'YAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XXII — Br. 13

Beatifikacija
Ane Marije Marović

Kako je u nas Hrvata u zadnje vri-
jeme porastao interes za štovanje do-
maćih svetaca, smatram za potrebno i
shodno da obavijestim širu javnost o
stadiju procesa za beatifikaciju službe-
nice Božje Ane Marije Marović. Ako
je to u osnovi Božje Providnosti, to
bi bila, uz bl. Hozanu, druga Bokelj-
ka, koja bi mogla biti ovjenčana au-
reolom svetosti, s razlikom, što nas od
bl. Hozane dijele vjekovi, dok nam je
službenica Božja Ana Marija Marović
vrlo blizu, jer nas od njezine blažene
smrti rastavlja tek pola vijeka.

Rodila se u Mlecima 7. veljače 1815
od Josipa Marovića i Marije Ivanović.
Iako je talijanski pisci nazivaju velikom
Mlečankom, ipak joj priznavaju sla-
vensko dalmatinsko porijeklo. Marovi-
ći i Ivanovići spadaju u najuglednije
obitelji ubave varoši Dobrote kod Ko-
tora. Ivanovići su dali i ljude od pera,
istaknutih umnih sposobnosti, a bili
su i mecene književnika, pa je i prvo
izdanje Kačićeva Razgovora ugodnoga
povezano s imenom jednoga Ivanovi-
ća, Obe obitelji spadaju u Dobrotsku
župu sv. Eustahija (sv. Stasija), koja
se diči župnom istoimenom crkvom sa
veličanstvenim mramornim oltarima,
umjetničkim slikama i dragocjenim ru-
hom, a od godine je 1938. ta crkva
izašla ma glas i sa Kljakovićeva sli-
karskog ciklusa iz života sv. Eustahija
mučenika, o kome sam pisao u božić-
nom broju ,Hrvatske Straže“ te godi-
ne. Marovićka je i po krvnim vezama
i po obiteljskoj tradiciji baštinila sklo-
nost na umjetnosti i kulturi.

Ana se iz djetinjstva odlikovala o-
sobitom ljubavlju za pobožnost i za
kreposti. Osnovala je i pobožnu zadru-
gu za maknadu uvreda, što ih Isus
prima od ljudi, i za obraćenje grešni-
ka. Broj članica u same dvije godine
dosegne do 3719. Zatim osnuje, po-
duprta po agilnom Mons. Danijelu Ca-
nalu i drugim požrtvovnim osobama,
zavod za žene, koje izlaze iz tamnice,
pa ih svijet prima s prezirom, i za
posrnule djevojke. Kasnije je združila
redovničku zadrugu, koja se brinula
za ovaj zavod, sa redovničkom zadru-
gom Don Karla Saterio u Milanu pod
zajedničkim nazivom ,Pie Signore Ri-
paratrici“.

Bavila se pobožnom knjigom i poe-
zijom, Djela joj odišu nježnošću izra-
žaja i finesom osjećaja, a bila su mno-
go cijenjena od uglednih ličnosti, tako
od kardinala Monico. Vrsna slikarica,
izradila je umjetničku Madonu za mle-
tačku crkvu ,S. Maria del Pianto“,
gdje se sada nalazi i njezino tijelo.
Uvelike su je cijenili i pape Grgur
XVI i Pijo IX, koji je čuvao i jednu
sliku, rad njezinih ruka, i nazivao ju
»Sveticom, koja ne proriče“, Preminula
je 3. listopada 1887 u Mlecima.

Po snazi duha i kulture talijanski je
publicisti stavljaju o bok slavnoj Ga-
jetani Agnesi, koja je preminula u Mi-
lanu 16 godina prije rogjenja Marović-
ke, koja je svojim velikim duhom i
istaknutom kulturom uistinu imponira-

la suvremenima,
*

DUBROVNIK, 28 Ožujka 1940

Međunarodna situacija

U prošlom smo broju napisali, da je
nemoguće misliti, da će tako lako i
brzo doći do mira, premda je štampa
mnogo pisala u tome smislu, kao da
se povodom užurbane akcije izmegju
Italije i Njemačke prigodom sastanka
na Bremeru može očekivati skoro pri-
mirje i konačno mir u dogledno vri-
jeme. Megjutim su nam dogogjaji dali
pravo. Brenerski sastanak je prošao,
Summer Welles je otputovao, a rat se
je nastavio s tom jedinom razlikom,
što je u Francuskoj došlo do promje-
ne vlade, gdje bi g. Reynaud imao da
upliva u savezničkim redovima za in-
tenzivniju vojničku akciju prema Nje-
mačkoj. I u Engleskoj bi imalo doći
do izvjesnih promjena u vladi u isto-
me pravcu, Ali do danas se još to ni-
je dogodilo, nego je Engleska ipak
dokazala, da je voljna poći u smjeru
intenzivnije akcije tim što je izvršeno
jako i uspješno bombardiranje njema-
čkog otoka Sylt. Ova operacija avia-
cije predstavlja jači vojnički uspjeh i
pruža dokaz o sposobnosti engleske
avijacije. Sigurno je, da će Njemačka
odgovoriti na ovo bombardiranje Sylta
samo se nezna gdje i kada.

