Broj 1

 

Svim pretplatnicima, oglašiva-
čima i čitaocima pravoslavne
vjere želimo sretan Božić i No-
vu godinu. Uredništvo i Uprava.

Što se je dogodilo u 1939?

Na 10 veljače umro je Sv. O, Papa
Pijo XI. u 82. god. života, nakon što
je slavno vladao katoličkom Crkvom
od 6. II 1922 t, j. 17 godina i 4 dana.

Na 2 ožujka izabran je za novog
Namjesnika Kristova kardinal državni
tajnik Eugenije Pacelli, koji je uzeo
ime Pijo XII, Rogjen je 2. ožujka 1876
u Rimu. Nastupio je dakle na Stolicu
sv. Petra ravno sa 63 godine. Cijeli
svijet je sa najvećim veseljem pozdra-
vio ovaj izbor.

Mjeseca ožujka nestalo je Čehoslo-
vačke republike kao samostalne drža-
ve; potpala je pod Njemačku. Istoga
mjeseca osnovana je posebna samo-
stalna Slovačka država, koja je sklo-
pila savez s Njemačkom za 25 godina.

Mjeseca travnja posjetio je Sv. O.
Papu Pija Xli prvi od hrvatskih bi-
skupa križevački vladika, preuzv. g.
Dr Dionizije Njaradi, Koncem svibnja
bio je kod njega sarajevski nadbi-
skup dr. Ivan Ev. Šarić, a početkom
srpnja splitski biskup dr. Kvirin Kle-
ment Bonefačić i dubrovački biskup
dr Josip Carević.

Na Veliki Petak t. j. na 7 travnja
zaposjela je Italija svojom vojskom
Albaniju. Talijanski kralj proglašen je
i Albanskim kraljem.

Na 2 lipnja imenovao je Sv. Oca
Papa Pijo XII za sarajevskog pomoć.
nog biskupa dr Smiljana Čekadu. Bi-
skupsku posvetu primio je dne 6 ko-
lovoza u Sarajevu.

Na 5 srpnja bila je u posebnoj a-
udijenciji kod Sv. Oca grupa hodoča-
snika iz Dubrovnika, koju je vodio
dubr. biskup preuzv. g. Dr J. Carević.

Sporazum izmegju Hrvata i Srba
sklopili su i potpisali gg. Dr Maček i
Dragiša Cvetković na 26 kolovoza. Na-
kon toga osnovana je Banovina Hrvat.
ska kojoj je pripao i Dubrovnik,

Na 1 rujna počeo je rat izmegju
Njemačke i Poljske. Kroz taj mjesec
nestalo je Poljske kao samostalne
države.

U nedjelju 3 rujna Dubrovnik je
veličanstveno = proslavio pripojenje
majci Hrvatskoj na divljenje sve hrvat-
ske javuosti,

Na 14 studenoga bilo je u Rimu
hrvatsko hodočašće sa 7 biskupa, ko-
je je zamolilo Sv. O. Papu, da pro-
glasi svecem BI. Nikolu Tavilića.

Početkom prosinca navalila je So-
vjetska Rusija na Finsku. Rat traje,
Finska se odupire Sovjetskom kolosu.

Slovenska universa u Ljubljani
proslavila je od 17—20 prosinca svo-
ju 20-godišnjicu opstanka. Tom prigo-
dom proglašen je doktorom prava
»Honoris causa“ g. Dr Anton Korošec.

Talijanski suvereai učinili su slu-
Žbeni posjet Sv. Ocu Papi Piju XII u
četvrtak 21 prosinca,

Na Badnji dan održao je Pijo XII
božićnu alokuciju pred zborom kardi-
nala, koja je pobudila veliku pažnju
u?svijetu.

Papa Pijo XI vratio je posjet tali-
janskim suverenima na 28. XII, Ovaj je
dogagjaj zabilježen od cjelokupne
svjetske štampe i pripisuje mu se naj-
veća važnost osobito za to, što se
smatra, da je Papin izlazak iz Vatika-
na u vezi s akcijom mira koja je na
vidiku, a vodili bi je uz Sv, Oca još
i talijanska vlada i pretsjednik Sjeve-
roameričkih država Roosevelt,

 

Jedan nemili slučaj

Prošlih dana desio se je u našem
gradu jedan nemili slučaj. Na pravo-
slavnom groblju na Boninovu dosada
nepoznati zločinci oskvrnuli su 13 gro-
bova tim što su ih otvorili, razbili san-
duke, ispreturali kosture mrtvaca i digli
razne zlatne ili pozlaćene predmete kao
prstene, zube ili zubala.

