4 TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna vi jes GOD. XXII — Br. 2 DUBROVNIK, 10 Siječnja 1940 CIJENA Din. 1.50 vw .“. Još wijek sloga . ?, . . i disciplina Nakon što je osnovana Banovina Hrvatska opažaju se u pojedinim gra- dovima i selima neke pojave, koje davaju povoda zaključku, da smo Hrvati, narod, koji još nije u sebi potpuno izgrađen. Međutim prilike su tako mutne i nesigurne, da je apso- lutno potrebno uložiti sve sile i spri- ječiti, da zbog nezrelosti bacimo svoj narod u još gore prilike nego li smo živjeli prije sporazuma, sklopljenog 26 kolovoza minule godine. Svijestan svega toga objavio je »Katolički Tjednik“ u 1. broju ove godine članak ,Na okup!“ Zbog a- ktuelnosti njegova sadržaja i za naše prilike u Dubrovniku i kotaru iznosi- mo niz pasusa toga članka. »Nama Hrvatima ne treba puno, da se posvadimo i razletimo na sve strane kao rakova djeca. Uvijek smo na tom bolovali; uvijek smo stradali zbog te nastrane sklonosti k cjepka- nju i strančarstvu. Odviše smo veliki individualisti! nemamo smisla za or- ganizaciju i disciplinu. .... Ne gledamo mi na posljedice. Ne umijemo mi mirno odvagnuti svojih koraka. Ne mislimo mi u takvim časovima na vi- še interese ni na cjelinu... Sve možeš od nas tražiti; samo ne traži discipline i sloge. Mi smo narod nagao, čuvstven, vatren; — ste smo strane pravi južnjaci Moramo mi i- mati stranke i tabore ; moramo se mi nositi i gložiti... Mi vidimo samo ono svoje. I to svoje tešemo bez obzira na sve drugo... I u vrijeme diktature, dok nam se radilo o glavi i imenu, svaki bi čas netko zagudio u stranu... Samo neki duboki kolektivni osjećaj ugroženosti uspio je da nas održi na okupu... Danas mnogi misle, da se je situ- acija promijeni. Banovina im je Hr- vatska odriješila ruke. Mi smo svoji; sad ćemo se mi među se razračuna- vati. U našem stilu. Neštedice, bez- obzirno s oštrom ličnom i strančar- skom notom... Sad se radi, tko će biti prvi; čiji je mandat, čije je predsjedništvo, čije je načelničko mjesto, čija je ova ili ona stolica. Dojučerašnji saveznici postali su neprijatelji. Smrtni nepri- jatelji, koji jedan drugoga ne štede. S pizmom lične mržnje sviđaju se stari računi; oživljuju metode intriga i klikarstva. Mjesta se i sela cijepa- ju; ljudi se mrze, vrijeđaju, među- sobno insultiraju i teroriziraju. Puca jaz među obiteljima, skupinama, se- lima. A sve ni zbog čega. Zbog sit- nice. Zbog toga, tko će biti prvi. Je li do toga došlo spontano, dru- go je pitanje. Nama se čini, da se to mnogoput sa strane ubacuje i podja- ruje. Direktno i indirektno. Imaju tu prste i nutrnji protivnici naše slobode i plaćenici vanjske, komunističke pro- pagande. Neslogom se narodi najlakše onesposobljuju i za slobodu i za re- akciju..., Možda takvi ljudi misle: Mi smo postigli sve, što smo htjeli. Naša je sloboda osigurana. No to je jedno i drugo glupost. Niti smo mi postigli svega, što hoćemo, niti nam je ovo, Što se događa u svijetu ? Težište međunarodne situacije za sada je na sjeveru, u Finskoj. Sve su ve- lesile imale neko poštovanje prema Rusiji dok nijesu vidjele kako se Sovjetska armada plasira u borbi s malom finskom državom. Njemačka ne vjeruje u efikasnost svog savez- ništva sa boljševističkom Rusijom. Nijesu osamljeni glasovi prema koji- jima bi se Finska imala pretvoriti u drugu Španjolsku, gdje bi mnoge dr- Žave, u prvom redu savezničke (Fran- cuska i Engleska, a također Italija) pomagale dobrovoljačkim četama i ratnim materijalom, da se što više oslabe vojničke snage Rusije. Sla- bost, koju je pokazala Sovjetska Ru- sija u Finskoj utiče na Francusku i Englesku tako, da se ove dvije ve- lesile ozbiljno bave mišlju, kako bi napale Sovjetsku Rusiju sa Istoka, n. pr. u Crnome moru ili na Kavka- zu. U tom slučaju postalo