Sastanak izmegju Mussolinija i Hit-
lera još je uvijek ostao javnosti nepo-
znat u detaljnim svojim crtama i ne-
zna se, što su zapravo oni zaključili.
Prema izvještajima štampe izgledalo bi,
da se je u prvome redu išlo za tim,
da se osovina Rim — Berlin proširi i
na Moskvu. Da li su u tome pogledu
postignuti efikasniji uspjesi, još nije
moguće ustanoviti. Nešto mora da je
ipak učinjeno u tome pravcu, jer se
govori o nekim trgovačkim mjerama
koji bi imali dobiti oblik i formalnog
ugovora izmegju Italije i Rusije. Kažu,
da bi to bio nekakav uvod u sklapa-
nje i političkog ugovora. Megjutim o-
pravdano je sumnjati u to kad se
uzme u obzir, da izmegju Italije i Ru-
sije postoje duboke razlike ideološke
naravi, pogotovu kad se ima pred o-
čima, da Mussoliniju nije svejedno, što
misli Sv. O. Papa Pijo XII.

 

Blagopokojni mletački patrijar kar-
dinal La Fontaine, udivljen s njezinih

'kreposti, zaveo je g. 1926. redoviti di-

jecezanski proces za njezinu beat#fika-
ciju. Bila su marno sabrana svjedočan-
stva osoba, koje su poznavale Maro-
vićku. Njezine susestre po redu nasto-
je mnogo oko njezina kulta.
Delegirani je sudac ovoga procesa
Mons. Ivan Jeremich, pomoćni biskup
mletački, generalni vikar patrijara mle-
tačkoga, uzoritoga gospodina kardinala
Ivana Adeodata Piazza, koji je nedavno
izdao edikt, gdje pozivlje vjernike sa
cijelog područja patrijaršije, da dosta-
ve spise i sastavke Ane Marije Maro-
vić na pregled. Obavijestio sam o to-
me svoje vjernike u Dobroti, gdje još
žive Ivanovići i Marovići. — Daj Bo-
že, da što prije vidimo ovu našu slu-
žbenicu Božju urešenu aureolom sve-
tosti !
P. BUTORAC

Nije izključeno ni to, da je Hitler
na Brenneru tražio od ltalije, da ova
zauzme jedno definitivno stanovište u
sađašnjem ratu, dakako u smislu po-
dupiranja Njemačke u ratu sa save-
zničkim državama, Ali Italija i u tu
dobro razmišlja jer je njezin položaj
veoma delikatan pak bi se moglo de-
siti, da izbjegne istina Scilu, ali onda
da padne u Karibdu. A talijanska je
diplomatska sposobnost poznata i do-
kazana,

Balkan u sadašnjoj situaciji igra ve-
oma veliku ulogu. Pitanje Rumunjske
stalno je na dnevnom redu i sigurno
je da se sada vodi diplomatska borba
za ovaj sektor jugoistočne Evrope. Po
svemu izgleda, da bi se intencije po-
jedinih velevlasti htjelo provesti bez
ratnih komplikacija; zato se nude ugo-
vori o nenapadanju i sl. Politika tota-
litarnih država ide za tim, da istisne
upliv Saveznika u jugoistočnoj Evropi
i na Balkanu. Što se tiče Balkana do-
biva se dojam, da u tome prilično us-
pijevaju. Ali, kako je Turska vezana
paktom sa Franc, i Engleskom a Ru-
sija bi htjela imati slobodniji položaj
na Dardanelima to se sada kuša od-
vratiti Tursku od Saveznika.

Izgleda, da državama osi barem za
sada nije do. toga, da se Balkan uvu-
če u ratni požar, jer on predstavlja
put prema Istoku, na kojemu bi mo-
glo da se formira novo bojište. Istis-
kivanjem upliva Saveznika sa Balkana
države osi misle, da su stvorile bazu
za eventualne dalinje akcije pogotovu,
kad su balk. države važan elemenat
prvenstveno sa ekonomskog, a tako-
gjer i političkog gledišta.

