se Broj 18 Kako da se smjesti spome- nik Ruđeru Boškoviću ? Prigodom uskrsnih blagdana boraivo je u gradu hrvatski umjetnik kipar g. Ivan Meštrović, koji je razgledao pro- stor na Poljani Jezuita, gdje se ima smjestiti spomenik slavnom sinu Du- brovnika, glasovitom učenjaku isusovcu Rugjeru Boškoviću. Dotični spomenik velikodušno će besplatno izraditi sam umjetnik, čime će zadužiti hrvatsku Atenu za vječna vremena pak današnji Dubrovnik, kao i pitomci treba da znadu dostojno cijeniti: gestu našeg Meštrovića, ponos hrvatskog naroda i lijepe nam domovine. Uvjereni smo, da će sam umjetnik znati najbolje da odredi mjesto i ma- čim, kako da se spomenik smjesti. Ve- seli mas, što je g. Meštrović ustanovio da je najpodesnije mjesto upravo Po- ljana na Jezuvitima, jer se ondje na- lazi onaj divni kompleks zgrada ne- kadašnjeg Collegium Ragusinum-a, gdje je naš neumrli Bošković radio. Ali ipak se mora dobro proučiti pi- tanje, gdje da se na Poljani spomenik postavi. U novinama je bilo govora o tome, da bi najpodesnije bilo smjestiti spomenik i:a gornje balaustre, kojom se zaključuje ono veličanstveno kame- nito stubište, tako da bi se spomenik vidio sa Gundulićeve Poljane. Nezna- mo, da li je toga mišljenja sam g. Me- štrović. Iz novinskih izvještaja o nje- govu posjetu Dubrovniku u vezi s o- vim pitanjem, toga nijesmo mogli ra- zabrati. Naše je mišljenje, da tu ipak treba malo temeljitije stvar proučiti prije ne- go se donese konačna odluka. Jer va- lja imati pred očima, da se postavlja- nje spomenika ima izvršiti prvenstveno u vezi sa cjelokupnom konfiguracijom ambijenta Collegiuma i Poljane. Ako se spomenik smjesti iza balaustrade onda će se zadovoljiti samo jednome momentu a taj je, da će se spomenik moći vidjeti sa Gundulićeve poljane što bi bez sumnje bilo uvaživanja vri- jedna okolnost, Ali time će se uma- njiti donekle utisak Gundulićeva spo- menika a što je važnije sam Gundu- lićev spomenik zbog svoje blizine gle- daocu učinit će, da Boškovićev spo- menik neće moći napraviti onolikog dojma sa same Poljane, već će se gledaoc morati potruditi, da mu dogje do neposredne blizine. Da se spasi veličanstveni utisak trebao bi da spo- menik bude veoma visok, a onda je pitanje, kako bi to izgledalo u sklopu one elegantne slike što ju pruža stu- bište. S druge strane ne smije se smetnuti s uma, da postavljanje spomenika po- vrh stubišta ma način da ga se može gledati sa Gundulićeve poljane pred- stavlja jednu očitu disharmoniju sa ambijentom Collegiuma i Poljane ma Jezuvitima. Kad maime gledaoc dogje na Jezuvite, dakle u neposrednu blizi- nt spomenika i ambijenta, koji je nje- gov, neće mu biti moguće gledati Bo- škovića nego samo s legja, a to bi si- gurno predstavljalo jednu nenaravnu situaciju. Spomenik treba da bude u nekoj organskoj povezanosti sa Polja- nom i Collegium-om, bez obzira na to, hoće li se moći vidjeti sa Gundu- lićeve poljane ili ne. Gundulićeva po- ljana ima svoj spomenik, a Boškovi- ćeva na Jezuvitima treba da ima svoj. Boškovićev spomenik ima da dogje do svog punog izražaja onuda kad čovjek dogje na Poljanu Jezuvita, ma kojoj ima da bude centralna tačka. I budući su ove dvije poljane Gundulićeva i ona na Jezuvitima cjelina za sebe, i svaka je od druge odijeljena to se i postavljanje spomenika Boškoviću ima izvršiti nezavisno o Gundulićevoj po- ljani. "Tek ako se ovi momenti budu uze- li u obzir moći će sam Boškovićev spomenik privlačiti pažnju stranaca i na one monumentalne zgrade crkve sv, Ignacija i Collegiuma. Nabacili smo ovo nekoliko misli u namjeri da se ovaj problem temeljito prouči i nagje jedno pravo mjesto za ovu novu umjetničku tekovinu našega grada, a kompetentnim faktorima pre- puštamo konačnu odluku. -b- Moji utisci sa misija po Crnoj Gori. Preuzvišeni arcibiskup barski Dr. Nikola Dobrečić pozvao me, da za tri sedmice održim misije u slijedećim žu- pama: Bar, Zupci, Podgorica i Cetinje. Na 24. zaputih se autobusom iz Dubrovnika. Usput naročito spominjem našu Boku. Počevši od Ercegnovog do Boke