i a ie Broj 8 jedinom: njihovom: vijesti ii pomno ispi tati njezinu vjerodostojnost, a ne ona- ko en bloc proglasiti njihovu nevjero- dostojnost. Uvjeren sam, da bi se mo- glo i moralo mnogo toga od tih kro- nika prihvatiti, Osim ovog prvog čuda sv. Vlaha kronike, ostali spisi i tradi- cija spominju nam i razna druga čuda njegova i očitu pomoć ljudima kroz dubrovačku historiju. Pitat će netko: ,Ali što će moderan kritičan historičar sa čudesima?“ Uistinu pogreška je modernog čovjeka, što je htio u pro- sugjivanju historijskog zbivanja da od- baci svaki vrhunaravni faktor, Nepo- znati su nam putevi Božje providnosti, pa ne možemo da u svakom konkret- nom slučaju ocijenimo, ukoliko je Bog kao vrhumaravni faktor zasegao u hi- storijski razvitak. No nijedan ispravni historičar, ako ima iole vjere u Boga, ne će zanijekati, da i Bog ravna ude- sima ljudi i da Bog i sveci čine i ču- desa.. Jedan. makar. i. kako. kritičan. hi- storičar ne' mora da u svojem historij- skom prikazivanju spominje čudesa, ali ne smije ni da ih zabacuje. Osim suhe historije kao znanosti postoji i filozo- zija historije, postoji i vjera u Boga i njegove ugodnike, Mi možemo, da u historijskom zbivanju tražimo i čisto maravne ljudske uzroke i posljedice i vezu dogagjaja, ali kad smo sve to ljudski i naravno protumačili, moramo na kraju krajeva priznati, da mad svi- ma time ravna viša jedna Božja sila. Ni crkva nam ne nalaže, da moramo vjerovati u sva čudesa, koja nam pri- čaju pobožne legende. No svatko, tko vjeruje u Boga uvjeren je u to, da Bog pomaže, kad se Boga moli. Stari Du- brovčani često i mnogo su zazivali u pomoć Boga i svoga parca sv. Vlaha. Nećemo ovdje sada pod nož za seci- ranje metnuti sve pobožne legende o čudesnim pomoćima sv. Viaha Dubrov- niku, već se samo malo zamislimo. “Onaj grad, koji je vjeru u Boga i svo- ga parca sv. Vlaha postavio za temelj čitavog javnog i privatnog života, koji je sav. svoj politički, kulturni i eko- nomski život upravo prodahnuo. i pro- niknuo kultom sv. Vlaha, zar nije od tog sv. mučenika isprosio moćni za- govor pred Bogom? Učeni i mudri historičari navode nam stotine valjanih razloga, zašto je i kako je Dubrovnik u buri vijekova, naročito pak u doba silne turske najezde a u isto vrijeme pohlepne gramzivosti mletačke, saču- vao ipak svoju slobodu. Vjerujmo i u te ljudske razloge, ali kao vjernici za- dubimo se u problem filozofije dubro- vačke historije pa ćemo tvrdom vjerom zaključiti, da je u tome njima poma- gao Bog i sv. Vlaho. Stari Dubrovčani su i bili u to uvjereni, pa su zato go- jili najveće štovanje prema svom moć- nom zaštitniku i imali u nj puno po- uzdanje. Pomoć sv. Vlaha je učinila, da je Dubrovnik prebrodio i kuge i potrese i gubitak samostalnosti te o- stao lijep, važan i pun vitalnosti grad kao biser na našem Jadranu. Na Du- brovčanima je, da se ovo štovanje pre- ma sv. Vlahu ne izvrgne u pustu for- mu vanjskog sjaja, već da prodahnuti pravim vjerskim žarom dadu ovom vanjskom sjaju puni duhovni i mo- ralni sadržaj. Svršetak. nai — GA +? Mastionna Mi iii b Donić Kem. Čistiona o Umjerenecijene Zašto je podijeljena cavtatsko-konavoska Općina ? Ovo je pitanje ovih dana stiglo cav- tatskoj Općini sa nadležne strane.. Što će uprava cavtatske Općine na ovo odgovoriti, nije mi poznato. Svakako postavljeno pitanje vrlo je važno i ima svoju buduću svrhu, pa je potrebito, da se na pitanje javno odgovori. Od kad sebe znadem, cavtatski Srbi vrebali su zgodu, da se dočepaju Op- ćine. Više puta sakupljali su potpise, upućivali su molbe i memorandume, ali nijesu uspjeli. Nijesu uspjeli za- to, jer šačica Cavtaćana nije našla o- daziva u konavoskoj masi. Nijesu