjednika "L’Avvenire" izašao je 5. kolovoza 1848. Tiskan je u Martecchinijevoj tiskari na 4 strane formata 25 × 36,5 cm, dvostupačno, a urednik mu je bio liječnik dr. Ivan August Kaznačić. Izlazio je na talijanskom, ali je neke priloge donosio i na hrvatskom jeziku. Uz razne stručne članke s područja ekonomije, pedagogije itd. bili su veoma brojni i članci koji su razmatrali razna politička pitanja i probleme. "L’Avvenire" se otvoreno i energično zalagao za sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom. U 1848. izašlo je 22 broja tog lista. Njegovo izlaženje u 1849. nastavljeno je s 23. brojem i pod oznakom prvog godišta (anno I). Zadnji 35. broj tiskan je 31. ožujka 1849.

L'avvisatore di Ragusa (1895.)

Naziv

L'avvisatore di Ragusa (1895.)

Opis

Kazališni vodič na talijanskom jeziku. Ovaj broj je posvećen glumcu Virgiliju Donzelliju na dan njegova gostovanja u dubrovačkom kazalištu (Teatro Bonda).

List Dubrovačke biskupije

Naziv

List Dubrovačke biskupije

Opis

Prvi broj "Lista dubrovačke biskupije" izašao je 1. siječnja 1901. Od početka izlaženja lista pa do br. 1 g. 1905. urednik mu je bio Urban Talija, od br. 2 g. 1905. do br. 4 g. 1911. - urednik je Antun Liepopili, a od br. 5 g. 1911. i dalje urednik je Vlaho Barbić. Od br. 5 g. 1911. list je postao i glasilo kotorske i hvarske biskupije. Svi brojevi od 1901. do 1918. dostupni su na digitalnoj zbirci Austrijske nacionalne knjižnice http://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno?aid=rgd Nakon sloma Austro-Ugarske monarhije list je i dalje nastavio izlaziti jedanput mjesečno. Svoje XIX. godište započeo je dvobrojem 1—2, koji je izašao 1. veljače 1919. Njegov vlasnik (i izdavač) bila je Biskupska kurija u Dubrovniku, a tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Odgovorni urednik bio mu je Vlaho Barbić do zaključno s brojem 1—2/1924, a od br. 3/1924. Niko Gjivanović. Od XXVII. godišta (1927) list nije više bio službeno glasilo i hvarske biskupije. Otada je, uz naslov: "List dubrovačke biskupije«, nosio podnaslov: "Službeno glasilo i za biskupiju kotorsku". Format lista: 24x32 cm bio je od 1921. godine smanjen na: 21x30 cm. Gjivanović je uređivao list do zaključno s brojem 1/1929, a od br. 2—3/1929. urednik je Ivo Bučić. Bučić je bio urednik do zaključno s brojem 1—2/1930, a od br. 3/1930. pa do br. 3/1941. urednik je Karlo Capurso. Posljednji broj izašao je 6. svibnja 1944.

Nada Albanije (1905.-1907.)

Naziv

Nada Albanije (1905.-1907.) • Shpnesa e Shcypeniis • La speranza dell'Albania

Opis

List "Nada Albanije" — bio je list albanskih emigranata. Ispod tog naziva lista na hrvatskom jeziku stajao je isti naziv i na albanskom i na talijanskom jeziku. U svakom broju lista tiskani su članci na jednom od ta tri jezika. List je u podnaslovnom prostoru stalno imao trojezično otisnuti moto: "Sloboda i nezavisnost Albanije — Lirimi e véteurdhenimi i Shcypenüs — La libertà e l’indipendenza dell’Albania". Prvi broj "Nade Albanije" izašao je 10. rujna 1905. na 4 strane formata 29 × 41,5 cm. List je trebao izlaziti jedanput na tjedan. Tiskao se u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Vlasnik i urednik bio mu je Nikola bey Ivanay, a odgovorni urednik — Adolfo Cerocchi, kasnije Stefan Ivanov. Znanstvena knjižnica ima prva 3 broja iz 1905.

Narod (1919. - 1922.)

Naziv

Narod (1919. - 1922.)