Zaista nečuveni slučaj, koji treba da
osudi svatko, tko osjeća u sebi i naj-
manju mjeru čovječnosti. I mi kao jav-
no glasilo ovoga grada dižemo glas
najodlučnijeg protesta proti ovako sa-
dističko - živinskom postupanju sa mrt-
vim tjelesima. Svi ljudi bez razlike
vjere poštuju tjelesa umrlih kao sveti-
nju, a kršćani i Katolička crkva oso-
bitim obredima pokapa svoje mrtvace
u grobove, koji su blagoslovljeni. Gro-
bija pak i grobove čuva kao svetinju
te stoga i postoje crkveni zakoni, koji
najstrožim mjerama sankcije kažnjavaju
one, koji bi se usudili oskvrnuti gro-
bove već i samim nedozvoljenim otva-
ranjem, a kamo li diranjem u tjelesa
na način, kako se je to u spomenutom
slučaju dogodilo.

I gragjanski - državni zakoni najskru-
puloznije čuvaju svetost groblja i ne-
dotakljivost mrtvih tjelesa. Stoga je sa
svakog gledišta vrijedno najveće osude
postupanje onih, koji su se drznuli, da
prekorače prag groblja sa svetogrdnom
nakanom, da izvrše ono što su zaista
i učinili.

Mi neznamo, kako bi se adekvatno
imalo kvalificirati ovakav svetogrdni
čin. Svakako dok najenergičnije osu-
gjujemo svetogrdna lica zločinaca dotle
apeliramo na vlasti i cjelokupno gra-
gjanstvo da nagje krivce i preda ih u
ruke pravde, da se tako popravi krivica
i dade zadovoljština.onim mrtvim lici-
ma, koja su ovako teško uvrijegjena i
oskvrnjena.

Uostalom možemo sa sigurnosti us-
tvrditi da će zločince neminovno stig-
nuti zaslužena kazna Božja. Jer ne
može se nadati dobru onaj, koji ni
mrtvim tjelesimau grobu neda mira.

 

Iz katoličkog svijeta

Prvi biskup avijatičar, Prošle je go-
dine postao biskupom Nju-Yorka Fra-
njo J. Speelman. On je položio ispit
kao pilot aeroplana,

Božić bez polnočke. Pariški a isto
tako i westminsterski Ordinarijat upo-
zorio je svećenstvo, da ove godine ra-
di pogibelji zračnih napadaja ne drži
polnoćke. I nije je bilo,

Spasili svečevo tijelo. Nekoliko
odvažnih ljudi izvadilo je truplo sv,
Andrije Bobola iz dragocjene škrinje i
metnulo ga u običan drveni mrtvački
sanduk, u kojem im je uspjelo svete
moći pronijeti kroz redove crvene voj-
ske i unijeti u Varšavu, da tamo čeka
uskrsnuće nove Poljske,

»Snimanja s križa“. Belgijska vlada
izdala je u spomena velikog svog sli-
karskog umjetnika Rubensa seriju po-
štanskih maraka, na kojima će biti oti-
skano njegovo najslavnije djelo ,Sni-
manje s Križa“ i još neka glasovita
djela.

NI svijeće na oltaru nijesu mirne
u Njemačkoj. Zbog ratne štednje za-
branjeno je darivati svijeće pred
svete slike i kipove, zatim užižanje
svijeća na grobovima na Miti dan i o
Božiću.

Pedeset vagona žita kupila je Va-
tikanska država kod mas da namiri
svoje potrebe prehrane.

Spomenik Papi Piju XI, postavit će
u Vatikanskoj kripti posebni odbor. Na
spomeniku će biti u mozaiku prikazan
Krist Kralj i Sv. Mala Terezija, zatim
grbovi gradova Milana i Desia, Na luku
će biti natpis u lat, jeziku Mir Kristov
u Kraljevstvu Kristovu.