bi vrlo ak- tuelno pitanje balkanskih država. Italija pokazuje posebnu aktivnost na diplomatskom polju u pretpostavci, da bi Sovjetska Rusija mogla preko Karpata: prodrijeti u Podunavlje ili preko Rumunjske i Bugarske na Bal- kan. Talijanska diplomacija mnogo radi osobito u posljednje vrijeme u Magjarskoj i Bugarskoj. Govori se o mogućnosti personalne unije između Italije i Mađarske što znači, da bi talijanski Kralj postao i Kraljem Ma- đarske. S tim u vezu dovodi se i nedavni sastanak grofa Ciana sa ma- đarskim ministrom vanjskih poslova grofom Czaky-jem u Veneciji. Prema ovim akcijama ne mogu ostati indi- ferentne države Balkanskog sporazu- ma, u prvom redu Jugoslavija. O to- me će voditi posebnog računa sasta- nak pretstavnika balkanskih država ko- ji se ima doskora održati u Beogradu. Govor pretsjednika Roosevelta, što ga je prošlih dana objavila svjetska štampa veoma je karakterističan. Iz njega se jasno razabire, da su sim- patije Sjedinjenih država na strani Engleske i Francuske. Roosevelt je predložio na odobrenje proračun koji predviđa 150 miljarda Dinara za nao- ružanje. Amerika nema povjerenja u budućnost i misli, da mora biti pri- pravna za slučaj, ako se evropski rat protegne i preko oceana na ostale zemlje. što smo postigli, sigurno. Definitivno uređenje države istom dolazi. Glavna nas borba tek čeka. Mi istom gradimo svoju kuću. Na- ša je sloboda još bez socijalnog sadržaja. A bez toga ona ništa ne vrijedi. Zločin je u tim okolnostima paliti krov nad glavom: svađom, cjepkanjem, neodgovornim akcijama, svojeglavošću, eksplozivnošću, nere- alnom kritikasterijom, samovoljom. A na radost protivnicima i intrigantima. Sloboda obvezuje. Nje nema bez nacijonalne discipline. Parola je još uvijek za nas sve: Na okup! Vrije- me je još uvijek najveće odgovor- nosti i najskrupoloznijeg takta... Katolici, prednjačimo u tom naro- du! Forsirajmo slogu, disciplinu i mir! Dužnost nam je, da budemo i u tom pogledu najdalekovidniji i da sobom vladamo. Samosvijesno i požrtvovno !“ Fitanje klaonice se riješava ? / Žalosno je, ali istinito, da se u Dubrovniku svako goruće pitanje ko- je je u vezi sa interesima grada, po- stavlja na bazu širokog proučavanja, tako da u većini slučajeva svršava, da se kroz duge labirinte anketa i proučavanja problemi, koje bi treba- lo najhitnije riješiti, odgađaju ad ca- lendas graecas. Jedan takav problem je pitanje kla- onice. Svaki čovjek, koji objektivno gleda na stvari zna, da je pitanje uklanjanja klaonice sa današnjeg po- ložaja riješena stvar već zbog toga što se ona nalazi na mjestu, koje je više nego nepodesno za nju. Dosada je — koliko nam je po- znato — glavni problem bio u finan- cijskim sredstvima, koja su falila, Međutim sada je i to pitanje riješe- no susretljivošću g. Boža Banca, ko- ji je nesebično stavio na raspoloženje potrebnu svotu novca. E, ali sad je najedanput iskrsnulo pitanje anketa, traženja mišljenja privrednih krugo- va itd. itd. Mi postavljamo pitanje: Čemu to- liko filozofiranja, gospodo-? Klaonicu treba ukloniti jer to zahtijevaju ra- zlozi u prvom redu higijenski, zatim odgojni, estetski, turistički a mogli bi naći i druge, kad ovi ne bi bili do- voljni. Novčana sredstva su tu. Sada je samo potrebno energično i bez obaziranja desno i lijevo stvar i u djelo provesti. Svršimo jedanput s tim anketama i ,stručnim mišljenjima“ jer ne valja zaboraviti one klasične poslovice: »Dok se je u Rimu vijećalo, Sagunt je propao.