AREVA

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XXII — Br. 6

DUBROVNIK, 7 Veljače 1940

CIJENA Dica. 1.50

 

Slavlje Svetoga Vlaha nije samo dubrovačka sve-
čanost, nego je to opći

Proslava Sv. Vlaha u gradu

I ako je festa Sv. Vlaha za grad
Dubrovnik dan ,ki dohodi nam jed-
nom na godište“ ipak je ove godine
proslava izvršena u znaku veselja, ko-
je nije bilo bez tragova opće megju-
narodne dosta teške ratne situacije.

Kod svečanog trodnevlja propovije-
dao je prior dominikanskog samostana
mp. O. Dr. J, Kunišić ma opće zado-
voljstvo slušalaca.

Na Kandeloru kiša je padala skoro
do podne, ali kad je oko podne pre-
stala nije više padala do ponedjeljnika
5 0. mj. Na dan sv. Vlaha kišilo je
istina ali u noći, zapravo u nedjelju
rano. Megjutim ,Gorica“ je osvanula
u nedjelju u znaku toplog sunca, koje
je masu svijeta povuklo na Goricu.

U 2.30 sata popodne izvršen je sve-
čani otvor feste sv. Vlaha. Festanjuo
g. dr. Tonko Poković popeo se je na
Orlandov stup, odakle je pročitao ,La-
us“, a nakon toga drugi festanjuo g.
Mladen kap. Poljanić podignuo je cr-
veni barjak Sv. Vlaha, U tome času
top sa Minčete počeo je da puca sal-
ve, a sva zvona sa gradskih crkava
svečano su slavila, dok su Trubljači
zajedno sa Gundulićevom glazbom ot-
svirali taktove počasnih. akorada.

Zatim se je iz Sponze uputila po-
vorka, koju su sačinjavali; trubljači, 4
muška sa torčunima (duplijerima) obu-
čena u crveno, 6 djevojčica ,trznice“
sa darovima vina, ulja, tamjana, smo-
kava, kolačića (kruha) i golubica i 6
pratnje u narodnim zlatnim nošnjama
sa starinskim puškama. Prizor je bio
veličanstven. Nakon što je Celebrant
primio i blagoslovio darove ispred cr-
kve sv. Vlaha sva je povorka ušla u
crkvu, a zbor je uz pratnju orgulja
otpjevao jedan nabožni motet,

Festanjuli su sa barjakom Sv. Vlaha
(općinskim) i ostalim barjacima, otišli
da preuzmu barjak sv. Andrije, Pred-
vodila je Gundulićeva glazba. Na pc-
vratku su festanjuli dijelili kruh siro-
masima. U 4 i po sata služio je dije-
cezanski biskup Josip svečanu večer-
nju u katedrali, Na ,Magnificat“ top

-je sa Minčete opalio 21 hitac, a zvona

su slavila. Uvečer je bila rasvjeta gra-
da. Tvrgjave, katedrala i zvonik Male
Braće bili su osvijetljeni reflektorima,
a sv. Vlaho, Zvonik, Dogana i cijeli
Stradun električnim žaruljama. Upo-
trebljeno je preko 2000 žarulja. Gun-
dulićeva glazba održala je birani pro-
menadni koncerat, dok se je u crkvi
Sv. Vlaha obavljalo grličanje,
Na Sv. Vlaha u 6 s. jutro topovski
hici navijestili su početak blagdana,
Glazba je obišla gradske
ulice sviranjem, a zatim se je otišlo
na Ploče na doček barjaka iz istočnih
sela. Nakon toga prešla je povorka na
Pile do ispod Graca i iu je čekala
barjake iz zapadnih sela, koji su ove
godine dobro zakasnili tako da je iz-
vijanje barjaka na Pilama i pred Sv.
Vlahom svršilo tek u 10.20 pr. podne,
što bi inače moralo biti gotovo naj-
dalje do 9 sati,
Iza svečanog pontifikaia razvila se
je tradicionalna procesija po gradu sa

 

narodni

Pismo Gospodina Bana Banovine Hrvatske
Dr Ivana Subašića, upućeno Narodu Du-
brovnika, prilikom svečanosti Svetoga Vlaha
preko narod. zast. g. Prof. Roka Mišetića.

Gospodine Narodni Zastupniče,

Slavni Dubrovnik Naš, ponos i dika hrvatskoga

naroda, slavi i ove godine svog velikog zaštitnika Sv.

