NARODNA

 

Strana 2

 

nije. Odlikovao vas je križem, koji se
ne vidi ali mu to ne umanjuje veli-
čanstvo, Križ koji se nosi teško ali
tim radosnije i ponosnije. Dosljedan
svome programu i u skladu sa dosto-
janstvom biskupa, Vi ste taj Križ pri-
mili bez oklijevanja i uvjereni smo da
čete ga ponijeti ustrajno do kraja,
Snagu za to dati će vam onaj isti
Krist koji je i sv. Pavlu davao jakosti
i koji krijepi svakoga koji se njemu
preda i slijedi Ga. Vi se danas od nas
dijelite, ali ne idete da u zapećku po-
čivate i lijenčarite, jer kod Kristovih
boraca nema pensije ni veterana. Usli-
jed fizičke slabosti morali ste napusti-
ti tešku službu ordinarija, ali vaš svje-
ži duh i vaš apostolski žar znati će
naći sebi pogodno mjesto da do kra-
ja izgori u službi posvećenog biskupa
za spas svoj i svoje okoline. Zahvalju-
jući vam još jednom za sve, molimo
Boga, da vas krijepi i dade vam što
bolji oporavak i što blagotvornije po-
lje rada, a mi ćemo u svom Srcu no-
siti dragu uspomenu na požrtvovnog
i borbenog biskupa, koji će se za nas
molit, da nas Bog učvrsti u vjeri i
osnaži za borbu. Živjeli i sretan vam
put.

Preuzv, dr. Garević nakon toga u-
pravio je sakupljenoj masi svoje o-
proštajne riječi. Ganut krasnim riječi-
ma prof, g. Kaštelana kao i toplinom
osjećaja, koji su izlazili iz duša mase
sakupljenih gragjana, od srca je za-
hvalio apostolski biskup najprije do-
brome Bogu, koji mu je dao pomoć
i snagu kod provagjanja djela na ko-
rist duhovnu i vremenitu grada i bis-
kupije. Zahvalio je i saradnji, koju je
on uvijek našao kod svećenstva, gra-
gjana i vjernika. Naglasio je, da os-
tavlja dvije osobito značajne uspome-
ne gradu sv. Vlaha i biskupiji, a to
su velebni euharistijski kongres i veli-
čanstveni križ ma Srgju. Pozvao je
svoje vjernike, da nose križ, bez ko-
jega ne može da bude nijedan pravi
kršćanin, pogotovu ne biskup. On ga
je kao dubrovački biskup imao i s nji-
me se ponosi, Rekao je, da će ljubav
prema Dubrovniku i dubrovačkoj bi-
skupiji ostati trajno usagjena u njegovu
srcu i da će svaki napredak Dubrovnika
biti nova radost za njegovo natpastir-
sko srce. Stavio je svima na srce da
se u školi Križa, te najbolje knjige
života nauče ljubiti i opraštati, opraš-
tati i ljubiti. Na kraju je podijelio svoj
biskupski blagoslov. Prisutna masa po-
božno je prigaula koljena i suzom na
oku primila ovu najljepšu uspomenu
od svog Natpastira, pravog poklonika
i nosioca Križa.

Dok je ušao u automobil masa je
htjela da poljubi prsten, pak su redari
konačno jedva uspjeli da učine mjesta za
ukrcaj. Mnogo je suza palo na prsten
i ruku biskupa dr. Carevića, koji je
sve očinski pozdravljao i blagoslivljao.
Automobili su krenuli uz slavljenje
zvona kroz gusti špalir sakupljenog

gragjanstva od katedrale pa do grad-
skih vrata od Ploča. Vožnja je bila
sasvim lagana jer je biskup Carević
još uvijek morao odzdravljati masi,
koja je rupčićima pozdravljala i jeca-
jima mu pridušeno, ali od srca dovi-
kivala svoj zahvalni: S Bogom!