Opis

Noseći podnaslovnu oznaku: "List za politiku, privredu i književnost", "Narod" je zastupao stavove Narodne radikalne stranke. Naslov mu je u svakom broju bio tiskan i ćirilicom i latinicom. Prvi broj izašao je 12. srpnja 1919, a zadnji broj 11. veljače 1922. List se najprije tiskao u Srpskoj dubrovačkoj štampariji, zatim u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, pa ponovno u Srpskoj dubrovačkoj štampariji i potom u Tiskari De Giulli i dr. Mijenjao se i format lista. U početku je imao format 34,5x49,5 cm, zatim 33x47,5, pa 34x48 i na kraju 32x46,5 cm. Do broja 7/1919. list je izlazio dva puta tjedno — srijedom i subotom, a od br. 8/1919. jedanput tjedno — subotom (kasnije petkom, pa srijedom). Prvi odgovorni urednik lista bio je Đorđe Vuletić, pa Ivan Biliškov, potom Frano Šulić, zatim Risto Džodžo.

Narodna svijest (1919. - 1941.)

Naziv

Narodna svijest (1919. - 1941.)

Opis

Jedina dubrovačka novina koja je izlazila gotovo cijelo razdoblje između dva svjetska rata. Prvi broj je izašao 4. rujna 1919., a posljednji 28. ožujka 1941. godine. List je zastupao Pučku stranku i podržavao klerikalni duh, a izlazio je jednom tjedno. Zbog svoje dugovječnosti često je jedini izvor podataka o političkom i društvenom životu Dubrovnika u navedenom periodu.

Narodni list (Zadar 1869. - 1920.)

Naziv

Narodni list (Zadar 1869. - 1920.)

Opis

Narodni list iz Zadra najstarije su žive hrvatske novine, s bogatom kulturnom, povijesnom i novinarskom tradicijom. Kroz povijest izlazio je kao tjednik i polutjednik. List koji mu je prethodio jest Nazionale (1862. – 1871.). Prvi broj zadarskog Narodnog lista izišao je 1. ožujka 1862. godine, a svojom pojavom, tekstovima i borbom za materinji, hrvatski jezik, pobudio je i međunarodnu javnost. Glasilo je izlazilo na talijanskom jeziku pod nazivom Il Nazionale, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku. Od 1869. godine tiskaju se usporedo Narodni list i Il Nazionale, a od 1876. godine Narodni list izlazi samo na hrvatskom jeziku. Na stranicama Narodnog lista vodeći hrvatski intelektualci provodili su program Narodne stranke, zalagali se za udruženje Dalmacije s Hrvatskom, kao i za uvođenje hrvatskog jezika u javni život. Prvi urednik Narodnog lista bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo. Uz njega tadašnji napredni intelektualci koji su pisali u Narodnom listu bili su: Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Kosta Vojnović, Ivan Danilo, Nikola Zvonimir Bjelovučić i drugi. Nakon Nodilova odlaska iz uredništva,"Narodni list" uređuje Lovro Matić, potom i niz uglednika toga doba, od kojih je naznačajnije spomenuti Jurja Biankinija koji list u potpunosti uređuje na hrvatskom jeziku. Godine 1920. dolazi do nasilnog ugasnuća Narodnog lista. Posljednji broj izašao je 7. lipnja 1920. Fond u ZK Dubrovnik: samo Jubilarni broj (50. obljetnica) iz 1912. koji sadrži brojne dubrovačke teme i autore.

Novi Dubrovnik 1933.-1934.

Naziv

Novi Dubrovnik 1933.-1934.

Opis

Tri je puta izašao ovaj prigodni časopis: u svibnju 1933. (u povodu međunarodnog kongresa PEN kluba), u rujnu 1933. (u povodu sastanka međunarodnog saveza advokata) i u listopadu 1934. (u povodu konferencije predstav323 nika evropskih država, koja se bavila pitanjima voznog reda željeznica i putničkih parobroda). Časopis se tiskao u Jugoslavenskoj štampariji, a urednik mu je bio Jaša N. Miloslavić. Prvi i treći svezak imali su jednak format: 24x31,5 cm, dok je drugi svezak bio manjeg formata: 17x24,5 cm.

