Broj 6

 

POST I NEMRS

Treća zapovijed sv. Matere Crkve
maregjuje: Postiti kortzmu, četiri vre-
imena i ostale poste maregjene, ne jesti
mesa u zabranjene dane. Postiti hoće
reći jesti samo jedanput ma dan do
sitosti. Postiti je dušan svaki kršćanin
koji je navršio 21. godinu a nije ušao
u 60, ako ga ne ispričava valjan raz-
log kao težak rad, tjelesna slabost, bo-
lest. U korizmi je svaki dan post osim
Nedjelje.

Nemrsiti se je dužan svaki kršćanin
koji je navršio sedmu godinu, ako ga
ne opravdava valjan razlog kao bolest,
putovanje, vojna služba i t, d. Dani
su nemrsa: 1. svaki Petak u godini,
ako u taj dan ne pada koji blagdan
zapovigjeni. 2. Svaki Petak i Subota
u Korizmi, 3. Kvatri (Srijeda, Petak i
Subota). 4. Čista Srijeda i 5. Vigilije
Duhova, Božića, Velike Gospe i Svih
Svetih.

Po dopustu sv. Stolice za našu bi-
skupiju vrijede i ove odredbe :

Mjesto u Subotu kroz korizmu može
se nemrs obdržavati u Srijedu osim
Čiste Srijede, koja je uvijek dan posta
i nemrsa, te kvatrene Srijede i Vel.
Subote.

U posne dane osim glavnog obroka
na kojem se smije samo jedanput na
dan jesti do sitosti, dopušten je i po
jedan manji obrok, ujutro i uvečer,
Glavni se obrok u posne dane može
po volji uzeti o podne ili u večer, ka-
ko je komu zgodnije.

U dane posta u korizmi, kada se
može jesti meso na objedu, dozvoljeno
je meso i pri manjem obroku t. (. na
večeri.

Oni koji primaju hranu iz pučkih
kuhinja, menza, javnih restauracija i
gostiona i oni koji putuju parobrodi-
ma, željeznicom i slično: dužni su po-
stiti kao i ostali dočim su obvezani na
obični nemrs samo ma Čistu Srijedu,
u sve kvatrene Petke, na Veliki Petak
i Badnji dan.

Dopušteno je u posne dane, u ko-
jim je dozvoljeno mrsenje, jesti na
istom obroku meso i ribu.

U Nedjelju i zapovjedne blagdane
nema posta ni nemrsa.

Na Veliku Subotu po podne presta-
je nemrs i post.

Post i nemrs ne prenosi se na pred-
idući dam, na pr. u subotu, ako bi
slučajno padala koja posna vigilija u
Nedjelju.

Crkva, kao naša ljubezna majka,
ublažila je post prama današnjim pri-
likama vremena, ali želi, da se vjerni-
ci drže duha posta koji — kako se
svaki dan u Korizmi čita u sv. Misi
»Vitia comprimit, mentem elevat“., Na-
stojat nam je, da svladamo svoje ne-
uredne strasti i molitvom uzdignemo
svoju pamet k Bogu, te vršimo vazda
dobra djela, napose da dijelimo milos-
tinju za siromahe, Ko bi bio u stanju
da opslužuje propisane poste strožijim
načinom, kako se je nekada činilo,
slobodno mu je to i danas vršiti; na-
pose pak vjernicima preporučujemo,
iako prema indultu sv. Stolice nije
dužnost, da se uzdrže od hrane bije-
log smoka, (jaja, mlijeka, sira, masla
itd) na Veliki Petak, uoči Gospe Ve-
like i na Badnji dan; steći će tim da-
pače veću zaslugu kod Boga.

 

NAOČALE za svačije OKO
možete dobiti kod optičara

BOGDAN-Dubrovnik

Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272

 

NARODNA SVIJEST 7 Veljače 1940

 

Strana 3

 

Gradske vijesti

Lična vijest. Naš sugragjanin gosp.
Dr August Mišetić, generalni konzul u
Grazu došao je uoči feste Sv. Vlaha,
da nakon 35 godina prisustvuje sta-
rodrevnim svečanostima u rodnom
gradu. Sutra, u četvrtak putuje sa svo-
jom gospogjom natrag. Želimo mu
sretan put i do vigjenja !

Blagdan Gospe Lurdske u crkvi
sv. Ignacija. U četvrtak, petak i subo-
tu (8, 9 i 10 o. mj.) trodnevnica. Na-
veče u 6 s. krunica, propovijed i bla-
goslov. Na sam blagdan u nedjelju
11 0. mj. prva sv. Misa u 5, u 7s.
pjevana sv. Misa. I ove godine biće
polusatni posjet miloj Gospi Lurdskoj.
Od 8 s. ujutro do 6 s. naveče svako
po sata, izmjenjivaće se razne skupine
pobožnih poklonika. U 6 s. naveče
krunica, propovijed, svečani blagoslov
i cjelivanje Gospinih moći, — Združi-
mo s čitavom sv, Crkvom svoje vapa-
je, da bi Gospod nad vojskama po
sniježnoj Masabijelskoj Golubici po-
slao svijetu što prije maslinovu gran-
čicu mira.