Na željezničkoj stanici našao se je
takogjer lijepi broj gragjana. Šef sta-
nice hvalevrijedno je dozvolio svima,
da mogu bez peronske karte doći pred
vlak. Izmegju ostalih opazili smo g.
Božidara Jambrečaka, povjerenika opći-
ne u pratnji g. Frana Tabaina, kotar-
skog agronoma, dr. Balda Marinovića,
g. Jova Bravačića, M. Vrutickoga i dr.
Mehaničar g. Šarić pozdravio je bisku-
pa u ime Križ. bratstva iz Gruža. Ga-
nutljiv je bio momenat, kad je dohrlio
dični dubrovački vlastelin gospar Vito
Gozze. Kao najstariji dubrovčanin, —
rekao je g. Vito — ja Vam _ preuzvi-
ženi od srca zahvaljujem u ime svih
Dubrovčana za sve ono dobro što ste
Vi učinili za naš Dubrovnik. Bog Vam
bio obilata plata. Oprostivši se još
jednom od Apost. Administratora, preč.
gg. kanonika Božića i Gjivanovića, u-
šao je preuzv. dr. Carević u vagon.
Vlak je točno u 1205 krenuo uz poz-
dravljanje svih prisutnih. Tako je elo
biskup preuzv. Dr. Carević, u pratnji
potpisanog svećenika ostavio Dubrovnik
i dubrovačku biskupiju. Otišao je pre-
ko Sarajeva u hrvatsku metropolu, bi-
jeli naš Zagreb, da tamo uživa svoj
zasluženi mir. Kad je vlak prolazio
kroz Brgat, vjernici one župe, sakup-
ljeni na jednome mjestu pozdravljali
su mahanjem svog biskupa, a na sta-
nici zaželio mu je sretan put ekskur-
sor župe preč. don Karlo Capurso, po-
časni kanonik i tajnik Biskupskog or-
dinarijata. Ovim skromnim prikazom
želimo pružiti kasnijim pokoljenjima
uspomenu na onaj dan, kad se je bi-
skup preuzv. Dr Josip Marija Carević,
oprostio kao 10.godišnji ordinarij sa
gradom sv. Vlaha i dubrovačkom bis-
kupijom. Na koncu i mi se s naše
strane i ovim putem opraštamo od
svog Natpastira izrazujući mu pošto-
vanje, priznanje i zahvalnost za sve
ono čime je preuzv, biskup dr. Care-
vić zadužio u dubrovačkoj biskupiji
katoličku vjeru i hrvatski narod.

Prof. Dr Ivo Bučić

 

ZAHVALA PREUZV. BISKUPA DR.
J. CAREVIĆA. Na srdačnom i sveča-
nom ispračaju najtoplije zahvaljujem
premilim vjernicima 1 gragjanima,
preuzv. Apostolskom Administratoru
Mons. Butorcu, predstavnicima vlasti,
preč. Kaptolu te svjetovnom i redov-
ničkom kleru te glazbama društva
Gundulić i Malih Križara. Sve po-
zdravljam i blagosivljem u presv. Sr-
cu Isusovu.

Dubrovnik, 14. IV 1940.
+ Josip M. dr. Carević, biskup

SVIJEST 18 Travnja 1940

 

Broj 16

 

Ravnatelj bolnice
o smjernicama svoga rada

G. Dr. Ante Kačić, ravnatelj bolni-
ce pružio je našem uredniku prigodu,
da povede s njim razgovor o smjerni-
cama njegova rada i tom je prilikom
izjavio slijedeće:

Znajući, da je banovina Hrvatska
poduzela opsežne mjere za reformu
zdravstvene službe, kod primanja duž-
nosti v. d. ravnatelja bolnice u Dub-
rovniku imam na umu, da se povede
organizacija zdravstvene službe i u
ovoj bolnici na principima nauke bra-
će Radića, po kojima liječnik i medi-
cina trebaju biti u istinskoj službi na-
roda, a u prvom redu sela i seljaka.
Imajući to pred očima morat će se i
čitav rad u bolnici organizirati tako,
da odgovara tim principima, što će se
postepeno i razviti, a već sada i za-
početi i to ovako :

1) Siromašnim seljacima, radnicima
i gragjanima bit će slobodno i bes-
platno pregledavanje i liječenje u bol-
nici. Onim teško bolesnim u. svako
doba dana, a onima lakše oboljelim u
odregjene satove.

