Broj 1 Svim pretplatnicima, oglašiva- čima i čitaocima pravoslavne vjere želimo sretan Božić i No- vu godinu. Uredništvo i Uprava. Što se je dogodilo u 1939? Na 10 veljače umro je Sv. O, Papa Pijo XI. u 82. god. života, nakon što je slavno vladao katoličkom Crkvom od 6. II 1922 t, j. 17 godina i 4 dana. Na 2 ožujka izabran je za novog Namjesnika Kristova kardinal državni tajnik Eugenije Pacelli, koji je uzeo ime Pijo XII, Rogjen je 2. ožujka 1876 u Rimu. Nastupio je dakle na Stolicu sv. Petra ravno sa 63 godine. Cijeli svijet je sa najvećim veseljem pozdra- vio ovaj izbor. Mjeseca ožujka nestalo je Čehoslo- vačke republike kao samostalne drža- ve; potpala je pod Njemačku. Istoga mjeseca osnovana je posebna samo- stalna Slovačka država, koja je sklo- pila savez s Njemačkom za 25 godina. Mjeseca travnja posjetio je Sv. O. Papu Pija Xli prvi od hrvatskih bi- skupa križevački vladika, preuzv. g. Dr Dionizije Njaradi, Koncem svibnja bio je kod njega sarajevski nadbi- skup dr. Ivan Ev. Šarić, a početkom srpnja splitski biskup dr. Kvirin Kle- ment Bonefačić i dubrovački biskup dr Josip Carević. Na Veliki Petak t. j. na 7 travnja zaposjela je Italija svojom vojskom Albaniju. Talijanski kralj proglašen je i Albanskim kraljem. Na 2 lipnja imenovao je Sv. Oca Papa Pijo XII za sarajevskog pomoć. nog biskupa dr Smiljana Čekadu. Bi- skupsku posvetu primio je dne 6 ko- lovoza u Sarajevu. Na 5 srpnja bila je u posebnoj a- udijenciji kod Sv. Oca grupa hodoča- snika iz Dubrovnika, koju je vodio dubr. biskup preuzv. g. Dr J. Carević. Sporazum izmegju Hrvata i Srba sklopili su i potpisali gg. Dr Maček i Dragiša Cvetković na 26 kolovoza. Na- kon toga osnovana je Banovina Hrvat. ska kojoj je pripao i Dubrovnik, Na 1 rujna počeo je rat izmegju Njemačke i Poljske. Kroz taj mjesec nestalo je Poljske kao samostalne države. U nedjelju 3 rujna Dubrovnik je veličanstveno = proslavio pripojenje majci Hrvatskoj na divljenje sve hrvat- ske javuosti, Na 14 studenoga bilo je u Rimu hrvatsko hodočašće sa 7 biskupa, ko- je je zamolilo Sv. O. Papu, da pro- glasi svecem BI. Nikolu Tavilića. Početkom prosinca navalila je So- vjetska Rusija na Finsku. Rat traje, Finska se odupire Sovjetskom kolosu. Slovenska universa u Ljubljani proslavila je od 17—20 prosinca svo- ju 20-godišnjicu opstanka. Tom prigo- dom proglašen je doktorom prava »Honoris causa“ g. Dr Anton Korošec. Talijanski suvereai učinili su slu- Žbeni posjet Sv. Ocu Papi Piju XII u četvrtak 21 prosinca, Na Badnji dan održao je Pijo XII božićnu alokuciju pred zborom kardi- nala, koja je pobudila veliku pažnju u?svijetu. Papa Pijo XI vratio je posjet tali- janskim suverenima na 28. XII, Ovaj je dogagjaj zabilježen od cjelokupne svjetske štampe i pripisuje mu se naj- veća važnost osobito za to, što se smatra, da je Papin izlazak iz Vatika- na u vezi s akcijom mira koja je na vidiku, a vodili bi je uz Sv, Oca još i talijanska vlada i pretsjednik Sjeve- roameričkih država Roosevelt, Jedan nemili slučaj Prošlih dana desio se je u našem gradu jedan nemili slučaj. Na pravo- slavnom groblju na Boninovu dosada nepoznati zločinci oskvrnuli su 13 gro- bova tim