Red korizmenih propovijedi. U
ponedjeljak nigdje; utorak — Mala
Braća (6:30 po p.); srijeda — Kate-
drala (6:30 po p.); četvrtak — Isusov-
ci (6:30 po p.); petak — Dominikan-
ci (6:30 po p.); subota — Gospa od
Milosrgja 7:30 s. jutra, Mala Braća
(6:30 po p.), nedjelja — katedrala
(6:30 po p.)

Propovijedi u katedrali drže se
svake srijede i nedjelje u 6 i po sati.
Prije same propovijedi je krunica u 6/4,

Relikvija drva sv. Križa izlaže se
u katedrali svakog petka od 5 do 6 s.
popodne. U 6 sati je blagoslov.

Korizmeni propovijednici ove go-
dine su slijedeći: U katedrali, O. dr.
Fra Miroljub Pervan, prof, teologije u
Sarajevu; u Dominikanaca, O, Dr
Jordan Kuničić; 24 Male Brače, O.
Marijan Blažić; 4 Gospe od Milosrgja,
O Dr Pervan; u Korčuli, O. Marijan
Blažić drugu polovinu korizme; u Bla-
tu, O. Stjepan Žorić, franjevac; u Ve-
lojluci, O. Vice Bodlović, dominikanac,

Glavna godišnja skupština ,Kato-
ličkog Društva Bošković“ održat će
se u petak dne 9, II. o. g. u društve-
noj dvorani u 7!/4 sati u večer. Dne
10 o. mj. društvo priregjuje tradicijo-
nalnu ,Večer sv. Vlaha“ u 7.30 sati
u večer, Na programu su uz recitajske
i muzičke tačke takogjer prigodno
predavanje g. prof. Dr Vinka Foretića
i čitanje scene Iz starog dubrovačkog
života od g. Vlaha Turčinovića, Po-
zivlju se članovi i prijatelji društva, da
izvole učestvovati. — Uprava.

Izložba historijskih i umjetničkih
slika u Dubrovniku — Palača Spon-
za — 2 do 11 veljače 1940, Kako je
o sv. Vlahu rekordan broj posjetilaca
posjetio ovu našu prvu umjet. i histor.
izložbu starih slika, koje se čuvaju po
dubrovačkim palačama i domovima,
katedrali i kneževom dvoru, to je Iz-
ložbeni odbor pristupio već pred tri
dana štampanju drugog izdanja uku-
sno opremljenog izložbenog kataloga,
koji košta zajedno s ulaznicom samo
6 Dinara. Izložba će biti otvorena do
11 o. mj. svakog dana od 10—1 s. i
od 4—8 s. po podne. GG. aktivni i
umirovljeni držav. činovnici imadu uz
predočenje legitimacije 50% popusta.
Apeliramo na publiku, da u što većem

broju posjeti ovu zaista interesantnu i
lijepo uregjenu izložbu.

Posmjeh tražim blagi...

Razdraganih gen'ja posmjeh tražim
blagi,

Krilatih amora sa tvog Kapitela,

Duša gdje ljepotom živi Donatella,

I tamjanu cv'jetnih uspomena dragi.

Koga tvoje vrelo dade, besmrtan je
sebi,

Jer kol'jevka duha ti si velikoga,

I sinovi tvoji morem sv'jeta širokoga,

Ma gdje bili oni, vraćaju se k tebi!

Svake noći Starac jedan tiho šeta

Vrhu pust'jeh, usnul'jeh zidina,

Sjede tvoje blagosivljajući vode...

A njegova čudotvorna ruka sveta,

Sa zv'jezdanih gore, orlovih visina,

Tvoje prati v'jekom galije Slobode!
ELMOT

 

Sjetite se dobrotvor. odbora
»Milosrđe“ ! Zima je došla: siro-
maštvo i bijeda jače se ćute, milo-
srdna pomoć sada najbolje dolazi.

 

 

 

Knjiga Ćića
iz Grušića

E, fala Bogu i svetomu Vlahu, što
se je finalmente riješilo rvacko pitanje
i što su nas premjestili iz crnogorske
banovine u rvacku.