NARODNA SVIJEST 3 Siječnja 1940

 

Strana 3

 

Gradske vijesti

Zahvala sv. Oca Pija XII. Prigodom
Božićnih blagdana preuzvišeni biskup
upravio je sv, Ocu Papi Piju XII brzo-
javnu čestitku. Na to je preuzvišeni
primio iz Vatikanskog grada brzojavni
odgovor, koji u prevodu glasi:

Biskup Carević Dubrovnik.

Njegova Svetost Vrhovni svećenik na
premile želje uzvraća apostolskim bla-
goslovom. Kardinal Maglione

Proslava sv. Vlaha. Obzirom na
mogućnost dolaska bana Banovine
Hrvatske g. Dr Iva Šubašića ovogodiš-
nja proslava Sv. Vlaha bit će na o-
sobiti način svečana i značajna. Pri-
preme su se već počele vršiti. Mi će-
mo detaljnije izvjestiti kad bude pro-
gram nešto konkretnije utvrgjen. Za
sada možemo reći, da će ova proslava
biti od historijske važnosti za grad
Dubrovnik, njegovu okolicu i cjelo-
kupni hrvatski narod.

Odnošaj sela i grada u Dubro-
vaćkoj Republici. O tome je pred-
metu napisao ravnatelj gimnazije g.
Dr A. Haler zanimljiv članak u božić-
njem broju ,Hrvatskog Dnevnika“.

Božićni blagdani prošli su bez i-
jednog incidenta na ulici,

 

. ć sva
Hrvatima“ na razmišljanje

Stalno govorkanje i madimanje ša-
čice komnnista koji hoće prikazati
svoju tugjinsku i ropsku ideologiju kao
najvećeg prijatelja i jedinog spasioca
hrvatskog naroda, sili nas da iznesemo
neke stvari koje će dokazati sasvim
protivno od onog što bi oni uz naj-
veće napore i najtoplije želje htjeli
prikazati.

Marks i Eagels, glavni teoretičari
marksizma u svoje su vrijeme izdavali
u Koinu ,Nove ranjske novine“ u
kojima su i oni najviše saragjivali, Nji-
hovi članci su kasnije izdani u knjizi:
»Mehring aus dem literarischen Nachlas
von Karl Marks, Friedrich E1gls, und
Ferdinand Lasole III. Bund,“ Tu Karlo
Marks, porijeklom židov, piše ovo:
»Gdje je povijest ilirskih Slovenaca,
Dalmatinaca, Hrvata i Šokaca... Iz tih
poderanih dronjaka hoće da sagrade
snažau, nezavisnu i za život sposobnu
naciju“ (str.:252)... zločin Njemaca i
Magjara prema tim tzv. Slovenima naj-
bolja su priznanja, najvrijedaija djela
kojima se njemački i magjarski narod
može da podiči u historiji (str: 256):
»Popustljivost prema Hrvatima je jedino
što se može upisati u grijeh Magjarima
(Str. 256)... Ovu mržaju Karla Marksa
na hrv, narod primili su u nasljedstvo
svi njegovi slijedbenici izvan i unutar
Hrvatske. Tako i njegov sljedbenik,
»uajveći“ hrvatski“ književnik M,
Krleža. Taj gospodičić u ,književnoj
repuplici“ iz 1926 g. piše i ovo:
»Hrvatstvo je uglavnom brbljavo, do-
broćudno i naivno te mnogo više voli
pjesmu vinsku i mjesečinu mad vino-
gradom nego dosljednost u akciji i
tvrdu odlučnost (str: 345)... Čitava hr.
povijest je laž i hiljadugodišnja slavna
sramota (352) ,Osjećati ljubav za
hrvatstvo je pokvarenost“, Za Krležu
je najveći hrvatski nacionalni revoluci-
narac E, Kvaternik ,liječnički primjer
ludila“ (353). Krležin drug Cezarec piše
da ,zastava hrvatska spada u muzej
i krabuljni ples“, da on mrzi sve ono
na čemu je ,krst i trobojka“, za njega
je Otac Domovine, neumrli A. Star-
čević ,živa mumija koji se ukočio u
svojoj steničavoj kukovićevoj kući“