vozi se uz divlje romantični fjord. Ispočetka mnogo novih kuća. Vidi se dosta vojske raznih rodova — Na naj- istaknutijim brežuljcima bjelasaju se novosagragjene pravoslavne crkve — Naših kapela imade u trošnom stanju, što čini utisak izumiranja. Naši bježe u svijet i napuštaju rodnu kuću i gru- du, a gorštaci silaze, množe se i mo- gu živjeti, Sva obala od Budve do Bojane je lijepo razvedena, plodna te obiluje pre- krasnim plažama; Budva, kraljevsko kupalište Miločer, Petrovac, Sutomore, Bar i Ulcinj, Sam Bar sastoji iz tri dijela: Novi Bar u luci, gdje se sprema gragja za novu katol. crkvu. Usput je na milo- vidnom mjestu nova nadbiskupska pa- lača u lijepom modernom parku, a sve zalegje obraslo je silnim maslinicima, možda najvećim ma našem Jadranu. U Starom Baru usred maslina diže se milovidna katedrala sa tri lagje. Uz katedralu je preuzvišeni zasnovao malo sjemenište, koje lijepo napreduje te zabavište za djecu raznih vjera, koje vode časne sestre Maloga Isusa. U Baru nema korza, što uz upliv kato- ličkih institucija povoljno djeluje na svu katol. mladež. Preuzvišeni arcibis- kup mnogo se trudi sa svojim sve- ćenstvom i časnim sestrama oko kat, akcije, Na misijama kroz sedam dana dolazili su vjernici jutrom i večerom na propovijedi, a koji put mnapuniše crkvu, Mnogi pristupiše sv. sakramen- tima. Uspjeh je bio vrlo dobar, Ispod Rumije planine koči se stara velika tvrgjava. Sve kule su porušene i kuće napuštene. Poput sablasti strše puste ko ukleti grad. Druga misija bila je u selu Zupci koje leži ma obroncima uske doline ispod Sutrmana. Porijetlom su iz Zu- baca u Hercegovini odakle pobjegoše prije više stoljeća. Od starine imaju svoju školu. U njima još tinja hrvat- ska tradicija, Narod je radin miran, čist i vjeri odan. Mnogi idu u svijet, Atenu, Carigrad, Ankaru, Paris i Ame- tiku, ali se uvijek rado vraćaju kući Šteta da se žene samo iz tog mjesta, pa imaju malo potomstva, (Nastavit će se) NARODNA SVIJEST 28 Ožujka 1940 Strana 3 Gradske vijesti Lična vijest. Apostolski administra- tor naše biskupije, preuzv. g. Mons. Pavao Butorac, biskup bokokotorski stigao je jutros u naš grad, gdje će se zadržati nekoliko vremena u poslo- vima uprave dubrovačke biskupije. Dobro nam došao, U crkvi 00. Dominikanaca — biti će održana zadnja propovijed u ne- djelju 31 tek. u 7 sati večer, Apel na plemenito srce. Jedan čo- vjek prije dobro položen, a sada star i spada ma prosjački štap, od stida ne izlazi, jer nema pristojnih hlača ni ka- puta. Ko bi mu poklonio par i posta- rijih hlača i štogod kaputa nek done- se na upravu našeg lista, Zadušnice za pk, g.gju Luciju Ver- nazza priregjuje društvo ,Naše Gospe od Milosrgja“ svojoj članici u srijedu, 3. IV. o. g. u crkvi sv. Spasa u 8 sati. Pozivlju se p. n. članovi društva» da izvole učestvovati. — Uprava. Komorni koncerti Dubrovačka Filharmonije. U utorak 2 aprila pri- regjuje Dubrovačka Filharmonija II ko- morni koncerat. Na programu su djela velikog klasičara W, A. Mozarta, Su- djeluju g.ca Grazio i gg. Dr. Šiaus, Safonov i Koch. U ponedjeljak 8 aprila pak kao Ill komorni koncerat imaćemo priliku čuti slavni Drezdenski kvartet, Prilikom svoje ovogodišnje turneje po Jugosla- viji, umjetnici od Drezd. kvarteta, ci- jeneći naročito visoki kulturni renome Dubrovnika, odlučili su prirediti i u Dubrovniku jedan koncerat, pa će — zahvaljujući saradnji Dubrovačke Fil- harmonije — našoj muzičkoj publici biti data izvanredna prigoda da u svo- joj sredini čuje ove umjetnike svjetskog glasa sa vrlo lijepim programom. Nadati se je da će gragjanstvo do zadnjeg mjesta ispuniti — koncertnu dvoranu kod ovih priredaba,, te ti- me manifestirati svoje razumijeva- nje za pravu muzičku umjetnost dajući istodobno moralnu i ma- terijalnu poduku našim umjetnicima i agilnoj Filharmoniji da na započetom radu i dalje ustraju. Promet putnik; u dubrovačkom kotaru u prošloj godini. Prema po- dacima, koje objavljuje Turistički sa- vez u Dubrovniku, u godini 1939 po- sjetilo je turistička mjesta dubrovač- koga