što su ih otvorili, razbili san- duke, ispreturali kosture mrtvaca i digli razne zlatne ili pozlaćene predmete kao prstene, zube ili zubala. Zaista nečuveni slučaj, koji treba da osudi svatko, tko osjeća u sebi i naj- manju mjeru čovječnosti. I mi kao jav- no glasilo ovoga grada dižemo glas najodlučnijeg protesta proti ovako sa- dističko - živinskom postupanju sa mrt- vim tjelesima. Svi ljudi bez razlike vjere poštuju tjelesa umrlih kao sveti- nju, a kršćani i Katolička crkva oso- bitim obredima pokapa svoje mrtvace u grobove, koji su blagoslovljeni. Gro- bija pak i grobove čuva kao svetinju te stoga i postoje crkveni zakoni, koji najstrožim mjerama sankcije kažnjavaju one, koji bi se usudili oskvrnuti gro- bove već i samim nedozvoljenim otva- ranjem, a kamo li diranjem u tjelesa na način, kako se je to u spomenutom slučaju dogodilo. I gragjanski - državni zakoni najskru- puloznije čuvaju svetost groblja i ne- dotakljivost mrtvih tjelesa. Stoga je sa svakog gledišta vrijedno najveće osude postupanje onih, koji su se drznuli, da prekorače prag groblja sa svetogrdnom nakanom, da izvrše ono što su zaista i učinili. Mi neznamo, kako bi se adekvatno imalo kvalificirati ovakav svetogrdni čin. Svakako dok najenergičnije osu- gjujemo svetogrdna lica zločinaca dotle apeliramo na vlasti i cjelokupno gra- gjanstvo da nagje krivce i preda ih u ruke pravde, da se tako popravi krivica i dade zadovoljština.onim mrtvim lici- ma, koja su ovako teško uvrijegjena i oskvrnjena. Uostalom možemo sa sigurnosti us- tvrditi da će zločince neminovno stig- nuti zaslužena kazna Božja. Jer ne može se nadati dobru onaj, koji ni mrtvim tjelesimau grobu neda mira. Iz katoličkog svijeta Prvi biskup avijatičar, Prošle je go- dine postao biskupom Nju-Yorka Fra- njo J. Speelman. On je položio ispit kao pilot aeroplana, Božić bez polnočke. Pariški a isto tako i westminsterski Ordinarijat upo- zorio je svećenstvo, da ove godine ra- di pogibelji zračnih napadaja ne drži polnoćke. I nije je bilo, Spasili svečevo tijelo. Nekoliko odvažnih ljudi izvadilo je truplo sv, Andrije Bobola iz dragocjene škrinje i metnulo ga u običan drveni mrtvački sanduk, u kojem im je uspjelo svete moći pronijeti kroz redove crvene voj- ske i unijeti u Varšavu, da tamo čeka uskrsnuće nove Poljske, »Snimanja s križa“. Belgijska vlada izdala je u spomena velikog svog sli- karskog umjetnika Rubensa seriju po- štanskih maraka, na kojima će biti oti- skano njegovo najslavnije djelo ,Sni- manje s Križa“ i još neka glasovita djela. NI svijeće na oltaru nijesu mirne u Njemačkoj. Zbog ratne štednje za- branjeno je darivati svijeće pred svete slike i kipove, zatim užižanje svijeća na grobovima na Miti dan i o Božiću. Pedeset vagona žita kupila je Va- tikanska država kod mas da namiri svoje potrebe prehrane. Spomenik Papi Piju XI, postavit će u Vatikanskoj kripti posebni odbor. Na spomeniku će biti u mozaiku prikazan Krist Kralj i Sv. Mala Terezija, zatim grbovi gradova Milana i Desia, Na luku će biti natpis u lat, jeziku Mir Kristov u Kraljevstvu Kristovu. NARODNA SVIJEST 3 Siječnja 1940 Strana 3 Gradske vijesti Zahvala sv. Oca Pija XII. Prigodom