Vlaha u svojoj slobodnoj domovini Hrvatskoj.
Ove će godine svečanije i pobjedonosnije na starodrevnim mirima Du-
brovnika zalepršat Svečev barjak, taj uzvišeni simbol slobode, napretka i mira.
Taj barjak je znak veličine i slave dubrovačke i hrvatske, jer slavlje
Svetoga Vlaha nije samo dubrovačka svečanost, nego je to opći narodni

blagdan hrvatski

Slaveći Svoga Zaštitnika, Dubrovčani svečano manifestiraju za visoke
ideale slobode, napretka i mira, koji su uvijek bili sveti hrvatskom narodu.

Sloboda je hrvatskog naroda, uvijek bila najveće blago, koje je Bog
ljudima dao, dobro, koje se ničim nemože nadoknaditi, za koje treba sve
žrtvovati, pa i sam život bez slobode nije čovjeka ni naroda dostojan.

Stari naš Dubrovnik, svojim primjerom sjajno svjedoči kako za slobodu
treba živjeti i umirati, ali i to — kako, slobodu treba shvaćati.

Dubrovnik je ljubio i branio svoju slobodu, jer ona je bila garancija
njegovih nacijonalnih, socijalnih i moralnih prava i dobara. Ta je sloboda
bila u organizaciji i disciplini svih pozitivnih snaga zajednice.

Ona je bila garancija napretka i pravde, obrane i mira. U duhu te slo-
bode postao je naš Dubrovnik slavan i stvorio djelo neprolazne vrijednosti;
postao je uzorom ne samo svom hrvatskom narodu, nego svim naprednim
narodima, koji ga uvijek spominju s udivljenjem i poštovanjem.

Moja je želja i namjera bila, da ove godine kao Ban Banovine Hrvat-
ske prisustvujem svečanosti Svetoga Vlaha u Dubrovniku i da tako simbo-
lički istaknem učestvovanje cijele Banovine Hrvatske u toj hrvatskoj mani-

festaciji za slobodu, napredak i mir.

Zapriječen, nažalost, to žalim tim više što znam da je i narod Dubrov-
nika želio da učestvujem u Svečanostima Svetoga Vlaha, te me preko Vas,
Gospodine Narodni Zastupniče, na Svečanosti pozvao.

Ovim putem upućujem, povodom proslave Svetoga Vlaha, narodu Du-

brovnika moje najsrdačnije pozdrave.

U duhu se pridružujem slavlju staroga i novoga Dubrovnika, slavlju
koje utjelovljuje sveljudske ideale slobode, napretka i mira.

Ja vjerujem, da će se u duhu tih ideala preporoditi i ojačati cijeli naš
hrvatski narod i naša država Jugoslavija.

Izvolite primiti, Gospodine Narodni Zastupniče, izraze mojeg osobitog

poštovanja

ZAGREB, O SV. VLAHU 1940.

Ban Dr IVAN ŠUBAŠIĆ

 

relikvijama Sv. Vlaha i ostalih svetaca.
Glavu Dubrovačkog Parca nosio je
dijecez. biskup. "Osim Gundulićeve,
sudjelovale su još i glazbe iz Rijeke i
Mandaljene te glazba Malih Križara iz
grada, Iza nebnice (baldahina) stupao
je povjerenik Općine g. Božidar Jam-
brečak sa svijećom te zbor časnika sa
zapovjednikom mjesta g. ppukovnikom
Kneževićem na čelu. Procesija je bila
veličanstvena i odvijala se je u potpu-
nom redu. Ove je godine prisustvovala
procesiji i vojska, koja je ispalila pred
katedralom ,Salve“. Trombunaša je
bio veliki broj, a barjaka nešto preko
40. Mnogo manje nego prošle godine
valjda zbog ružna vremena, koje je
vladalo uoči same feste, U katedrali,
iza procesije barjaci su pozdravili glav-
ni oltar, preuzv. biskupa, povjerenika
Općine i festanjule.

Poslije podne bila je običajna tom-
bola, a nakon toga marodna igranka
pod lijericu u Dubravi“, Nakon što
su ispraćeni barjaci slijedila je ponti-
kalna večernja u crkvi sv. Vlaha, a
uvečer koncerat Gundulićeve glazbe,
rasvjeta i vatrometi, Ljudi su do kas-
no u noć šetali po tihom i mirnom
vremenu.

U nedjelju 4 o. mj. masa je ujutro
otišla ma Goricu. Nakon Sv. Mise po-
vorka se je svečano povratila u grad,
nakon izvijanja barjaka na Pilama.
Festanjuli su po običaju ispalili hitac
iz trombuna. Uvečer je opet bio kon-
cerat Gundulićeve glazbe, rasvjeta i
vatrometi. Vatrometom ma Pilama za-
vršena je ovogodišnja festa Sv. Vlaha.