Omladina 1935.

Naziv

Omladina 1935.

Opis

Kao "List za prosvjetu naših sela" — kako joj je glasio podnaslov — "Omladina" je počela izlaziti 1. veljače 1935. na 8 trostupačnih stranica formata 22x29,5 cm. Tiskana je u Jugoslavenskoj štampariji, a odgovorni urednik bio joj je Frano Kondelli. Trebala je izlaziti dva puta mjesečno, ali, zbog materijalnih teškoća, to joj nije uspijevalo. Drugi broj tiskan je 3. ožujka 1925, a treći (vjerojatno i posljednji) broj "uoči Uskrsa" 1935. Znanstvena knjižnica posjeduje samo prvi broj.

Plivački reporter (1933.-1934.)

Naziv

Plivački reporter (1933.-1934.)

Prava Crvena Hrvatska (1905. - 1918.)

Naziv

Prava Crvena Hrvatska (1905. - 1918.)

Opis

Dubrovački tjednik Čiste stranke prava, nastao kao reakcija na pravaški list Crvena Hrvatska koji je uređivao Frano Supilo. Dubrovački neovisni pravaši uz pomoć svog list zagovarali su ostanak Dalmacije, Hrvatske i Slavonije pod Habsburškom monarhijom.
Zbog takve političke orijentacije PCH nastavlja izlaziti i za vrijeme 1. svjetskog rata što je čini jedinstvenom pojavom na dubrovačkoj novinskoj sceni. Prvi broj PCH izašao je 19. ožujka 1905., a posljednji 9. studenog 1918. godine.

Rad (1919. - 1922.)

Naziv

Rad (1919. - 1922.)

Opis

List je počeo izlaziti 22. studenog 1919. Imao je podnaslov: "Nezavisni obnovni glasnik", izlazio je jedanput tjedno, vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio mu je Ljubo Leontić, a tiskao se u Srpskoj štampariji, od broja 96/1921 u Štampariji De Giulli. Format: 34x48,5 cm17. Imao je 4 četverostupačne stranice, kasnije i 6 stranica. Ponoseći se svojom neovisnošću, koju je često isticao, "Rad" je priopćavao svojim čitateljima da će se on kao "nestranački i nadstranački" list stalno boriti protiv klerikalizma, ekskluzivizma i separatizma, te uvijek biti "uz potlačene i bespravne radnike (intelektualne i manualne)." Posljednji 149. broj "Rada" izašao je 8. ožujka 1923. Numeracija je tekla neprekinutim redoslijedom — od prvog do posljednjeg broja, osim brojeva 1do 7 na početku 1921.

Radićev glas 1928

Naziv

Radićev glas 1928

Opis

List je izašao s podnaslovom "Iz pravice i mira sloboda izvira". Tiskan je u Štampariji "Jadran". Vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio mu je Miho Beroš. Prvi (i jedini) broj izašao je 7. prosinca 1928. na 4 trostupačne stranice formata 33x48 cm.

Radićev mali puk 1928

Naziv

Radićev mali puk 1928

Opis

Vlasnik i izdavač tog lista bio je: Izborni odbor liste Radićeve Hrvatske seljačke stranke Mali puk. Tiskao se u Štampariji "Jadran", imao je 4 trostupačne stranice formata 33x48 cm, a odgovorni urednik bio mu je Andro Filičić. Izašla su samo 2 broja: prvi broj — 27. studenog 1928, a drugi broj 6. prosinca 1928.

Radnik (1887.)

Naziv

Radnik (1887.)

Opis

Kao stranačkopolitički list dubrovačkih pristaša Srpske stranke, "Radnik" je bio potpomagan i od dubrovačkih pristaša Autonomaške stranke. Pristaše tih stranaka su nastojale da se preko »Radnika« — kako je saopćio Antonije Stražičić — "izigra ugled" dubrovačkih narodnjaka (pristaša Narodne stranke), koji su držali dubrovačku općinu u svojim rukama. Djelujući tako, pristaše Srpske i Autonomaške stranke u Dubrovniku imale su cilj "da one uljegnu u općinu". Prvi broj "Radnika" izašao je 1. ožujka 1887. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik lista bio je Domo Depolo. List je imao 4 strane formata 30 × 42 cm, tiskao se u tiskari Dragutina Pretnera, a izlazio je dva puta na mjesec — 1. i 15. u mjesecu. Izašlo je svega 12 brojeva. Zadnji 12. broj tiskan je 15. kolovoza 1887. Glavni suradnik lista bio je Antonije Stražičić. Znanstvena knjižnica Dubrovnik ima u svom fondu prvih 6 brojeva.

