AREVA TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XXII — Br. 6 DUBROVNIK, 7 Veljače 1940 CIJENA Dica. 1.50 Slavlje Svetoga Vlaha nije samo dubrovačka sve- čanost, nego je to opći Proslava Sv. Vlaha u gradu I ako je festa Sv. Vlaha za grad Dubrovnik dan ,ki dohodi nam jed- nom na godište“ ipak je ove godine proslava izvršena u znaku veselja, ko- je nije bilo bez tragova opće megju- narodne dosta teške ratne situacije. Kod svečanog trodnevlja propovije- dao je prior dominikanskog samostana mp. O. Dr. J, Kunišić ma opće zado- voljstvo slušalaca. Na Kandeloru kiša je padala skoro do podne, ali kad je oko podne pre- stala nije više padala do ponedjeljnika 5 0. mj. Na dan sv. Vlaha kišilo je istina ali u noći, zapravo u nedjelju rano. Megjutim ,Gorica“ je osvanula u nedjelju u znaku toplog sunca, koje je masu svijeta povuklo na Goricu. U 2.30 sata popodne izvršen je sve- čani otvor feste sv. Vlaha. Festanjuo g. dr. Tonko Poković popeo se je na Orlandov stup, odakle je pročitao ,La- us“, a nakon toga drugi festanjuo g. Mladen kap. Poljanić podignuo je cr- veni barjak Sv. Vlaha, U tome času top sa Minčete počeo je da puca sal- ve, a sva zvona sa gradskih crkava svečano su slavila, dok su Trubljači zajedno sa Gundulićevom glazbom ot- svirali taktove počasnih. akorada. Zatim se je iz Sponze uputila po- vorka, koju su sačinjavali; trubljači, 4 muška sa torčunima (duplijerima) obu- čena u crveno, 6 djevojčica ,trznice“ sa darovima vina, ulja, tamjana, smo- kava, kolačića (kruha) i golubica i 6 pratnje u narodnim zlatnim nošnjama sa starinskim puškama. Prizor je bio veličanstven. Nakon što je Celebrant primio i blagoslovio darove ispred cr- kve sv. Vlaha sva je povorka ušla u crkvu, a zbor je uz pratnju orgulja otpjevao jedan nabožni motet, Festanjuli su sa barjakom Sv. Vlaha (općinskim) i ostalim barjacima, otišli da preuzmu barjak sv. Andrije, Pred- vodila je Gundulićeva glazba. Na pc- vratku su festanjuli dijelili kruh siro- masima. U 4 i po sata služio je dije- cezanski biskup Josip svečanu večer- nju u katedrali, Na ,Magnificat“ top -je sa Minčete opalio 21 hitac, a zvona su slavila. Uvečer je bila rasvjeta gra- da. Tvrgjave, katedrala i zvonik Male Braće bili su osvijetljeni reflektorima, a sv. Vlaho, Zvonik, Dogana i cijeli Stradun električnim žaruljama. Upo- trebljeno je preko 2000 žarulja. Gun- dulićeva glazba održala je birani pro- menadni koncerat, dok se je u crkvi Sv. Vlaha obavljalo grličanje, Na Sv. Vlaha u 6 s. jutro topovski hici navijestili su početak blagdana, Glazba je obišla gradske ulice sviranjem, a zatim se je otišlo na Ploče na doček barjaka iz istočnih sela. Nakon toga prešla je povorka na Pile do ispod Graca i iu je čekala barjake iz zapadnih sela, koji su ove godine dobro zakasnili tako da je iz- vijanje barjaka na Pilama i pred Sv. Vlahom svršilo tek u 10.20 pr. podne, što bi inače moralo biti gotovo naj- dalje do 9 sati, Iza svečanog pontifikaia razvila se je tradicionalna procesija po gradu sa narodni Pismo Gospodina Bana Banovine Hrvatske Dr Ivana Subašića, upućeno Narodu Du- brovnika, prilikom svečanosti Svetoga Vlaha preko narod. zast. g. Prof. Roka Mišetića. Gospodine Narodni Zastupniče, Slavni Dubrovnik Naš, ponos i dika hrvatskoga naroda, slavi i ove godine svog velikog zaštitnika Sv. Vlaha u svojoj slobodnoj domovini Hrvatskoj. Ove će godine svečanije i pobjedonosnije na starodrevnim mirima Du- brovnika zalepršat Svečev barjak, taj uzvišeni simbol slobode, napretka i mira. Taj barjak