kotara ukupno 60.334 putnika, koji su proveli svega 484,779 dana. — Koliko je promet nazadovao u toj godini radi ratnih dogagjaja najbolje se vidi po tome što je u 1938 godini samo na području općine dubrovačke bilo 58.050 putnika, koji su proveli svega 473.511 dana. Broj domaćih posjetilaca iznosio je 20.394 (165.593 dana), a inozemnih 39.940 (318.186 dana). Francuska komisija za kupnju du- hana dolazi u naš grad ovih dana. Iz uredništva, Ima onih, koji done- su u prodavaonicu Dubrovačke Hrvat« ske Tiskare koji sastavak za ,Narodnu Svijest“, a da niti ne potpišu ime o- noga, koji je stvar sastavio ili donio. Upozorujemo, da dućan Dubrovačke Hrvatske Tiskare nije urednik lista »Narodna Svijest“ i prema tome svaki dopis ili članak treba da ima potpis, mjesto i zanimanje, onoga koji ga je napisao. Onaj pak koji donese sasta- vak treba takogjer da kaže svoje ime i prezime, U protivnom sastavak ide bez daljnjega u koš. Talijanski ratni brod imao bi stići u naš grad početkom aprila. Prigodom smrti bipok. Don Jerka Kovačevića primila je Dubrovačka Hr- vatska Tiskara veliki broj pismenih sažalnica, iz kojih se vidi koliko je poštovanje uživao vrli pokojnik u gra- du i vani. Naknadno javljamo, da je osturtnicu izdalo i društvo ,Dub“. Velika Sedmica prošla je u znaku lijepa vremena Procesija Velikog Pet- ka bila je veličanstvena. Sva je elek- trična rasvjeta bila ugašena, a mnogo je kuća bilo rasvijetljeno voštanicama, Pjevanje je bilo ma visini. Sve je fuak- cije obavio preuzv. g. Dr J. Carević, biskup. Poziv maturantima dubrovačke gimnazije iz godine 1900. Mole se ovim maturanti dubrovačke gimnazije, koji su položili ispit zrelosti u ljetnom roku god. 1900, da jave svoju adresu jednomu od svojih kolega u Dubrov- niku (Antunu Gijivanoviću, Dr Niku Iveti ili Mihu Vodopiću), da im se može javiti dan proslave 40, godišnji- ce mature, koja pada u junu o. g. Internat Hrvatskog Radiše u na+ šem gradu imao bi se ponovno otvo- riti. U tu svrhu bio je prošlih dana u Zagrebu pretsjednik društva g. Makso Milošević i za ovu stvar zainteresirao kompetentne faktore. Naš članak ,Dr Bićanić i seljačka država“ prenijela je , Hrvatska Straža“ u izvadcima u svom broju od 18. Ill. Isto je učinio ,Obzor“ od 20. III. Kri- žarska ,Nedjelja“ u svom uskrsnom broju prenijela ga je u cjelosti. Pretstojništvo policije u Šibeniku izdalo je naredbu, da vlasnici noćaih lokala moraju odstraniti svo žensko o- soblje: sviračice, pjevačice, zabavljači- ce i slično. S tim u vezi održan je je- dan sastanak pretstavnika svih hrvat- skih kulturnih i humanih društava,pod vodstvom narodnog zastupnika gosp. Dane Škarica. Donesena je rezolucija, koja traži, da vlasti uvedu stroži po- stupak u vezi sa čuvanjem morala u gradu. Pohvalno i vrijedno nasljedo- vanja | Počasnim sucima Okružnog Suda imenovao je ban Hrvatske gospodu: Iva Kisića, dr Iza Ruska, Gjura Sessu, kap. Jenda Čižeka, kap. Nika Hrdala i Samuela Kaldora. Provala. U noći od 26 na 27. Il u Mlinima provalili su u dućan Ilije Go- ge. Otvorili prozor te odnijeli duhana u vrijednosti 2000 Din., kave, šećera i drugo. Provalnici nepoznati, Nova mesarnica otvorena je ne- davno na Poljani Guadulića. Viasnici su joj mesari, koji su do pred kratko vrijeme vodili svoj obrt na ribarnici, Put preko Konala jedan je prob- lem a u nizu ostalih, o kojima se ne- prestano govori, piše, drže ankete i licitacije, a sve ostaje na mrtvoj tačci. Trebalo bi se ipak postaviti na stano- vište vogjenja realne politike, koja u prvome redu vodi računa o općim a tek ma drugome mjestu o ličnim inte- resima. Izgleda, da se je izvrnuo smi- sao one glasovite dubrovačke izreke: Obliti privatorum publica curate, što znači: zaboravivši ma privatne brinite se za javne interese. Izgubljeno. Od 15 — 24 ovoga mje- seca izgubila se jedna foto Zeiss ka- mera. Moli se onaj tko je je našao da ga vrati uz dobru magradu u u- pravi lista. Prodaje se razno pokućstvo. malo rab- ljeno u vrlo dobrom stanju, upitati na administraciju lista pod broj 83.