Republikanska straža (1922.-1923.)

Naziv

Republikanska straža (1922.-1923.)

Opis

Prvi broj je izašao 8. prosinca 1922. i predstavljen je kao "Organ Jugoslavenske republikanske stranke za Dalmaciju, Crnu Goru i Herceg-Bosnu". Tiskan je u dubrovačkoj Tiskari De Giulli i dr., a glavni i odgovorni urednik bio mu je Jaša Miloslavić. Drugi (i posljednji) broj izašao je tek godinu dana kasnije — 24. studenog 1923. U ovom zadnjem boju, koji je tiskan u Hrvatskoj tiskari F. P. u Mostaru, bilo je navedeno da su vlasnik i izdavač: Sekretarijat Jugoslavenske republikanske stranke za Dalmaciju, direktor: Jaša Miloslavić, a odgovorni urednik: Simun B. Marić.

Rimembranze della settimana (1848.)

Naziv

Rimembranze della settimana (1848.)

Opis

Car Ferdinand I, uplašen revolucijom koja je izbila u Beču, izdao 15. ožujka 1848. proglas kojim je ukidao cenzuru. Tjednik »Rimembranze della settimana« bio je prvi list koji se pojavio u Dalmaciji nakon navedenog careva proglasa. Izlazio je na talijanskom jeziku. Bio je to mali tjedni list (formata 22×29,5 cm), tiskan dvostupačno na 8 stranica u Martecchinijevoj tiskari. Urednik nije bio naveden. List se ugasio nakon samo 13 brojeva. Prvi broj tiskan je 1. travnja, a posljednji 24. lipnja 1848. Znanstvena knjižnica posjeduje 12 brojeva.

Russkij listok (1921.)

Naziv

Russkij listok (1921.)

Opis

Ovaj tjedni list ruske emigracije na ruskom jeziku izdavao je i uređivao u Dubrovniku S. M. Vlasev. Prvi broj je izašao 15. siječnja 1921, a zadnji, četvrti broj — 7. veljače 1921. List je tiskan u Srpskoj štampariji. Imao je format 28,5x42 cm. Prvi i četvrti broj imali su po 4, a drugi i treći broj po 2 stranice. Znanstvena knjižnica ima dva brojeve 1 i 3 iz 1921.

Sanctus Blasius 1938.-1940.

Naziv

Sanctus Blasius 1938.-1940.

Opis

Časopis na talijanskom jeziku s podnaslovom: "Rasegna ragusea illustrata di lettere e di arte" — izlazio je tromjesečno na 8 stranica formata 21x29 cm. Pokrenuo ga je, izdavao i skoro sam ispunjao svojim prilozima Giovanni Marotti. Kao izdavač i urednik (editore i redattore) bila je navedena Riccarda Saitz. Prvi broj izašao je 1. rujna 1938. U 1938. izašao je još broj 2. Drugo godište tog časopisa (1939) započelo je brojem 3. I brojevi i stranice časopisa numerirani su neprekinuto. U drugom godištu (1939) izašli su brojevi 3—6, u III. godištu (1940) brojevi 7—10. U IV. godištu izašao je samo 1 broj i to broj 11 (1. ožujka 1941). Do okupacije izašlo je 11 brojeva, tiskanih u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari, na ukupno 88 stranica. (Časopis je, za vrijeme okupacije, izašao još samo 3 puta u Dubrovniku i to: 1942. — br. 12 i 13, i 1943. — br. 14. Od br. 13/1942. Giovanni Marotti je naveden u časopisu kao njegov odgovorni upravitelj (direttore responsabile).

Slobodna riječ (1925.)

Naziv

Slobodna riječ (1925.)