Moramo napomenuti, da je ipak do-
šlo u grad prilično ljudi izvana. Sve
su to većinom bili domaći stranci iz
Zagreba, Sarajeva, Splita, Korčule, Pe-
lješca i dubrovačke okolice. Ljudi su
sa velikim zadovoljstvom čitali plakat
na kojemu je bilo pismo bana Hrvat-
ske, g. dr Iva Šulašića, što ga je u-
pravio narodnom zastupniku, g. prof.
Roku Mišetiću, Pismo bana donosimo
na uvodnome mjestu.

Zanimljivost ovogodišnje proslave
bila je i izložba starih slika koja je
otvorena na Kandeloru u 11 s. prije
podne i još traje. Pokušaj, koji je za-
ista uspio. Ovom se prigodom moglo
ustanoviti kako maša Sponza nije za
druge svrhe mego samo za izložbe,
pak. bi bilo dobro priregjivati češće

, izložbe raznih starinskih vrijednosti,

kojih u Dubrovniku ne fali,

blagdan hrvatski.

Na koncu moramo spomenuti i sve-
čani koncerat, koji je održan na 1 o,
mj. u Bondinu Teatrv. Priredili su ga,
Dubrovačka  Filharmonija i H. G. D,
»Dubrava“., To je zapravo bio uvod u

festu Sv. Vlaha. Koncerat je bio vrlo
dobro posjećen.

U Zagrebu. U glavnom gradu
Hrvatske proslavljena je festa Sv. Vla-
ha na ovaj način: U četvrtak 1 o. m.
održao je profesor g. Dr J. Nagy u
Pučkom Sveučilištu predavanje : Sv.
Vlaho zaštitntk Dubrovnika. Na Kan-
deloru je Zagrebačka Radio-stanica e-
mitirala u 7 sati uveče posebni pro-
gram u počast svetkovine sv. Vlaha.
G. Dr Mirko Deanović održao je pre-
davanje, g. Vladimir Kovačić pročitao
je mekoliko ulomaka iz dubrovačke
klasike, a prvak zagrebačke drame, g.
Slavko Dujšin recitirao je Orsatov Mo-
nolog iz Vojnovićeve Trilogije. Zsgre-
bački gudalački kvartet izveo je Kvar-
tet br. 2 F-dur starog dubrovačkog
komposniste M, Jarnovića. Na sami dan
feste Sv. Vlaha bila je u 9 ura po-
sebna Misa za Dubrovčane u crkvi Sv.
Vlaha. Za vrijeme Mise g.ca Carmeu
Vilović otpjevala je himnu sv. Vlaha
od F. Lederera i Ave Maria od Che-
rubinia. Na organu je pratio O. Vicu-
lin. Iza Mise slijedilo je grličanje. Na
8 i po ura u veče sakupili su se Du-
brovčani na zajedničku večeru u Ho-
tel Esplanadu, koja je bila vrlo animi-
rana. Iza večere igralo se je tombulu.
Zabavni program bio je obilat. Zagre-
bački križarski tjednik ,Nedjelja“ od
4, II donio je članak g. Kalista Peri-
nića ,Sveti Vlaho simbol dubovne ve-
ličine Dubrovnika“,

U Sarajevu

I dubrovačka kolonija u Sarajevu
odužila se svom sv. Parcu ove godine
kao i prijašnjih godina. Sv. smo misu
imali po običaju u maloj crkvi sv.
bijelih sestara u Aleksandrovoj ulici.
Na oltaru je bila izložena povelika
slika sv. Vlaha sa potpisom: Pituro
Requeny — Dubrovačkoj koloniji u
Sarajevu — Regalo Pero Pilić. Slika
je vrlo lijepa. U pozadini maš dragi
Dubrovnik a nad njim na blagoslov
ispružena desnica našeg sv. Vlaha. Na
koru su pjevale čč. ss. milosrdnice a
misu nam je pjevao počasni gragjanin
dubrovačke kolonije i ,naš kapelan“
prof. Dr. Ante Livajušić, kateheta na
ovdašnjoj lI gimnaziji i urednik sve-
čeničke revije ,Vihbosna*, Pod misom
nam je održao propovijed,, u kojoj je
izmegju ostaloga rekao :

Blagdan sv. Vlaha za svakog Dub-
rovčanina, gdjegod se on nalazio, zna-
či dan radosti, veselja i ugodnih sje-
ćanja. U srcu Dubrovčanina bude se
na taj dan misli i osjećaji, koji se bu-
de kod drugih kršćana na najveće na-
še blagdane kao što su Božić, Uskrs
i Tijelovo, kada su ulice posipane cvije-
ćem. Ovaki dani trgaju mas iz naše
sive i jednolične svakidašnjice u sfere
ljepše i dostojnije čovjeka. Iz materije
i materijalizma u duhovni svijet. Ove
godine posebno ovaj dan sv. Vlaha
je drag i svečan, jer ga matica - Dub-