'YAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XXII — Br. 13 Beatifikacija Ane Marije Marović Kako je u nas Hrvata u zadnje vri- jeme porastao interes za štovanje do- maćih svetaca, smatram za potrebno i shodno da obavijestim širu javnost o stadiju procesa za beatifikaciju službe- nice Božje Ane Marije Marović. Ako je to u osnovi Božje Providnosti, to bi bila, uz bl. Hozanu, druga Bokelj- ka, koja bi mogla biti ovjenčana au- reolom svetosti, s razlikom, što nas od bl. Hozane dijele vjekovi, dok nam je službenica Božja Ana Marija Marović vrlo blizu, jer nas od njezine blažene smrti rastavlja tek pola vijeka. Rodila se u Mlecima 7. veljače 1815 od Josipa Marovića i Marije Ivanović. Iako je talijanski pisci nazivaju velikom Mlečankom, ipak joj priznavaju sla- vensko dalmatinsko porijeklo. Marovi- ći i Ivanovići spadaju u najuglednije obitelji ubave varoši Dobrote kod Ko- tora. Ivanovići su dali i ljude od pera, istaknutih umnih sposobnosti, a bili su i mecene književnika, pa je i prvo izdanje Kačićeva Razgovora ugodnoga povezano s imenom jednoga Ivanovi- ća, Obe obitelji spadaju u Dobrotsku župu sv. Eustahija (sv. Stasija), koja se diči župnom istoimenom crkvom sa veličanstvenim mramornim oltarima, umjetničkim slikama i dragocjenim ru- hom, a od godine je 1938. ta crkva izašla ma glas i sa Kljakovićeva sli- karskog ciklusa iz života sv. Eustahija mučenika, o kome sam pisao u božić- nom broju ,Hrvatske Straže“ te godi- ne. Marovićka je i po krvnim vezama i po obiteljskoj tradiciji baštinila sklo- nost na umjetnosti i kulturi. Ana se iz djetinjstva odlikovala o- sobitom ljubavlju za pobožnost i za kreposti. Osnovala je i pobožnu zadru- gu za maknadu uvreda, što ih Isus prima od ljudi, i za obraćenje grešni- ka. Broj članica u same dvije godine dosegne do 3719. Zatim osnuje, po- duprta po agilnom Mons. Danijelu Ca- nalu i drugim požrtvovnim osobama, zavod za žene, koje izlaze iz tamnice, pa ih svijet prima s prezirom, i za posrnule djevojke. Kasnije je združila redovničku zadrugu, koja se brinula za ovaj zavod, sa redovničkom zadru- gom Don Karla Saterio u Milanu pod zajedničkim nazivom ,Pie Signore Ri- paratrici“. Bavila se pobožnom knjigom i poe- zijom, Djela joj odišu nježnošću izra- žaja i finesom osjećaja, a bila su mno- go cijenjena od uglednih ličnosti, tako od kardinala Monico. Vrsna slikarica, izradila je umjetničku Madonu za mle- tačku crkvu ,S. Maria del Pianto“, gdje se sada nalazi i njezino tijelo. Uvelike su je cijenili i pape Grgur XVI i Pijo IX, koji je čuvao i jednu sliku, rad njezinih ruka, i nazivao ju »Sveticom, koja ne proriče“, Preminula je 3. listopada 1887 u Mlecima. Po snazi duha i kulture talijanski je publicisti stavljaju o bok slavnoj Ga- jetani Agnesi, koja je preminula u Mi- lanu 16 godina prije rogjenja Marović- ke, koja je svojim velikim duhom i istaknutom kulturom uistinu imponira- la suvremenima, * DUBROVNIK, 28 Ožujka 1940 Međunarodna situacija U prošlom smo broju napisali, da je nemoguće misliti, da će tako lako i brzo doći do mira, premda je štampa mnogo pisala u tome smislu, kao da se povodom užurbane akcije izmegju Italije i Njemačke prigodom sastanka na Bremeru može očekivati skoro pri- mirje i konačno mir u dogledno vri- jeme. Megjutim su nam dogogjaji dali pravo. Brenerski sastanak je prošao, Summer Welles je otputovao, a rat se je nastavio s tom jedinom razlikom, što je u Francuskoj došlo do promje- ne vlade, gdje bi g. Reynaud imao da upliva u savezničkim redovima za in- tenzivniju vojničku akciju prema Nje- mačkoj. I u Engleskoj