Opis

List se tiskao u Hrvatskoj tiskovnoj zadruzi u Gružu, a Gruž je označen i kao mjesto izlaženja. Izdavač i odgovorni urednik bio mu je Božo Rašica. Prvi broj izašao je 17. siječnja 1925. Pokretanje list bilo je reakcija na odluku Pašićeve vlade da se čl. 18. Zakona o zaštiti javne sigurnosti primijeni i na Hrvatsku republikansku seljačku stranku. Ukazujući na vladine mjere "protiv jedne opasnosti, koja ne postoji", i na otporvladinoj politici, list je isticao: "U borbi su dvije ideje: jedna velikosrpske hegemonije ..., i druga ideja ravnopravnosti i samoopredjeljenja narodnoga, do čega se ne može doći bez federalističkoga uređenja države". Format lista od br. 1 do br. 19 bio je 31,5x47,5 cm, a od br. 20 do 24 - 29x42 cm. Zadnji, 24. broj izašao je 4. lipnja 1925.

Sloga (1919.-1920.)

Naziv

Sloga (1919.-1920.)

Opis

"Sloga" je počela izlaziti 26. studenog 1919. Njen vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio je Ivo B. Lovričević. Izlazila je jedanput tjedno (srijedom) u formatu 29x42 cm na 4 trostupačne stranice, a tiskana je u Srpskoj štampariji. List se zalagao za slogu jugoslavenskih naroda. Nije pripadao ni jednoj stranci. Djelovao je vanstranački, neovisno, što je u raznim prigodama i izričito isticao, naglašavajući da je on "jedno idealno i privatno poduzeće koje hoće da doprinese svoj kamičak za opću prosvjetu, a time i za napredak (...) mlade države, jer misli da se svaka zgrada mora zidati iz temelja". Posljednji broj lista bio je broj 19 od 17. lipnja 1920. Fond u ZK Dubrovnik: god. 1(1919) br. 3 (17. Decembra); god. 2(1920) br. 2,3,4 (14., 21. i 28. januara).

Sloga (1923. - 1935.)

Naziv

Sloga (1923. - 1935.)

Opis

Glasilo srpske Radikalne stranke. Vlasnici i odgovorni urednici: Od 1923. Nikola P. Kojaković; od 1928. Lazar Marković; 1929. Petar N. Burić; od 1929. ponovo Nikola P. Kojaković, 1930. Ivo L. Peko; 1935. Nikola Kojaković. Od 1928. do 1929. mjesto izdavanja Dubrovnik - Mostar. Tiskare: od 1925. "Štamparija Jadran"; od 1926. Hrvatska tiskara F. P. Mostar; od 1930. ponovo "Štamparija Jadran". Format: 51 cm, tekstovi na latinici i ćirilici. Učestalost izlaženja: od 1923. do 1924. dva puta mjesečno; od 1924. tjedno: ponedjeljkom, od 1926. četvrtkom, od 1929. subotom. Numeracija od 1925.? kontinuirana. Zadnji poznati broj izašao je kao broj 194. 30. srpnja 1935. Fond u ZK Dubrovnik: God. 3(1925) br. 21; god. 4(1926) br. 2; god. 7(1929) br. 182, 183; god. 8(1930) br. 184; god. 13(1935) br. 194.

Slovinac (1878. - 1884.)

Naziv

Slovinac (1878. - 1884.)