je znak veličine i slave dubrovačke i hrvatske, jer slavlje Svetoga Vlaha nije samo dubrovačka svečanost, nego je to opći narodni blagdan hrvatski Slaveći Svoga Zaštitnika, Dubrovčani svečano manifestiraju za visoke ideale slobode, napretka i mira, koji su uvijek bili sveti hrvatskom narodu. Sloboda je hrvatskog naroda, uvijek bila najveće blago, koje je Bog ljudima dao, dobro, koje se ničim nemože nadoknaditi, za koje treba sve žrtvovati, pa i sam život bez slobode nije čovjeka ni naroda dostojan. Stari naš Dubrovnik, svojim primjerom sjajno svjedoči kako za slobodu treba živjeti i umirati, ali i to — kako, slobodu treba shvaćati. Dubrovnik je ljubio i branio svoju slobodu, jer ona je bila garancija njegovih nacijonalnih, socijalnih i moralnih prava i dobara. Ta je sloboda bila u organizaciji i disciplini svih pozitivnih snaga zajednice. Ona je bila garancija napretka i pravde, obrane i mira. U duhu te slo- bode postao je naš Dubrovnik slavan i stvorio djelo neprolazne vrijednosti; postao je uzorom ne samo svom hrvatskom narodu, nego svim naprednim narodima, koji ga uvijek spominju s udivljenjem i poštovanjem. Moja je želja i namjera bila, da ove godine kao Ban Banovine Hrvat- ske prisustvujem svečanosti Svetoga Vlaha u Dubrovniku i da tako simbo- lički istaknem učestvovanje cijele Banovine Hrvatske u toj hrvatskoj mani- festaciji za slobodu, napredak i mir. Zapriječen, nažalost, to žalim tim više što znam da je i narod Dubrov- nika želio da učestvujem u Svečanostima Svetoga Vlaha, te me preko Vas, Gospodine Narodni Zastupniče, na Svečanosti pozvao. Ovim putem upućujem, povodom proslave Svetoga Vlaha, narodu Du- brovnika moje najsrdačnije pozdrave. U duhu se pridružujem slavlju staroga i novoga Dubrovnika, slavlju koje utjelovljuje sveljudske ideale slobode, napretka i mira. Ja vjerujem, da će se u duhu tih ideala preporoditi i ojačati cijeli naš hrvatski narod i naša država Jugoslavija. Izvolite primiti, Gospodine Narodni Zastupniče, izraze mojeg osobitog poštovanja ZAGREB, O SV. VLAHU 1940. Ban Dr IVAN ŠUBAŠIĆ relikvijama Sv. Vlaha i ostalih svetaca. Glavu Dubrovačkog Parca nosio je dijecez. biskup. "Osim Gundulićeve, sudjelovale su još i glazbe iz Rijeke i Mandaljene te glazba Malih Križara iz grada, Iza nebnice (baldahina) stupao je povjerenik Općine g. Božidar Jam- brečak sa svijećom te zbor časnika sa zapovjednikom mjesta g. ppukovnikom Kneževićem na čelu. Procesija je bila veličanstvena i odvijala se je u potpu- nom redu. Ove je godine prisustvovala procesiji i vojska, koja je ispalila pred katedralom ,Salve“. Trombunaša je bio veliki broj, a barjaka nešto preko 40. Mnogo manje nego prošle godine valjda zbog ružna vremena, koje je vladalo uoči same feste, U katedrali, iza procesije barjaci su pozdravili glav- ni oltar, preuzv. biskupa, povjerenika Općine i festanjule. Poslije podne bila je običajna tom- bola, a nakon toga marodna igranka pod lijericu u Dubravi“, Nakon što su ispraćeni barjaci slijedila je ponti- kalna večernja u crkvi sv. Vlaha, a uvečer koncerat Gundulićeve glazbe, rasvjeta i vatrometi, Ljudi su do kas- no u noć šetali po tihom i mirnom vremenu. U nedjelju 4 o. mj. masa je ujutro otišla ma Goricu. Nakon Sv. Mise po- vorka se je svečano povratila u grad, nakon izvijanja barjaka na Pilama. Festanjuli su po običaju ispalili hitac iz trombuna. Uvečer je opet bio kon- cerat Gundulićeve glazbe, rasvjeta i vatrometi. Vatrometom ma Pilama za- vršena je ovogodišnja festa Sv. Vlaha. Moramo napomenuti, da