2) Dežurni liječnik bit će uvijek u
službi i preko njega će se vršiti pre-
gledavanje i odregjivanje o primanju
bolesnika u bolnicu ili o ambulantnom
liječenju x istoj bolnici, Dežurni liječ-
nici nedjeljno će davati upute pa i sa-
mi predavati pacijentima kako uopće
zapriječiti oboljenje i tim će bolnica
djelovati ne samo u pravcu ozdravlje-
nja, nego i odgojno, što je druga važ-
ma zadaća moderne bolnice. Neće se
u bolnici smjeti vršiti privatna praksa,
privatna zarada i privatna protekcija,
a za hitne i nesretne slučajeve morat
će se uvijek naći mjesta u bolnici.
Bolesnici bit će pregledavani od svojih
šefova odjeljenja, a oni teško bolesni
imat će uvijek na službi i potrebi Čas-
ne Sestre, koje pripadaju redu Kato-
ličke crkve sa najuzvišenijom misijom
koja postoji megju narodima u svijetu
ataje, da u najtežem času života pruže
bolesniku najveću i najljepšu utjehu.
Takogjer će biti u težim momentima,
po sebi se razumije, prema potrebi i
načinu liječenja i dežurni liječnik na
raspoloženju. Uvesti će se stalni sato-
vi za posjećivanje bolesnika, da bi se
tako mogao razvijati mirniji rad u
bolnici.

3) Ovaj socijalni duh bit će uveden
i provagjan sa osjećajem odgovornosti
samih liječnika kod svih zahvata lije-
čenja, postupka i saobraćaja sa boles-
nicima prema onom kako kaže Stjepan
Radić u jednoj svojoj raspravi o školi:
.Samo znanje malo vrijedi, ako se ne-
ma ljubavi, volje i sposobnosti za rad,“
a to poglavito vrijedi u ovom slučaju
gdje se nalaže medicini i liječnicima,
da budu u službi naroda.

4) Poslije ovih osnovnih principa o
organizaciji službe i rada u bolnici,
moram gosp. uredniče, naglasiti još
nešto, što spaja bolnicu sa gradom
Dubrovnikom. Dubrovačka je bolnica
u sadašnjem stanju za grad, njegov
kotar i bližu okolicu (Korčula, Boka
Kotorska i bliža Hercegovina) postala
premalena. Današnji se naš svijet mno-
go više liječi i traži liječnika nego pri-
je, što znači sigurno jedan napredak.
Otporna snaga svakog naroda ovisi o
zdravlju naroda. Zato u prvom redu
dolazi povećanje bolnice sa većim bro-
jem odjeljenja. što veća bolnica, to je
veći i promet, a što je veći promet to
je veća i privreda, a to osobito vrijedi
za Dubrovnik, koji je najveći turistički
centar u državi. Ja sam uvjeren, da će
banovina Hrvatska — koja je već na-
bavila nove krevete sa čitavom opre-
mom — iz sadašnjeg svojeg novog
budžeta u tom pravcu učiniti sve, da
ova bolnica bude što bolja, što veća
i ljepša, opskrbljena ne samo sa te-
kovinama savrememe medicine nego i
sa tekovinama savremene tehnike, Lje-
pota grada treba da se odrazuje i u bolni-
ci. To će biti jer Dubrovnik sa svojim
kotarom leži mnogo na srcu i banu
banovine Hrvatske i pretsjedniku Dr
Mačeku, čijom se zaslugom mi danas
ponosno i zadovoljni nalazimo u ba-
novini Hrvatskoj, koju treba da svaki
na svojem mjestu sa odregjenom duž-
nosti, a svi zajedno čuvamo i izgra-
gjujemo.

 

Mozartovo veče. Agilna Dubrovač-
ka Filharmonija priregjuje svoj treći
komorni koncerat u utorak 23 aprila
t. g. u 8 i po sati uvečer u dvorani
Narodne Ženske Zadruge. Program sa-
drži raprezentativno instrumentalno-ko-
morna djela velikog bečkog klasičara
W. A. Mozarta naime klavirski trlo
Bdur, Sonata za violinu i klavir Bdur,
i čuveni klavirski kvartet u gmolla
Djela izvode naši domaći umjetnici,
solisti Dubrov. Filharmonije: Odlična
pianistkinja g.ca M. Grazio, koncert-
majstor D. Filh. Dr. J. Šlaus i poznati
članovi gradskog orkestra i Filharmo-
nije g. Al. Safonov i T. Koch. Ovo kla-
sično veče komorne glazbe i po priz-
natim izvagjačima i po ukusno oda-
branom programu, zaslužuje najveće
interesovanje od strane našeg kultur-
nog i muzikalnog gragjanstva.

G. Job Paal, madžarski  publi-
cista, koji se bavi obragjivanjem
historijskih folklorističkih motiva sti-
gao je u naš grad. Pisao je i o našem
gradu a i sadašnji njegov boravak s
tim je u vezi.

Širite ,,Narodnu Svijest“