Opis

Prvi broj časopisa "Slovinac", koji se predstavio kao: "List za knjigu, umjetnost i obrtnost2, izašao je 1. svibnja 1878. na 8 dvostupačnih strana formata 22,5×29 cm. "Slovinac" se tiskao u tiskari Dragutina Pretnera, a vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik bio mu je isprva Luko Zore. Pokretači "Slovinca", zalažući se za hrvatskosrpsku slogu, smatrali su da će toj slozi najviše pridonijeti ako ne ističu ni hrvatsko ni srpsko nacionalno ime. Zauzimali su se za nadnacionalno, zajedničko ime: Slovinac, pod kojim su podrazumijevali svakog pripadnika južnih Slavena. U skladu s ovom namjerom, tekstovi su se tiskali i latinicom i ćirilicom. Slovinski politički pokret, začet u tadašnjem Dubrovniku, bio je romantičarski pokret koji nije imao realne izglede da se proširi ni na ostale krajeve Dalmacije, a kamo li još šire. Uz to postojale su na tom prostoru i sve izrazitije nacionalno-političke misli, koje su se međusobno i oštro sukobljavale. Slovinski pokret, kao politički pokret, nije mogao uspjeti. Njegov zagovornik "Slovinac", vršeći i svoju ostalu časopisnu zadaću, imao je uspjeha kao književna, znanstvena, kulturna i informativna tribina. Kao vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik "Slovinca" u 7. broju g. 1878. naveden je Antun Selak, a od br. 8 g. 1878. do br. 3 g. 1880. Vjekoslav Pretner. Od br. 4 g. 1880. do br. 11 g. 1881. vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik je Niko Skorsur. Od br. 12 g. 1881. pa do kraja izlaženja časopisa vlasnik je i izdavalac Tiskara Dragutina Pretnera, a odgovorni urednik Vjekoslav Pretner. Časopis je u I, II, III. i IV. godištu (1878—1881) izlazio dva puta na mjesec, a V, VI. i VII. godištu (1882—1884) tri puta na mjesec. Posljednji 36. broj na kraju VII. godišta tiskan je 21. prosinca 1884.

Službeni vjesnik Dubrovačke samoupravne oblasti 1928.-1929.

Naziv

Službeni vjesnik Dubrovačke samoupravne oblasti 1928.-1929.

Opis

"Službeni vjesnik Dubrovačke samoupravne oblasti je službeno izdanje i služi za proglašenje svih uredaba, odluka i objava Oblasne skupštine, Oblasnog odbora i samoupravnih tijela, naredaba i uredaba upravnih vlasti, a koje se tiču Dubrovačke oblasti te raznih drugih neslužbenih vijesti i oglasa" (iz Uredbe o izdavanju Službenog vjesnika Dubrovačke samoupravne oblasti). Imao je format 23,5x31,5 cm, tiskao se u Štampariji "Jadran", a odgovorni urednik bio mu je Jaša Miloslavić. Prvi broj izašao je 15. rujna 1928, a zadnji 10. listopada 1929. U tijeku I. godišta izlaženja (1928) izašlo je 8, a u tijeku II. godišta izlaženja (1929) 10 brojeva.

Sudost Europa Kurier (1939.-1940.)

Naziv

Sudost Europa Kurier (1939.-1940.)

Opis

Gospodarske novine na njemačkom jeziku, s tekstovima i na francuskom i engleskom jeziku, koje je u Dubrovniku izdavalo Jugoistočno evropsko nakladno društvo s.o.j. Zalagale su se za unapređivanje trgovinskih i drugih odnosa između Njemačke i jugoistočne Evrope. List je imao format 32x48 cm. Tiskao se u Štampariji "Jadran". Počeo je izlaziti 1939. U toj godini izašlo je 9 brojeva. U 1940. godini nastavio je izlaženjem s brojem 10. Izgleda da je to bio njegov i posljednji broj. Odgovorni urednik bio je Rajko Kos.

Tribuna/Dubrovačka tribuna (1930. - 1937.)

Naziv

Tribuna/Dubrovačka tribuna (1930. - 1937.)

Opis

Ovaj list počeo je izlaziti kao "Dubrovačka tribuna" 12. veljače 1929., međutim u Dubrovačkim knjižnicama nema niti jedan broj iz prvog godišta. Od broja 52 u drugom godištu, koji je izašao 2. veljače 1930, list se zvao "Tribuna". Pod tim imenom list je izlazio još do zaključno s brojem 109/1931, a od br. 110/1931. — uzeo je ponovno svoj prvotni naziv: "Dubrovačka tribuna". Od br. 135/1931. (bio je to »božićni« broj s 24 stranice), pa do broja 137/1932, list je imao smanjeni format: 23x31 cm, da bi od br. 138/1932. izlazio u formatu: 31,5x46 cm46. Posljednji 302. broj tog lista izašao je 8. siječnja 1937. Tiskao se u Štampariji Jadran, a glavni urednik bio je Jaša Miloslavić.