NARODNA Strana 2 nije. Odlikovao vas je križem, koji se ne vidi ali mu to ne umanjuje veli- čanstvo, Križ koji se nosi teško ali tim radosnije i ponosnije. Dosljedan svome programu i u skladu sa dosto- janstvom biskupa, Vi ste taj Križ pri- mili bez oklijevanja i uvjereni smo da čete ga ponijeti ustrajno do kraja, Snagu za to dati će vam onaj isti Krist koji je i sv. Pavlu davao jakosti i koji krijepi svakoga koji se njemu preda i slijedi Ga. Vi se danas od nas dijelite, ali ne idete da u zapećku po- čivate i lijenčarite, jer kod Kristovih boraca nema pensije ni veterana. Usli- jed fizičke slabosti morali ste napusti- ti tešku službu ordinarija, ali vaš svje- ži duh i vaš apostolski žar znati će naći sebi pogodno mjesto da do kra- ja izgori u službi posvećenog biskupa za spas svoj i svoje okoline. Zahvalju- jući vam još jednom za sve, molimo Boga, da vas krijepi i dade vam što bolji oporavak i što blagotvornije po- lje rada, a mi ćemo u svom Srcu no- siti dragu uspomenu na požrtvovnog i borbenog biskupa, koji će se za nas molit, da nas Bog učvrsti u vjeri i osnaži za borbu. Živjeli i sretan vam put. Preuzv, dr. Garević nakon toga u- pravio je sakupljenoj masi svoje o- proštajne riječi. Ganut krasnim riječi- ma prof, g. Kaštelana kao i toplinom osjećaja, koji su izlazili iz duša mase sakupljenih gragjana, od srca je za- hvalio apostolski biskup najprije do- brome Bogu, koji mu je dao pomoć i snagu kod provagjanja djela na ko- rist duhovnu i vremenitu grada i bis- kupije. Zahvalio je i saradnji, koju je on uvijek našao kod svećenstva, gra- gjana i vjernika. Naglasio je, da os- tavlja dvije osobito značajne uspome- ne gradu sv. Vlaha i biskupiji, a to su velebni euharistijski kongres i veli- čanstveni križ ma Srgju. Pozvao je svoje vjernike, da nose križ, bez ko- jega ne može da bude nijedan pravi kršćanin, pogotovu ne biskup. On ga je kao dubrovački biskup imao i s nji- me se ponosi, Rekao je, da će ljubav prema Dubrovniku i dubrovačkoj bi- skupiji ostati trajno usagjena u njegovu srcu i da će svaki napredak Dubrovnika biti nova radost za njegovo natpastir- sko srce. Stavio je svima na srce da se u školi Križa, te najbolje knjige života nauče ljubiti i opraštati, opraš- tati i ljubiti. Na kraju je podijelio svoj biskupski blagoslov. Prisutna masa po- božno je prigaula koljena i suzom na oku primila ovu najljepšu uspomenu od svog Natpastira, pravog poklonika i nosioca Križa. Dok je ušao u automobil masa je htjela da poljubi prsten, pak su redari konačno jedva uspjeli da učine mjesta za ukrcaj. Mnogo je suza palo na prsten i ruku biskupa dr. Carevića, koji je sve očinski pozdravljao i blagoslivljao. Automobili su krenuli uz slavljenje zvona kroz gusti špalir sakupljenog gragjanstva od katedrale pa do grad- skih vrata od Ploča. Vožnja je bila sasvim lagana jer je biskup Carević još uvijek morao odzdravljati masi, koja je rupčićima pozdravljala i jeca- jima mu pridušeno, ali od srca dovi- kivala svoj zahvalni: S Bogom! Na željezničkoj stanici našao se je takogjer lijepi broj gragjana. Šef sta- nice hvalevrijedno je dozvolio svima, da mogu bez peronske karte doći pred vlak. Izmegju ostalih opazili smo g. Božidara Jambrečaka, povjerenika opći- ne u pratnji g. Frana Tabaina, kotar- skog agronoma, dr. Balda Marinovića, g. Jova Bravačića, M. Vrutickoga i dr. Mehaničar g. Šarić pozdravio je bisku- pa u ime Križ. bratstva iz Gruža. Ga- nutljiv je bio momenat, kad je dohrlio dični dubrovački vlastelin gospar Vito Gozze. Kao najstariji dubrovčanin, — rekao je g. Vito — ja Vam _ preuzvi- ženi od srca zahvaljujem u ime svih Dubrovčana za sve ono dobro što ste Vi učinili za naš Dubrovnik. Bog Vam bio obilata plata. Oprostivši se još jednom od Apost. Administratora, preč. gg. kanonika Božića i Gjivanovića, u- šao je preuzv. dr. Carević u vagon. Vlak je točno u 1205 krenuo uz poz- dravljanje svih prisutnih. Tako je elo biskup preuzv. Dr. Carević, u pratnji potpisanog svećenika ostavio Dubrovnik i dubrovačku biskupiju. Otišao je pre- ko Sarajeva u hrvatsku metropolu, bi- jeli naš Zagreb, da tamo uživa svoj zasluženi mir. Kad je vlak prolazio kroz Brgat, vjernici one župe, sakup- ljeni na jednome mjestu pozdravljali su mahanjem svog biskupa, a na sta- nici zaželio mu je sretan put ekskur- sor župe preč. don Karlo Capurso, po- časni kanonik i tajnik Biskupskog or- dinarijata. Ovim skromnim prikazom želimo pružiti kasnijim pokoljenjima uspomenu na onaj dan, kad se je