Broj 6 POST I NEMRS Treća zapovijed sv. Matere Crkve maregjuje: Postiti kortzmu, četiri vre- imena i ostale poste maregjene, ne jesti mesa u zabranjene dane. Postiti hoće reći jesti samo jedanput ma dan do sitosti. Postiti je dušan svaki kršćanin koji je navršio 21. godinu a nije ušao u 60, ako ga ne ispričava valjan raz- log kao težak rad, tjelesna slabost, bo- lest. U korizmi je svaki dan post osim Nedjelje. Nemrsiti se je dužan svaki kršćanin koji je navršio sedmu godinu, ako ga ne opravdava valjan razlog kao bolest, putovanje, vojna služba i t, d. Dani su nemrsa: 1. svaki Petak u godini, ako u taj dan ne pada koji blagdan zapovigjeni. 2. Svaki Petak i Subota u Korizmi, 3. Kvatri (Srijeda, Petak i Subota). 4. Čista Srijeda i 5. Vigilije Duhova, Božića, Velike Gospe i Svih Svetih. Po dopustu sv. Stolice za našu bi- skupiju vrijede i ove odredbe : Mjesto u Subotu kroz korizmu može se nemrs obdržavati u Srijedu osim Čiste Srijede, koja je uvijek dan posta i nemrsa, te kvatrene Srijede i Vel. Subote. U posne dane osim glavnog obroka na kojem se smije samo jedanput na dan jesti do sitosti, dopušten je i po jedan manji obrok, ujutro i uvečer, Glavni se obrok u posne dane može po volji uzeti o podne ili u večer, ka- ko je komu zgodnije. U dane posta u korizmi, kada se može jesti meso na objedu, dozvoljeno je meso i pri manjem obroku t. (. na večeri. Oni koji primaju hranu iz pučkih kuhinja, menza, javnih restauracija i gostiona i oni koji putuju parobrodi- ma, željeznicom i slično: dužni su po- stiti kao i ostali dočim su obvezani na obični nemrs samo ma Čistu Srijedu, u sve kvatrene Petke, na Veliki Petak i Badnji dan. Dopušteno je u posne dane, u ko- jim je dozvoljeno mrsenje, jesti na istom obroku meso i ribu. U Nedjelju i zapovjedne blagdane nema posta ni nemrsa. Na Veliku Subotu po podne presta- je nemrs i post. Post i nemrs ne prenosi se na pred- idući dam, na pr. u subotu, ako bi slučajno padala koja posna vigilija u Nedjelju. Crkva, kao naša ljubezna majka, ublažila je post prama današnjim pri- likama vremena, ali želi, da se vjerni- ci drže duha posta koji — kako se svaki dan u Korizmi čita u sv. Misi »Vitia comprimit, mentem elevat“., Na- stojat nam je, da svladamo svoje ne- uredne strasti i molitvom uzdignemo svoju pamet k Bogu, te vršimo vazda dobra djela, napose da dijelimo milos- tinju za siromahe, Ko bi bio u stanju da opslužuje propisane poste strožijim načinom, kako se je nekada činilo, slobodno mu je to i danas vršiti; na- pose pak vjernicima preporučujemo, iako prema indultu sv. Stolice nije dužnost, da se uzdrže od hrane bije- log smoka, (jaja, mlijeka, sira, masla itd) na Veliki Petak, uoči Gospe Ve- like i na Badnji dan; steći će tim da- pače veću zaslugu kod Boga. NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 NARODNA SVIJEST 7 Veljače 1940 Strana 3 Gradske vijesti Lična vijest. Naš sugragjanin gosp. Dr August Mišetić, generalni konzul u Grazu došao je uoči feste Sv. Vlaha, da nakon 35 godina prisustvuje sta- rodrevnim svečanostima u rodnom gradu. Sutra, u četvrtak putuje sa svo- jom gospogjom natrag. Želimo mu sretan put i do vigjenja ! Blagdan Gospe Lurdske u crkvi sv. Ignacija. U četvrtak, petak i subo- tu (8, 9 i 10 o. mj.) trodnevnica. Na- veče u 6 s. krunica, propovijed i bla- goslov. Na sam blagdan u nedjelju 11 0. mj. prva sv. Misa u 5, u 7s. pjevana sv. Misa. I ove godine biće polusatni posjet miloj Gospi Lurdskoj. Od 8 s. ujutro do 6 s. naveče svako po sata, izmjenjivaće se razne skupine pobožnih poklonika. U 6 s. naveče krunica, propovijed, svečani blagoslov i cjelivanje Gospinih moći, — Združi- mo s čitavom sv, Crkvom