u- spjeli i zato, jer su nadležni uvigjeli, da su stari Konavljani pametno vodili općinske poslove. Faktično bila su li- jepa ondašnja vremena, Silom prilika u Cavtatu se nalazim od juna 1935 godine do danas. Već u junu 1935 vidio sam, da Hrvati na upravi cavtatsko - konavoske Općine ispravno ne shvaćaju svoj položaji da nijesu svijesni vremenskih i političkih prilika. Griješaka je bilo i ove su gri- ješke rasle. Više sam puta upravljači- ma Općine skrenuo pažnju na oprav- dane prigovore Cavtaćana i nastojao sam, da bude nešto drukčije, ali moja nastojanja nijesu bila shvaćena. K o- vome nadošla je vlada Dra Stojadino- vića. Cavtatski Srbi sakupiše obilni materijal, te uz pomoć krugova Dra Stojadinovića postigoše ono, što nam je svima poznato, a to je podjelu Općine. O ovoj novoj Općini sa sjedištem u Cavtatu već sam pisao u cijenjenoj »Narodnoj Svijesti“ i vjerujem, da će zlo biti ispravljeno. Vidim po Cavtatu, da se radi o ne- koj izmjeni; čujem ove i one kombi- nacije. Ja ličnog interesa u ovom ne- mam, jer mi je živa želja, da što prije ostavim Cavtat, a moje imanje niti tko dira, niti će tko dirnuti. Svakako kao starom Cavtaćaninu i Hrvatu ne bi mi bilo ugodno, kad bi se na upravu Op- ćine postavili ljudi, koji su nas gri- ješkama upropastili, a još bi mi bilo neugodnije, kad bi na upravu došli ljudi, kojima je moj rodni kraj jedna- ko pri duši kao ono mjesto, u kojem će se. daleko od Cavtata lako snaći. Kakogod bilo, sjedište Općine mora biti u Cavtatu. Ovu Općinu moraju voditi Hrvati. Uprava Općine mora i- mati u vidu, da Cavtat ne smije biti zapušten, jer mjegova historijska vri- jednost to zahtijeva; jer njegova pri- rodna ljepota to vapi. Treba, da upra- va bude pravedna i prema općinarima, koji nijesu Hrvati; treba seljacima u Cavtatu pružiti ugodni boravak; treba strancima pružiti užitak; treba i na domu i na putu pokazati, da Cavtat nije kulturan u prošlosti već i u sa- dašnjosti. Nije svak za kormilo. Ako na upravi Općine ne bude ljudi bistra uma i plemenita srca, Općina će ra- zjariti općinare i biti će većeg zla, ne- go što smo u zadnje doba imali. Na upravi Općine neka budu ljudi, koji iskreno vole Cavtat i okolna sela ; ne- ka budu spravni na svaku žrtvu u općem interesu; neka svoju kulturu pokažu u dobrim djelima. Ovo od njih zahtijeva hrvatski barjak, koji će se na Općini viti, Notar IVO STANOŠ. Kome treba sposoban vrtlar sa stručnom spremom za vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo i ćvjećogojstvo traži zaposlenje uz dnevnicu ili mje- sečno, neka se obrati na administra- ciju lista, NARODNA SVIJEST 21 Veljače 1940 Strana 3 10. — 16 PROLJETNI BEČKI VELESAJAM ODRŽAT ĆE SE OD TEHNIČKI VELESAJAM OD 17. OŽUJKA Poljoprivredni strojevi, građevinarstvo, strojevi i alat, tehnički uređaji, industrijski proizvodi, njemački industrijski polufabrikati, »kuća mode“, modna industrija, umjetni obrt i t. d. Sva obavještenja dobivaju se kod počasnog zastupnika za Banovinu Hrvatsku i Dravsku banovinu : J. Kulhanek, ZAGREB, Ilica 9, tel. 24307 i kod generalnog zastupnika za Kraljevinu Jugoslaviju: H. Pfannenstill. BEOGRAD Il. Brankova 8, tel, 30881 Posjetioci Bečkog sajma dobiju naročite povlastice na željeznicama Kraljevine Jugoslavije i na njemačkim državnim željeznicama. OŽUJKA 1940 ŽELJE SELA Pišu nam i rado uvrštavamo : Knežica - Šumet očekuje u svome mjestu otvor škole. Već 3 i po godine da osn. školu u mjestu Knežici imamo i god. 1939 smo školu od Banov, Hr- vatske dobili, ali ona nikako ne radi, jer nema učitelja. Tražili smo da bude. imenovan uči- telj u ovu našu novu školu, ali ga do danas nijesmo dobili. Škola nam je imala da bude otvorena za sezonu