Eto to su mlsli, koje izražavaju ideo-
lozi komunizma o Hrvatima,

Čestitanje preuzv. dijecez. biskupu.
Na Badnji dan u 11 s, pr. podne sa-
kupio se je u Biskupskoj palači kaptol
te svjetovni i redovnički kler da po-
dastre svom  natpastiru čestitke za
Božić i Novu Godinu. Generslni Vi-
kar, preč. g. Don Ivo Božić upravio je
preuzv, dijecez. Biskupu Josipu tople
riječi srdačnih čestitaka u ime svoje,
kaptola, te svjetovnog i redovničkog
klera grada i biskupije, Posebno je
naglasio zasluge dijecez. biskupa za
vrijeme od 10 godina, što tako mudro
i požitvovno vodi upravu biskupije,
Dijecez. biskup zahvalio je generalnom
vikaru, kaptolu i kleru svjetovnom i
redovničkom upravivši svima bez ra-
zlike poziv ma što užu saradnju kako
bi se u ovim teškim vremenima mo-
glo što više dobra učiniti na slavu
Božju i spas neumrlih duša. Preuzv.
dijecez. biskupu izrazili su svoje če-
stitke pretstavnici vlasti, katoličkih i
kulturnih organizacija i mnogobrojni
gragjani. Pismenim putem primio je
veliki broj čestitaka iz biskupije. I naš
list podastire i ovim putem svom Nat-
pastiru svoje čestitke o Novoj Godini,

Predavanje odlikovanja g. Dr Vi-
cku Svilokosu izvršio je dijecez. bi-
skup na Badnji dan u svečanoj dvo-
rani za primanje u Biskupskoj palači,
U prisutnosti kaptola, te svjetovnog i
redovničkog klera kao takogjer obitelji
g. Dr V. Svilokosa i njegovih prijate-
lja Preuzvišeni je najprije istakao
zasluge zbog kojih je ovo odlikova-
nje blagoizvolio udijeliti S7. O. Papa
Pijo XII vrlom g. Dr V. Svilokosu i
najsrdačaije mu čestitao. G. Dr Vicko
Svilokos u svom odgovoru izrazio je
osjećaje zahvalnosti i odanosti prema
Sv. Ocu Papi i dijecez. biskupu.

»Nairodaa Svijest* ulazi u 22 go-
dinu. Naš list evo ulazi u sovu go-
ginu sa tradicijom od 21 godine izla-
ženja. Sva naša katolička i hrvatska
javnost zna, koliko je maš list zadužio
grad Dubrovnik, njegovu okolica, bli-
žu ili dalju svojim stavom u obrani
najsvejijih naših katoličkih i hrvatskih
interesa, U doba kad nije bilo nijedaog
drugog našeg glasila, ,Narodma Sri-
jest“ bila je ona, koja je dizala svoj
glas — u koliko je to smjela od zlo-
glasne crvene olovke — na obranu
onoga što je svakom Hrvatu i katoliku
najsvetije, a što je bilo s raznih strana
i na razne načine napadnuto i ugroženo
Dokazom su ona nestrpljiva iščekivanja
i upiti sa strane gragjana: Kad će izići
»Narodna Svijest“ i , Zašto još ne izlazi
N. S.?* Mnogo smo puta morali za-
kasniti i odgovarati: Cenzura je kriva,
da nijesmo mogli ma vrijeme izići.
Oslanjajući se na mnogobrojna priz-
nanja, koja su nam — osobito u zad-
nje vrijeme — izražena usmeno /pis-
meno od privatnika i javno u štampi
mi sa najvećim pouzdanjem ulazimo u
novu godinu. Svijesni smo svoje zadaće
i svojih dužnosti koje imamo u Bano-
vini Hrvatskoj prema katoličkim i na-
rodnim idealima hrvatskog naroda, kao
i prema problemima grada. Mi ćemo
nastojati da toj zadaći u punoj mjeri
odgovorimo, samo apeliramo na pot-
poru moralnu i materijalnu svih onih
koji katolički i hrvatski osjećaju u gra-
du i okolici, Osobito preporučujemo da
naši pretplatnici redovito ispunjaju svoju
dužnost, a prijateljima, da se — u
koliko još nijesu — pretplate na naš
list, Svim našim pretplatnicima, sarad-
nicima i oglasivačima želimo ponovo
Sretnu Novu godinu !

Uredništvo i Uprava.