svoje vapa- je, da bi Gospod nad vojskama po sniježnoj Masabijelskoj Golubici po- slao svijetu što prije maslinovu gran- čicu mira. Red korizmenih propovijedi. U ponedjeljak nigdje; utorak — Mala Braća (6:30 po p.); srijeda — Kate- drala (6:30 po p.); četvrtak — Isusov- ci (6:30 po p.); petak — Dominikan- ci (6:30 po p.); subota — Gospa od Milosrgja 7:30 s. jutra, Mala Braća (6:30 po p.), nedjelja — katedrala (6:30 po p.) Propovijedi u katedrali drže se svake srijede i nedjelje u 6 i po sati. Prije same propovijedi je krunica u 6/4, Relikvija drva sv. Križa izlaže se u katedrali svakog petka od 5 do 6 s. popodne. U 6 sati je blagoslov. Korizmeni propovijednici ove go- dine su slijedeći: U katedrali, O. dr. Fra Miroljub Pervan, prof, teologije u Sarajevu; u Dominikanaca, O, Dr Jordan Kuničić; 24 Male Brače, O. Marijan Blažić; 4 Gospe od Milosrgja, O Dr Pervan; u Korčuli, O. Marijan Blažić drugu polovinu korizme; u Bla- tu, O. Stjepan Žorić, franjevac; u Ve- lojluci, O. Vice Bodlović, dominikanac, Glavna godišnja skupština ,Kato- ličkog Društva Bošković“ održat će se u petak dne 9, II. o. g. u društve- noj dvorani u 7!/4 sati u večer. Dne 10 o. mj. društvo priregjuje tradicijo- nalnu ,Večer sv. Vlaha“ u 7.30 sati u večer, Na programu su uz recitajske i muzičke tačke takogjer prigodno predavanje g. prof. Dr Vinka Foretića i čitanje scene Iz starog dubrovačkog života od g. Vlaha Turčinovića, Po- zivlju se članovi i prijatelji društva, da izvole učestvovati. — Uprava. Izložba historijskih i umjetničkih slika u Dubrovniku — Palača Spon- za — 2 do 11 veljače 1940, Kako je o sv. Vlahu rekordan broj posjetilaca posjetio ovu našu prvu umjet. i histor. izložbu starih slika, koje se čuvaju po dubrovačkim palačama i domovima, katedrali i kneževom dvoru, to je Iz- ložbeni odbor pristupio već pred tri dana štampanju drugog izdanja uku- sno opremljenog izložbenog kataloga, koji košta zajedno s ulaznicom samo 6 Dinara. Izložba će biti otvorena do 11 o. mj. svakog dana od 10—1 s. i od 4—8 s. po podne. GG. aktivni i umirovljeni držav. činovnici imadu uz predočenje legitimacije 50% popusta. Apeliramo na publiku, da u što većem broju posjeti ovu zaista interesantnu i lijepo uregjenu izložbu. Posmjeh tražim blagi... Razdraganih gen'ja posmjeh tražim blagi, Krilatih amora sa tvog Kapitela, Duša gdje ljepotom živi Donatella, I tamjanu cv'jetnih uspomena dragi. Koga tvoje vrelo dade, besmrtan je sebi, Jer kol'jevka duha ti si velikoga, I sinovi tvoji morem sv'jeta širokoga, Ma gdje bili oni, vraćaju se k tebi! Svake noći Starac jedan tiho šeta Vrhu pust'jeh, usnul'jeh zidina, Sjede tvoje blagosivljajući vode... A njegova čudotvorna ruka sveta, Sa zv'jezdanih gore, orlovih visina, Tvoje prati v'jekom galije Slobode! ELMOT Sjetite se dobrotvor. odbora »Milosrđe“ ! Zima je došla: siro- maštvo i bijeda jače se ćute, milo- srdna pomoć sada najbolje dolazi. Knjiga Ćića iz Grušića E, fala Bogu i svetomu Vlahu, što se je finalmente riješilo rvacko pitanje i što su nas premjestili iz crnogorske banovine u rvacku. Naši djedovi i pradjedovi slagali su se sa Crnogorcima kad smo ratovali proti Frančeza, ali ovoga puta nijesmo se mogli š njima sporazumjeti jerbo Crnogorci misle da smo mi Frančezi i oće da sve odnesu. Kažu: Božja ti vjera čoče, ovo je bilo švabino a sad je naše, jerbo smo ve mi ošlobodili, Nego, bilo i nevratilo se i to je sa- der svršeno pa se nadamo da će i na+ ma svanuti bolji dani, Naša rados bila je mnogo veća ma početku a sad smo i mi malo oladili. Mi stariji imamo strpljenja, jerbo zna- mo da se nemože najednom sve po- pravit što se je otimično kvarilo ovih pasajnih dvaes