Organiziranje Wegand-ove armije sa-
vezničke vojske daje povoda zaključku,
da bi se mogla stvoriti nova fronta na
bliskom Istoku, gdje bi se sukobile
obe zaraćene strane, ali dakako u smje-
ru Rusije. U vidu te činjenice moglo
bi se najbolje protumačiti, zašto drža-
vama osi barem momentalno nije u
računu, da se na Balkanu izazove rat-
ni požar. S druge strane nije jasno,
kako stoje zajednički pogledi Njemačke i
Italije prema Balkanu. Italija je već
ranijim granicama, a pogotovu nakon
zauzimanja Albanije osigurala svoj po-
ložaj u ovom dijelu Europe, A Nje-
mačka takogjer sigurno ima svoje a-
spiracije na Jadran, pogotovu kad se
ima pred očima plan Hitlera, koji tra-
ži, da se Njemačkoj povrati sav onaj
»Lebensraum“ koji je ranije imala. Tu
se podrazumijeva i Austrija sa izlazom
na Jadran, Da li i kako su se Nje-
mačka i Italija o ovome sporazumile,
neznamo. Svakako ovo bi se moglo
smatrati jednom Ahilovom petom u
odnosima izmegju fašističke Italije i
nacijonalsocijalističke Njemačke.

Utješljivo je što se je ovih dana,
prigodom treće godišnjice sklapanja
pakta izmegju Italije i Jugoslavije na-
glasilo i podvuklo u Rimu i Beogra-
du, da su prijateljski odnosi izmegju
obe države ustaljeno dobri i srdačni.

— Dib —

 

Širite, kupujte i čitajte Narodnu Svijest

CIJENA Din. 1.50

Večer u luci

Ko anaktoreta bljedi Sveti Ivan lice
kupa

u moru što se preljeva,

izmegi lagja kano rastaljeni biljur

indiga i okra ,.., ,

Ribe pluta vonj... Konopa, voća,
mreža ;
po kamenu se crnom razljeva,
te otoka zadah slani što ga barke su
donjele
ispod jedra mokra , , . ,
Žarulja se krjese usijane zjene
Sve od Ploča do Orsule,
i kO živi, blistavi dragulji po
Šeherezadi
ljepoj se prosule . , ..

Cavtat, poput bjela 4eroplana
razapetih krila, usnuo do mćra ..,
i zeleni kobold* tamo sanjau
zmaragdnoj paučini bor4a , , .
Na kašami je mjesec prosd verige od
srebra zatvorivši luku u čarobnu svoju
tajnu ;
Zvonik, bjeli kano Sokd otvorio zelen
i sve gledu u noć bajnu ....,

Elmot
* Lokrum

 

Kratke vijesti

Proti komunističkim poslanicima
u Francuskoj počet je na 18 ov. mj,
sudbena parnica zbog veleizdaje,

Novi pretsjednik Švicarske izabran
je nakon smrti pok. Motte, talijanac
isto katolik g. Zellio.

Izvore petroleja koji se nalaze iz-
megju Urala i Volge ustupila je Ru-
sija Njemačkoj u svrhu iskorištavanja.

Po treći put kandidirat će g. Roo-
sovelt za predsjednika Sjedinjenih dr-
žava Amerike,

Dalmatinac je postao nadbiskup
Adelaide u Australiji u osobi g. dr.
Mata Beovića.

Najstariji austrijski list ,Wiener
Zeitung“ prestao je izlaziti u Beču da-
nom 1 ožujka.

U Beču je umro prvi pretsjednik
bivše austrijske republike Dr Hainisch.

Švedska vlada naručila je za mi-
ljardu i po Diuara aviona.

Bogoslovna sjemeništa u Brnu,
Pragu i Olomucu pretvorili su u ke-
sarne.

Konsistorij je održao Sv. O. Papa
Pijo XII u četvrtak 7 o. mj.

Stigla je papinska bula o imeno-
vanju g. dr Josipa Lacha za pomoćnog
biskupa zagrebačkog. Biskupska kon-
sekracija bit će na 7 travnja.

Zabranjeno je daljnje izlaženje li-
stova ,Hrvatski Narod* i ,Nezavisnot*.

 

Jeli to istina? Gjakovačka ,Hrvat-
ska Obrana“ piše, da je tamošnja op-
ćina zatražila od pojedinih općina ci-
jene u svrhu maksimiranja cijena u
Gjakovu i kaže, da su cijene u Du-
brovniku za 150% veće od cijena u Gja-
kovu te zaključuje da je Dubrovnik
najskuplji grad u državi, Molimo, da
se kompetentni faktori interesiraju za
ovo pitanje i vide je li to istina i ako
je, neka se u interesu ugleda grada
pobrinu, da Dubrovnik ne bude naj-
skuplji grad u državi,