“ ! Dogođaji kod nas Prigodom Nove godine pale su dvi- je važne izjave od strane g. Dra Ko- rošeca i g. Dragiše Cvetkovića. Dr Korošec upozorio je preko ,Sloven- ca“ na pogibelj masona, komunista i stranih elemenata kojih ima veliki broj kod nas. Na izjavu dra Korošca rea- girala je središnja organizacija, za- pravo loža masona u Jugoslaviji. Zna- či, da je dr. Korošec stao na kurje oko Jugomasona. Što se tiče komunista, poznato je, da su ovi nedavno pokazali svoju iz- vjesnu aktivnost u glavnim centrima države. Sada se je ta akcija primiri- la. Nije isključeno, da je elan naših komunista popustio uslijed neuspjeha Sovjetske Rusije u Finskoj, a sigurno kod toga imaju svoj udio i koncetra- cioni logori, u koje su počeli smješ- tati vođe komunističkih akcija kod nas. Utješljivo je, što dr Maček i svo vodstvo hrvatskog narodnog pokreta vodi energičnu borbu protiv komu- nističkih elemenata, koji predstavljaju tuđi elemenat u hrvatskom narodu, koji je u ogromnoj većini seljački i prema tome zdravo konservativan. Govor g. Dragiše Cvetkovića u Ogulinu prigodom zbora JRZ-e pod- vukao je, da je sporazum, sklopljen 26 kolovoza plod akcije, koju su po- dupirali i Srbi okupljeni i organizi- rani u SDK. Najnovije pozivanje na uzbunu srpskog elementa nije oprav- dano, jer Srbima ne prijeti nikakova opasnost. ,Hrvatski Dnevnik“ zapi- sao je, da poziv na uzbunu sa stra- ne Srba ne može se protumačiti druk- čije nego tako, da izvjesni političari smatraju da je srpstvo ugroženo za to, što se novim državnim preuređe- njem uklanja srpska prevlast u hrvat- skim krajevima. Megjutim, Srbi neka vladaju u srpskim, Hrvati u hrvatskim a Slovenci u slovenskim krajevima. To zahtjeva načelo pravde i jedna- kosti, kojega dosada, žalibože nije bilo. G. Dragiša Cvetković najavio je Slovencima, da će u 1940. god. biti osnovana banovina Slovenska. Prigodom nedavnog biranja gradske organizacije HSS u Splitu glavni taj- nik HSS g. dr. Krnjević oborio se je na komuniste, kao i na sve one, koji rade na uništavanju Banovine Hrvat- ske, a htjeli bi da pripravljaju teren za tuđinske uplive i vlast kod nas. PROTESTANTI O PAPINOJ ENCIKLICI Komentari okružnice Pape Pija XII o osnovama pravednog mira u svijetu što su ih objavile novine u pojedinim državama svijeta izrazili su se sa- glasnim sa načelima, koja su u njoj izražena te iskazali poštovanje prema najvećem moralnom auktoritetu u svi- jetu. Navest ćemo ono što protestan- ski danski i švedski listovi pišu o papinoj enciklici. »POLITIKEN“, koji se tiska u 160.000 primjeraka, označio je Pijevu okružnicu najvažnijim dogođajem današnjih dana“. Jer Papa pretstav- lja silu, koja obuhvata sav svijet i ne stoji na nijednoj političkoj fronti. Mo- ralni utisak i faktično značenje papi- nih riječi o Poljskoj pokazat će se u budućnosti. Taj će glas nadvladati sve druge. »BERLINGSKE TIDENDE“ koji ima nakladu od 150.000 na dan donio je komentar okružnice na tri stupca, u kojem osobito podvlači papinu kon- stataciju, da je najgore zlo našeg vremena uništavanje vrijednosti slo- bode, preziranje ljubavi i milosrđa te bratske uzajamnosti, kao također o- božavanje države, koja proždire vječ- na prava duše“. -- Sa Papom se slaže i ,Nationaltidende“ da ,država ne smije biti jedini i konačni cilj ljud- skog života“. Glasilo danske socijalne demokra- cije ,Social Demokraten“, koje se tiska u 60.000 primjeraka osobito na- glasuje papine riječi, da se međuna- rodne ugovore ne smije jednostavno kršiti. Isto tako ističe važnost papinih riječi službeno glasilo danske protes- tantske crkve ,Kristeligt Dagblad. Švedski liberalni dnevnik ,Dagens Nyheter“ donosi opširni komentar, koji je nadasve važan i karakteristi- čan. On među ostalim veli: Uljudba, koja se ne temelji na duhovnom i moralnom redu, nema trajnog opstan- ka. Pisac dalje prispodablja na teme- lju okružnice Pija XII političku zami- sao sv. Augustina sa zamisli Mac- chiavelli-a i kaže: ,Ta suprotnost najbolje označuje dubinu jaza, koji je između zamisli totalitarne države i zamisli katoličke, koja nam se diže pred očima iz Pijeve enciklike*.