godina, ali mlados nam je nepacenta i silovita. Ćela bi da sve okrene i preuredi i zaludu mi stari govorimo: polako djeco, doći će i za to brijeme, oni ne slušaju nego viču i svagjaju se s nama i megjuse u or- ganizacijama. Nije to mikako dobro, jerbo bi trebalo da smo sad svi složai i da čuvamo ono, što smo stekli dok ne udarimo dobar temelj pa ćemo pa- ka lako da gradimo boje i vajamo ono, što ne vaja. Ali ajde ti to mlagjima kaži pa te odma napadaju da si star i išumio, a oni da sve znaju. Ako provaš da jim jopet prigovaraš onda kažu: ti nemaš riječ jerbo nijesi ti član organizacije, a ja mislim da smo mi svi u organi- zaciji i da nema megju nama nikakve razlike nego samo u poštenju. Naši stari Konavljani su najviše cijenili po- štenje i dobar glas pa bi tako i mla- gji trebali a i rad bi trebali više da cijene, jerbo bez rada i poštenja ne vrijedi ni kuća ni organizacija. Svak misli da je pametan i pamet- niji od drugoga a nezna da se i pa- met polagano stiče i to poštenim ra- dom i maukom. Nije lako danas biti pametan, treba mnogo slušati ili učiti iz knjiga ili od starijeh iskusnijeh lju- di, jerbo danas svijet mnogo zna. Oni koji neće da slušaju i uče nemaju pra- va da se nameću u društvu, jerbo će ih pametniji prevarit i mnasamarit oli će radi neznanja učiniti sebi i drugi- jem kakvu štetu, samo da zadovolji svoju ambiciju. Pošten čovjek nebi ni primio neku čas koju nije kadar da vrši a u nas u Konavlima našao bi u svakom selu po kojeg mladog i zelenog koji bi se pri- mio i za narodnog zastupnika. I to najviše oni, koji su najzeleniji. Govori se da i proti našega gospa- ra zastupnika vode po Konavlima agi- taciju, da ga treba zbacit i izabrat dru- goga — a na moju dušu ja mislim da je on dobar i da bi bojeg teško našli. Glavno je da je pošten i da se je junački borio u najgorim vremenima a mnogi drugi da je bio na njegovu mjestu bijo bi uzeo dnevnice i pare i živio danas ko bubreg u loju. Učevan je i pametan pa je teško š njim govoriti i netom opazi neku ma- liciju odma to čojeku reče u liče. Za- nago to i smeta nekim našim mudri- cijama, jerbo su naučili da ih gospari samo fale i varaju. A što me pitaš za Cavtat? — E, Cavtat ti je, dragi moj redature, ostao uvijek isti: ni selo ni grad, Ne mogu nikako da se opamete i progledaju..., I tamo mlagji i zeleni odlučuju i vo- de glavnu riječ, — a stariji i ozbiljniji izgubili glavu. Greota za ovo lijepo mjesto, jerbo ako ovako nastave ostaće pusto. Mi Konavljani malo i silazimo k njima a furesti čini mi se ovoga puta neće ni doć. Nego, nešto sam čuo da su nekakvi komunisti izmrčili fratrima crkvu, ali kažu da to nijesu oni opasni ruski komunisti, nego cavtatski, kojima sme- ta rvacka bandjera ma crkvi, Zanago su ovi isti komunisti slomili i lancu od rvacke bandjere na matici dum lvu i on se kažu prepo pa je više ne vješa. Svak ti je danas za interes, samo ne- znam komu je bio interes da od ove cavtajske djetinjarije i zloće učini ve- liku aferu. Bilo bi dobro da se ova stvar izvi- di, jerbo sam čito u fojima, da se je ovim ćelo da podmetne cavtaćanima i da su oni ,mučenici“ pa kažu da je neko službeno lice i kažajeno. Budi Bog s nama, nijesu valjda službenici napiturali komunističke znakove na crkvi P Padre Bono se od muke razbolio i ne izlazi vanka. Star je pa ne može da se penje ua kampanio i skine rvacku bandjeru s križa a boji se, da mu ovi komunisti opet nešto ne naprave. Eto, od toga ti živi Cavtat, a drugi put ću ti pisati više, jer imam nešto predje da odne- sem u Cavtat a moja tkaja ti je prva kundurica i zna gdje čija kokoš nosi jaja u Cavtatu. Sad primi mlogo pozdrava i jesam tvoj prijatelj | ĆIĆO