Božićnih blagdana preuzvišeni biskup upravio je sv, Ocu Papi Piju XII brzo- javnu čestitku. Na to je preuzvišeni primio iz Vatikanskog grada brzojavni odgovor, koji u prevodu glasi: Biskup Carević Dubrovnik. Njegova Svetost Vrhovni svećenik na premile želje uzvraća apostolskim bla- goslovom. Kardinal Maglione Proslava sv. Vlaha. Obzirom na mogućnost dolaska bana Banovine Hrvatske g. Dr Iva Šubašića ovogodiš- nja proslava Sv. Vlaha bit će na o- sobiti način svečana i značajna. Pri- preme su se već počele vršiti. Mi će- mo detaljnije izvjestiti kad bude pro- gram nešto konkretnije utvrgjen. Za sada možemo reći, da će ova proslava biti od historijske važnosti za grad Dubrovnik, njegovu okolicu i cjelo- kupni hrvatski narod. Odnošaj sela i grada u Dubro- vaćkoj Republici. O tome je pred- metu napisao ravnatelj gimnazije g. Dr A. Haler zanimljiv članak u božić- njem broju ,Hrvatskog Dnevnika“. Božićni blagdani prošli su bez i- jednog incidenta na ulici, . ć sva Hrvatima“ na razmišljanje Stalno govorkanje i madimanje ša- čice komnnista koji hoće prikazati svoju tugjinsku i ropsku ideologiju kao najvećeg prijatelja i jedinog spasioca hrvatskog naroda, sili nas da iznesemo neke stvari koje će dokazati sasvim protivno od onog što bi oni uz naj- veće napore i najtoplije želje htjeli prikazati. Marks i Eagels, glavni teoretičari marksizma u svoje su vrijeme izdavali u Koinu ,Nove ranjske novine“ u kojima su i oni najviše saragjivali, Nji- hovi članci su kasnije izdani u knjizi: »Mehring aus dem literarischen Nachlas von Karl Marks, Friedrich E1gls, und Ferdinand Lasole III. Bund,“ Tu Karlo Marks, porijeklom židov, piše ovo: »Gdje je povijest ilirskih Slovenaca, Dalmatinaca, Hrvata i Šokaca... Iz tih poderanih dronjaka hoće da sagrade snažau, nezavisnu i za život sposobnu naciju“ (str.:252)... zločin Njemaca i Magjara prema tim tzv. Slovenima naj- bolja su priznanja, najvrijedaija djela kojima se njemački i magjarski narod može da podiči u historiji (str: 256): »Popustljivost prema Hrvatima je jedino što se može upisati u grijeh Magjarima (Str. 256)... Ovu mržaju Karla Marksa na hrv, narod primili su u nasljedstvo svi njegovi slijedbenici izvan i unutar Hrvatske. Tako i njegov sljedbenik, »uajveći“ hrvatski“ književnik M, Krleža. Taj gospodičić u ,književnoj repuplici“ iz 1926 g. piše i ovo: »Hrvatstvo je uglavnom brbljavo, do- broćudno i naivno te mnogo više voli pjesmu vinsku i mjesečinu mad vino- gradom nego dosljednost u akciji i tvrdu odlučnost (str: 345)... Čitava hr. povijest je laž i hiljadugodišnja slavna sramota (352) ,Osjećati ljubav za hrvatstvo je pokvarenost“, Za Krležu je najveći hrvatski nacionalni revoluci- narac E, Kvaternik ,liječnički primjer ludila“ (353). Krležin drug Cezarec piše da ,zastava hrvatska spada u muzej i krabuljni ples“, da on mrzi sve ono na čemu je ,krst i trobojka“, za njega je Otac Domovine, neumrli A. Star- čević ,živa mumija koji se ukočio u svojoj steničavoj kukovićevoj kući“ Eto to su mlsli, koje izražavaju ideo- lozi komunizma o Hrvatima, Čestitanje preuzv. dijecez. biskupu. Na Badnji dan u 11 s, pr. podne sa- kupio se je u Biskupskoj