bi imalo doći do izvjesnih promjena u vladi u isto- me pravcu, Ali do danas se još to ni- je dogodilo, nego je Engleska ipak dokazala, da je voljna poći u smjeru intenzivnije akcije tim što je izvršeno jako i uspješno bombardiranje njema- čkog otoka Sylt. Ova operacija avia- cije predstavlja jači vojnički uspjeh i pruža dokaz o sposobnosti engleske avijacije. Sigurno je, da će Njemačka odgovoriti na ovo bombardiranje Sylta samo se nezna gdje i kada. Sastanak izmegju Mussolinija i Hit- lera još je uvijek ostao javnosti nepo- znat u detaljnim svojim crtama i ne- zna se, što su zapravo oni zaključili. Prema izvještajima štampe izgledalo bi, da se je u prvome redu išlo za tim, da se osovina Rim — Berlin proširi i na Moskvu. Da li su u tome pogledu postignuti efikasniji uspjesi, još nije moguće ustanoviti. Nešto mora da je ipak učinjeno u tome pravcu, jer se govori o nekim trgovačkim mjerama koji bi imali dobiti oblik i formalnog ugovora izmegju Italije i Rusije. Kažu, da bi to bio nekakav uvod u sklapa- nje i političkog ugovora. Megjutim o- pravdano je sumnjati u to kad se uzme u obzir, da izmegju Italije i Ru- sije postoje duboke razlike ideološke naravi, pogotovu kad se ima pred o- čima, da Mussoliniju nije svejedno, što misli Sv. O. Papa Pijo XII. Blagopokojni mletački patrijar kar- dinal La Fontaine, udivljen s njezinih 'kreposti, zaveo je g. 1926. redoviti di- jecezanski proces za njezinu beat#fika- ciju. Bila su marno sabrana svjedočan- stva osoba, koje su poznavale Maro- vićku. Njezine susestre po redu nasto- je mnogo oko njezina kulta. Delegirani je sudac ovoga procesa Mons. Ivan Jeremich, pomoćni biskup mletački, generalni vikar patrijara mle- tačkoga, uzoritoga gospodina kardinala Ivana Adeodata Piazza, koji je nedavno izdao edikt, gdje pozivlje vjernike sa cijelog područja patrijaršije, da dosta- ve spise i sastavke Ane Marije Maro- vić na pregled. Obavijestio sam o to- me svoje vjernike u Dobroti, gdje još žive Ivanovići i Marovići. — Daj Bo- že, da što prije vidimo ovu našu slu- žbenicu Božju urešenu aureolom sve- tosti ! P. BUTORAC Nije izključeno ni to, da je Hitler na Brenneru tražio od ltalije, da ova zauzme jedno definitivno stanovište u sađašnjem ratu, dakako u smislu po- dupiranja Njemačke u ratu sa save- zničkim državama, Ali Italija i u tu dobro razmišlja jer je njezin položaj veoma delikatan pak bi se moglo de- siti, da izbjegne istina Scilu, ali onda da padne u Karibdu. A talijanska je diplomatska sposobnost poznata i do- kazana, Balkan u sadašnjoj situaciji igra ve- oma veliku ulogu. Pitanje Rumunjske stalno je na dnevnom redu i sigurno je da se sada vodi diplomatska borba za ovaj sektor jugoistočne Evrope. Po svemu izgleda, da bi se intencije po- jedinih velevlasti htjelo provesti bez ratnih komplikacija; zato se nude ugo- vori o nenapadanju i sl. Politika tota- litarnih država ide za tim, da istisne upliv Saveznika u jugoistočnoj Evropi i na Balkanu. Što se tiče Balkana do- biva se dojam, da u tome prilično us- pijevaju. Ali, kako je Turska vezana paktom sa Franc, i Engleskom a Ru- sija bi htjela imati slobodniji položaj na Dardanelima to se sada kuša od- vratiti Tursku od Saveznika. Izgleda, da državama osi barem za sada nije do. toga, da se Balkan uvu- če u ratni požar, jer on predstavlja put prema Istoku, na kojemu bi mo- glo da se formira novo bojište. Istis- kivanjem upliva Saveznika sa Balkana države osi misle, da su stvorile bazu za eventualne dalinje akcije pogotovu, kad su balk. države važan elemenat prvenstveno sa ekonomskog, a tako- gjer