je ipak do- šlo u grad prilično ljudi izvana. Sve su to većinom bili domaći stranci iz Zagreba, Sarajeva, Splita, Korčule, Pe- lješca i dubrovačke okolice. Ljudi su sa velikim zadovoljstvom čitali plakat na kojemu je bilo pismo bana Hrvat- ske, g. dr Iva Šulašića, što ga je u- pravio narodnom zastupniku, g. prof. Roku Mišetiću, Pismo bana donosimo na uvodnome mjestu. Zanimljivost ovogodišnje proslave bila je i izložba starih slika koja je otvorena na Kandeloru u 11 s. prije podne i još traje. Pokušaj, koji je za- ista uspio. Ovom se prigodom moglo ustanoviti kako maša Sponza nije za druge svrhe mego samo za izložbe, pak. bi bilo dobro priregjivati češće , izložbe raznih starinskih vrijednosti, kojih u Dubrovniku ne fali, blagdan hrvatski. Na koncu moramo spomenuti i sve- čani koncerat, koji je održan na 1 o, mj. u Bondinu Teatrv. Priredili su ga, Dubrovačka Filharmonija i H. G. D, »Dubrava“., To je zapravo bio uvod u festu Sv. Vlaha. Koncerat je bio vrlo dobro posjećen. U Zagrebu. U glavnom gradu Hrvatske proslavljena je festa Sv. Vla- ha na ovaj način: U četvrtak 1 o. m. održao je profesor g. Dr J. Nagy u Pučkom Sveučilištu predavanje : Sv. Vlaho zaštitntk Dubrovnika. Na Kan- deloru je Zagrebačka Radio-stanica e- mitirala u 7 sati uveče posebni pro- gram u počast svetkovine sv. Vlaha. G. Dr Mirko Deanović održao je pre- davanje, g. Vladimir Kovačić pročitao je mekoliko ulomaka iz dubrovačke klasike, a prvak zagrebačke drame, g. Slavko Dujšin recitirao je Orsatov Mo- nolog iz Vojnovićeve Trilogije. Zsgre- bački gudalački kvartet izveo je Kvar- tet br. 2 F-dur starog dubrovačkog komposniste M, Jarnovića. Na sami dan feste Sv. Vlaha bila je u 9 ura po- sebna Misa za Dubrovčane u crkvi Sv. Vlaha. Za vrijeme Mise g.ca Carmeu Vilović otpjevala je himnu sv. Vlaha od F. Lederera i Ave Maria od Che- rubinia. Na organu je pratio O. Vicu- lin. Iza Mise slijedilo je grličanje. Na 8 i po ura u veče sakupili su se Du- brovčani na zajedničku večeru u Ho- tel Esplanadu, koja je bila vrlo animi- rana. Iza večere igralo se je tombulu. Zabavni program bio je obilat. Zagre- bački križarski tjednik ,Nedjelja“ od 4, II donio je članak g. Kalista Peri- nića ,Sveti Vlaho simbol dubovne ve- ličine Dubrovnika“, U Sarajevu I dubrovačka kolonija u Sarajevu odužila se svom sv. Parcu ove godine kao i prijašnjih godina. Sv. smo misu imali po običaju u maloj crkvi sv. bijelih sestara u Aleksandrovoj ulici. Na oltaru je bila izložena povelika slika sv. Vlaha sa potpisom: Pituro Requeny — Dubrovačkoj koloniji u Sarajevu — Regalo Pero Pilić. Slika je vrlo lijepa. U pozadini maš dragi Dubrovnik a nad njim na blagoslov ispružena desnica našeg sv. Vlaha. Na koru su pjevale čč. ss. milosrdnice a misu nam je pjevao počasni gragjanin dubrovačke kolonije i ,naš kapelan“ prof. Dr. Ante Livajušić, kateheta na ovdašnjoj lI gimnaziji i urednik sve- čeničke revije ,Vihbosna*, Pod misom nam je održao propovijed,, u kojoj je izmegju ostaloga rekao : Blagdan sv. Vlaha za svakog Dub- rovčanina, gdjegod se on nalazio, zna- či dan radosti, veselja i ugodnih sje- ćanja. U srcu Dubrovčanina bude se na taj dan misli i osjećaji, koji se bu- de kod drugih kršćana na najveće na- še blagdane kao što su Božić, Uskrs i Tijelovo, kada su ulice posipane cvije- ćem. Ovaki dani trgaju mas iz naše sive i jednolične svakidašnjice u sfere ljepše i dostojnije čovjeka. Iz materije i materijalizma u duhovni svijet. Ove godine posebno ovaj dan sv. Vlaha je drag i svečan, jer ga matica - Dub-