škole, pa evo do danas toga nijesmo dočekali. Tražili smo od općine po- moć za namještaj. Općina je obećala ali i od toga još do danas nema ništa. Uzalud sva naša nastojanja da nam bude škola što prije otvorena, kad se naše uložene molbe ne riješavaju. Na- šoj djeci prijeti svakog dana opasnost slabog vremena kojemu su izložena. Od Šumeta do škole Komolca ima 5 km slaba i uska puta koji je uzduž jednog širokog potoka koji kupi svu vodu od izvora Šumeta i cijele uvale. Voda poraste do 2 m visine i našoj djeci svakog dana prijeti opasnost. Ro- ditelji više puta misle da li će se dje- ca uopće više vratiti, pak im moraju da pogju u susret do skale Komolac. Molimo, da nam se odmah imenuje učitelja i tako omogući da naša škola počne jednom ipak raditi. Gradske vijesti Lične vijesti. Narodni zastupnik g. prof. Roko Mišetić ponovno je otpu- tovao u Zagreb sa povjerenikom, g. Božidarom Jambrečak, jer su se sa prvog putovanja morali povratiti zbog snijega u Lici. Narodni zastupnik Daruvara g. Mijo Ipša došao je u naš grad te ovih dana vrši sastanke u vezi sa reorgani- zacijom hrvatske seljačke zaštite u gra- du i kotaru. Danas se je vjenčao g. prof. dr. Marinko Skatolini sa g.com Milicom Bakić. — Sutra u jutro vjenčat će se novinar g. Ivo Peko sa g.com Pericom Gulin, abiturjenticom trg. akademije. Čestitamo. Molimo, da se uvaži. U prošlome broju u članku g. dr. Vinka Foretića »Slava sv. Vlaha« odmah par redaka iza početka izostalo je nešto teksta, Četvrta. rečenica treba da glasi ovako: »Barjaci su to Boga Spasitelja, Majke Božje i raznih svetaca počevši tamo od svetih evangjelista pa do najnovi- jih svetaca, kao što je sveta Tereza Malog Isusa«. Dubrovačko Kazališno Društvo daje 6 ožujka Vodopićevu ,TuŽnu Jelu“.. Dne 6 ožujka o. g. Dubrovačko kazališno društvo opet će se pojaviti pred dubrovačkom publikom. Oao će ovog puta izvesti Vodopićevu »Tužnu . Jelu«, povijest grušku, koje je djelo od g. Tonka Borozana priregjeno za scenu. »Tužaa Jele« se daje u novoj podjeli uloga i u posve novoj inscena- ciji. Režija je u rukama g. dr. Vlada Jakše. U gragjanstvu za ovu izvedbu vlada osobit interes, jer je ovo prva priredba obnovljenog kazališnog druš- tva. Preporučamo publici da se pravo- vremeno postara da dogje do ulaznica. Izvedba se daje u Bondinu kazalištu. Na ,Usmenim novinama“ preda- vao je uz gg. Dr. A. Halera i Miha Kisića takogjer g. Rade Petrović, pro- fesor o temi »Hrvatski Sabor« što nam je u prošlome broju pomutnjom izo- stalo. Upraviteljem Muške osnov. škole imenovan je g. Pavo Vlajki mjesto g. Iva Burgjeleza koji je postao školski nadzornik. Komorna sekcija osnovana je u okviru Dubrovačke Filharmonije. Podružnica ,Napretka“ osnovana je ovih dana u Gružu. Pretsjednik joj je vič. g. Don Gjuro Krečak, a tajnik g. F. Boras. Osnovana je pri SHPN sekcija tram- vajaca kao i strojara i namještenika Gradske električne centrale. Željeznička stanica dobila je novog šefa u osobi g. Mirka Figurić. Perovodni vježbenik Upravnog Su- da g. Mirko Živković premješten je na sud u Metkoaić. Za šefa Željezničke stanice u Met- koviću došao je naš sugragjanin gosp-« Josip Beato. Knjige Matice Hrvatske za 1939 prispjele su. Pridižu se od povjerenika Don Jerka Kovačevića kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Ko želi Knjige Ma- tice za 1938 može i njih dobiti, kao i svaku drugu knjigu izdanja Matice, Za nedjeljni počinak. Pošto je pri- javljeno vlastima da ima radnja, koje se ne drže propisa o nedjeljnom po- činku sastavljena je komisija od pret- stavnika policije i radničke komore, koja je na osnovu obavljenih izvida izvršila neke formalne prijave. Pohval- no, samo molimo da se stalno na to pazi!