i političkog gledišta. Organiziranje Wegand-ove armije sa- vezničke vojske daje povoda zaključku, da bi se mogla stvoriti nova fronta na bliskom Istoku, gdje bi se sukobile obe zaraćene strane, ali dakako u smje- ru Rusije. U vidu te činjenice moglo bi se najbolje protumačiti, zašto drža- vama osi barem momentalno nije u računu, da se na Balkanu izazove rat- ni požar. S druge strane nije jasno, kako stoje zajednički pogledi Njemačke i Italije prema Balkanu. Italija je već ranijim granicama, a pogotovu nakon zauzimanja Albanije osigurala svoj po- ložaj u ovom dijelu Europe, A Nje- mačka takogjer sigurno ima svoje a- spiracije na Jadran, pogotovu kad se ima pred očima plan Hitlera, koji tra- ži, da se Njemačkoj povrati sav onaj »Lebensraum“ koji je ranije imala. Tu se podrazumijeva i Austrija sa izlazom na Jadran, Da li i kako su se Nje- mačka i Italija o ovome sporazumile, neznamo. Svakako ovo bi se moglo smatrati jednom Ahilovom petom u odnosima izmegju fašističke Italije i nacijonalsocijalističke Njemačke. Utješljivo je što se je ovih dana, prigodom treće godišnjice sklapanja pakta izmegju Italije i Jugoslavije na- glasilo i podvuklo u Rimu i Beogra- du, da su prijateljski odnosi izmegju obe države ustaljeno dobri i srdačni. — Dib — Širite, kupujte i čitajte Narodnu Svijest CIJENA Din. 1.50 Večer u luci Ko anaktoreta bljedi Sveti Ivan lice kupa u moru što se preljeva, izmegi lagja kano rastaljeni biljur indiga i okra ,.., , Ribe pluta vonj... Konopa, voća, mreža ; po kamenu se crnom razljeva, te otoka zadah slani što ga barke su donjele ispod jedra mokra , , . , Žarulja se krjese usijane zjene Sve od Ploča do Orsule, i kO živi, blistavi dragulji po Šeherezadi ljepoj se prosule . , .. Cavtat, poput bjela 4eroplana razapetih krila, usnuo do mćra .., i zeleni kobold* tamo sanjau zmaragdnoj paučini bor4a , , . Na kašami je mjesec prosd verige od srebra zatvorivši luku u čarobnu svoju tajnu ; Zvonik, bjeli kano Sokd otvorio zelen i sve gledu u noć bajnu ...., Elmot * Lokrum Kratke vijesti Proti komunističkim poslanicima u Francuskoj počet je na 18 ov. mj, sudbena parnica zbog veleizdaje, Novi pretsjednik Švicarske izabran je nakon smrti pok. Motte, talijanac isto katolik g. Zellio. Izvore petroleja koji se nalaze iz- megju Urala i Volge ustupila je Ru- sija Njemačkoj u svrhu iskorištavanja. Po treći put kandidirat će g. Roo- sovelt za predsjednika Sjedinjenih dr- žava Amerike, Dalmatinac je postao nadbiskup Adelaide u Australiji u osobi g. dr. Mata Beovića. Najstariji austrijski list ,Wiener Zeitung“ prestao je izlaziti u Beču da- nom 1 ožujka. U Beču je umro prvi pretsjednik bivše austrijske republike Dr Hainisch. Švedska vlada naručila je za mi- ljardu i po Diuara aviona. Bogoslovna sjemeništa u Brnu, Pragu i Olomucu pretvorili su u ke- sarne. Konsistorij je održao Sv. O. Papa Pijo XII u četvrtak 7 o. mj. Stigla je papinska bula o imeno- vanju g. dr Josipa Lacha za pomoćnog biskupa zagrebačkog. Biskupska kon- sekracija bit će na 7 travnja. Zabranjeno je daljnje izlaženje li- stova ,Hrvatski Narod* i ,Nezavisnot*. Jeli to istina? Gjakovačka ,Hrvat- ska Obrana“ piše, da je tamošnja op- ćina zatražila od pojedinih općina ci- jene u svrhu maksimiranja cijena u Gjakovu i kaže, da su cijene u Du- brovniku za 150% veće od cijena u Gja- kovu te zaključuje da je Dubrovnik najskuplji grad u državi, Molimo, da se kompetentni faktori interesiraju za ovo pitanje i vide je li to istina i ako je, neka se u interesu ugleda grada pobrinu, da Dubrovnik ne bude naj- skuplji grad u državi,