palači kaptol te svjetovni i redovnički kler da po- dastre svom natpastiru čestitke za Božić i Novu Godinu. Generslni Vi- kar, preč. g. Don Ivo Božić upravio je preuzv, dijecez. Biskupu Josipu tople riječi srdačnih čestitaka u ime svoje, kaptola, te svjetovnog i redovničkog klera grada i biskupije, Posebno je naglasio zasluge dijecez. biskupa za vrijeme od 10 godina, što tako mudro i požitvovno vodi upravu biskupije, Dijecez. biskup zahvalio je generalnom vikaru, kaptolu i kleru svjetovnom i redovničkom upravivši svima bez ra- zlike poziv ma što užu saradnju kako bi se u ovim teškim vremenima mo- glo što više dobra učiniti na slavu Božju i spas neumrlih duša. Preuzv. dijecez. biskupu izrazili su svoje če- stitke pretstavnici vlasti, katoličkih i kulturnih organizacija i mnogobrojni gragjani. Pismenim putem primio je veliki broj čestitaka iz biskupije. I naš list podastire i ovim putem svom Nat- pastiru svoje čestitke o Novoj Godini, Predavanje odlikovanja g. Dr Vi- cku Svilokosu izvršio je dijecez. bi- skup na Badnji dan u svečanoj dvo- rani za primanje u Biskupskoj palači, U prisutnosti kaptola, te svjetovnog i redovničkog klera kao takogjer obitelji g. Dr V. Svilokosa i njegovih prijate- lja Preuzvišeni je najprije istakao zasluge zbog kojih je ovo odlikova- nje blagoizvolio udijeliti S7. O. Papa Pijo XII vrlom g. Dr V. Svilokosu i najsrdačaije mu čestitao. G. Dr Vicko Svilokos u svom odgovoru izrazio je osjećaje zahvalnosti i odanosti prema Sv. Ocu Papi i dijecez. biskupu. »Nairodaa Svijest* ulazi u 22 go- dinu. Naš list evo ulazi u sovu go- ginu sa tradicijom od 21 godine izla- ženja. Sva naša katolička i hrvatska javnost zna, koliko je maš list zadužio grad Dubrovnik, njegovu okolica, bli- žu ili dalju svojim stavom u obrani najsvejijih naših katoličkih i hrvatskih interesa, U doba kad nije bilo nijedaog drugog našeg glasila, ,Narodma Sri- jest“ bila je ona, koja je dizala svoj glas — u koliko je to smjela od zlo- glasne crvene olovke — na obranu onoga što je svakom Hrvatu i katoliku najsvetije, a što je bilo s raznih strana i na razne načine napadnuto i ugroženo Dokazom su ona nestrpljiva iščekivanja i upiti sa strane gragjana: Kad će izići »Narodna Svijest“ i , Zašto još ne izlazi N. S.?* Mnogo smo puta morali za- kasniti i odgovarati: Cenzura je kriva, da nijesmo mogli ma vrijeme izići. Oslanjajući se na mnogobrojna priz- nanja, koja su nam — osobito u zad- nje vrijeme — izražena usmeno /pis- meno od privatnika i javno u štampi mi sa najvećim pouzdanjem ulazimo u novu godinu. Svijesni smo svoje zadaće i svojih dužnosti koje imamo u Bano- vini Hrvatskoj prema katoličkim i na- rodnim idealima hrvatskog naroda, kao i prema problemima grada. Mi ćemo nastojati da toj zadaći u punoj mjeri odgovorimo, samo apeliramo na pot- poru moralnu i materijalnu svih onih koji katolički i hrvatski osjećaju u gra- du i okolici, Osobito preporučujemo da naši pretplatnici redovito ispunjaju svoju dužnost, a prijateljima, da se — u koliko još nijesu — pretplate na naš list, Svim našim pretplatnicima, sarad- nicima i oglasivačima želimo ponovo Sretnu Novu godinu ! Uredništvo i Uprava.