Naši djedovi i pradjedovi slagali su
se sa Crnogorcima kad smo ratovali
proti Frančeza, ali ovoga puta nijesmo
se mogli š njima sporazumjeti jerbo
Crnogorci misle da smo mi Frančezi
i oće da sve odnesu. Kažu: Božja ti
vjera čoče, ovo je bilo švabino a sad
je naše, jerbo smo ve mi ošlobodili,

Nego, bilo i nevratilo se i to je sa-
der svršeno pa se nadamo da će i na+
ma svanuti bolji dani,

Naša rados bila je mnogo veća ma
početku a sad smo i mi malo oladili.
Mi stariji imamo strpljenja, jerbo zna-
mo da se nemože najednom sve po-
pravit što se je otimično kvarilo ovih
pasajnih dvaes godina, ali mlados nam
je nepacenta i silovita. Ćela bi da sve
okrene i preuredi i zaludu mi stari
govorimo: polako djeco, doći će i za
to brijeme, oni ne slušaju nego viču
i svagjaju se s nama i megjuse u or-
ganizacijama. Nije to mikako dobro,
jerbo bi trebalo da smo sad svi složai
i da čuvamo ono, što smo stekli dok
ne udarimo dobar temelj pa ćemo pa-
ka lako da gradimo boje i vajamo
ono, što ne vaja.

Ali ajde ti to mlagjima kaži pa te
odma napadaju da si star i išumio, a
oni da sve znaju. Ako provaš da jim
jopet prigovaraš onda kažu: ti nemaš
riječ jerbo nijesi ti član organizacije,
a ja mislim da smo mi svi u organi-
zaciji i da nema megju nama nikakve
razlike nego samo u poštenju. Naši

stari Konavljani su najviše cijenili po-
štenje i dobar glas pa bi tako i mla-
gji trebali a i rad bi trebali više da
cijene, jerbo bez rada i poštenja ne
vrijedi ni kuća ni organizacija.

Svak misli da je pametan i pamet-
niji od drugoga a nezna da se i pa-
met polagano stiče i to poštenim ra-
dom i maukom. Nije lako danas biti
pametan, treba mnogo slušati ili učiti
iz knjiga ili od starijeh iskusnijeh lju-
di, jerbo danas svijet mnogo zna. Oni
koji neće da slušaju i uče nemaju pra-
va da se nameću u društvu, jerbo će
ih pametniji prevarit i mnasamarit oli
će radi neznanja učiniti sebi i drugi-
jem kakvu štetu, samo da zadovolji
svoju ambiciju.

Pošten čovjek nebi ni primio neku
čas koju nije kadar da vrši a u nas u
Konavlima našao bi u svakom selu po
kojeg mladog i zelenog koji bi se pri-
mio i za narodnog zastupnika. I to
najviše oni, koji su najzeleniji.

Govori se da i proti našega gospa-
ra zastupnika vode po Konavlima agi-
taciju, da ga treba zbacit i izabrat dru-
goga — a na moju dušu ja mislim
da je on dobar i da bi bojeg teško
našli. Glavno je da je pošten i da se
je junački borio u najgorim vremenima
a mnogi drugi da je bio na njegovu
mjestu bijo bi uzeo dnevnice i pare i
živio danas ko bubreg u loju.

Učevan je i pametan pa je teško š
njim govoriti i netom opazi neku ma-
liciju odma to čojeku reče u liče. Za-
nago to i smeta nekim našim mudri-
cijama, jerbo su naučili da ih gospari
samo fale i varaju.

A što me pitaš za Cavtat? — E,
Cavtat ti je, dragi moj redature, ostao

uvijek isti: ni selo ni grad, Ne mogu
nikako da se opamete i progledaju...,

I tamo mlagji i zeleni odlučuju i vo-
de glavnu riječ, — a stariji i ozbiljniji
izgubili glavu.

Greota za ovo lijepo mjesto, jerbo
ako ovako nastave ostaće pusto. Mi
Konavljani malo i silazimo k njima a
furesti čini mi se ovoga puta neće ni doć.

Nego, nešto sam čuo da su nekakvi
komunisti izmrčili fratrima crkvu, ali
kažu da to nijesu oni opasni ruski
komunisti, nego cavtatski, kojima sme-
ta rvacka bandjera ma crkvi, Zanago
su ovi isti komunisti slomili i lancu od
rvacke bandjere na matici dum lvu i
on se kažu prepo pa je više ne vješa.
Svak ti je danas za interes, samo ne-
znam komu je bio interes da od ove
cavtajske djetinjarije i zloće učini ve-
liku aferu.

Bilo bi dobro da se ova stvar izvi-
di, jerbo sam čito u fojima, da se je
ovim ćelo da podmetne cavtaćanima i
da su oni ,mučenici“ pa kažu da je
neko službeno lice i kažajeno. Budi
Bog s nama, nijesu valjda službenici
napiturali komunističke znakove na
crkvi P

Padre Bono se od muke razbolio i
ne izlazi vanka.

Star je pa ne može da se penje ua
kampanio i skine rvacku bandjeru s
križa a boji se, da mu ovi komunisti
opet nešto ne naprave. Eto, od toga
ti živi Cavtat, a drugi put ću ti pisati
više, jer imam nešto predje da odne-
sem u Cavtat a moja tkaja ti je prva
kundurica i zna gdje čija kokoš nosi
jaja u Cavtatu.

Sad primi mlogo pozdrava i jesam
tvoj prijatelj |

ĆIĆO