bi- skup preuzv. Dr Josip Marija Carević, oprostio kao 10.godišnji ordinarij sa gradom sv. Vlaha i dubrovačkom bis- kupijom. Na koncu i mi se s naše strane i ovim putem opraštamo od svog Natpastira izrazujući mu pošto- vanje, priznanje i zahvalnost za sve ono čime je preuzv, biskup dr. Care- vić zadužio u dubrovačkoj biskupiji katoličku vjeru i hrvatski narod. Prof. Dr Ivo Bučić ZAHVALA PREUZV. BISKUPA DR. J. CAREVIĆA. Na srdačnom i sveča- nom ispračaju najtoplije zahvaljujem premilim vjernicima 1 gragjanima, preuzv. Apostolskom Administratoru Mons. Butorcu, predstavnicima vlasti, preč. Kaptolu te svjetovnom i redov- ničkom kleru te glazbama društva Gundulić i Malih Križara. Sve po- zdravljam i blagosivljem u presv. Sr- cu Isusovu. Dubrovnik, 14. IV 1940. + Josip M. dr. Carević, biskup SVIJEST 18 Travnja 1940 Broj 16 Ravnatelj bolnice o smjernicama svoga rada G. Dr. Ante Kačić, ravnatelj bolni- ce pružio je našem uredniku prigodu, da povede s njim razgovor o smjerni- cama njegova rada i tom je prilikom izjavio slijedeće: Znajući, da je banovina Hrvatska poduzela opsežne mjere za reformu zdravstvene službe, kod primanja duž- nosti v. d. ravnatelja bolnice u Dub- rovniku imam na umu, da se povede organizacija zdravstvene službe i u ovoj bolnici na principima nauke bra- će Radića, po kojima liječnik i medi- cina trebaju biti u istinskoj službi na- roda, a u prvom redu sela i seljaka. Imajući to pred očima morat će se i čitav rad u bolnici organizirati tako, da odgovara tim principima, što će se postepeno i razviti, a već sada i za- početi i to ovako : 1) Siromašnim seljacima, radnicima i gragjanima bit će slobodno i bes- platno pregledavanje i liječenje u bol- nici. Onim teško bolesnim u. svako doba dana, a onima lakše oboljelim u odregjene satove. 2) Dežurni liječnik bit će uvijek u službi i preko njega će se vršiti pre- gledavanje i odregjivanje o primanju bolesnika u bolnicu ili o ambulantnom liječenju x istoj bolnici, Dežurni liječ- nici nedjeljno će davati upute pa i sa- mi predavati pacijentima kako uopće zapriječiti oboljenje i tim će bolnica djelovati ne samo u pravcu ozdravlje- nja, nego i odgojno, što je druga važ- ma zadaća moderne bolnice. Neće se u bolnici smjeti vršiti privatna praksa, privatna zarada i privatna protekcija, a za hitne i nesretne slučajeve morat će se uvijek naći mjesta u bolnici. Bolesnici bit će pregledavani od svojih šefova odjeljenja, a oni teško bolesni imat će uvijek na službi i potrebi Čas- ne Sestre, koje pripadaju redu Kato- ličke crkve sa najuzvišenijom misijom koja postoji megju narodima u svijetu ataje, da u najtežem času života pruže bolesniku najveću i najljepšu utjehu. Takogjer će biti u težim momentima, po sebi se razumije, prema potrebi i načinu liječenja i dežurni liječnik na raspoloženju. Uvesti će se stalni sato- vi za posjećivanje bolesnika, da bi se tako mogao razvijati mirniji rad u bolnici. 3) Ovaj socijalni duh bit će uveden i provagjan sa osjećajem odgovornosti samih liječnika kod svih zahvata lije- čenja, postupka i saobraćaja sa boles- nicima prema onom kako kaže Stjepan Radić u jednoj svojoj raspravi o školi: .Samo znanje malo vrijedi, ako se ne- ma ljubavi, volje i sposobnosti za rad,“ a to poglavito vrijedi u ovom slučaju gdje se nalaže medicini i liječnicima, da budu u službi naroda. 4) Poslije ovih osnovnih principa o organizaciji službe i rada u bolnici, moram gosp. uredniče, naglasiti još nešto, što spaja bolnicu sa gradom Dubrovnikom. Dubrovačka je bolnica u sadašnjem stanju za grad, njegov kotar i bližu okolicu (Korčula, Boka Kotorska i bliža Hercegovina) postala premalena. Današnji se naš svijet mno- go više liječi i traži liječnika nego pri- je, što znači sigurno jedan napredak. Otporna snaga svakog naroda ovisi o zdravlju naroda. Zato u prvom redu dolazi povećanje bolnice sa većim bro- jem odjeljenja. što veća bolnica, to je veći i promet, a što je veći promet to je veća i privreda, a to osobito vrijedi za Dubrovnik, koji je najveći turistički centar u državi. Ja sam uvjeren, da će banovina Hrvatska — koja je već na- bavila nove krevete sa čitavom opre- mom — iz sadašnjeg svojeg novog budžeta u tom pravcu učiniti sve, da ova bolnica bude što bolja, što veća i ljepša, opskrbljena ne samo sa te- kovinama savrememe medicine nego i sa tekovinama savremene tehnike, Lje- pota grada treba da se odrazuje i u bolni- ci. To će biti jer Dubrovnik sa svojim kotarom leži mnogo na srcu i banu banovine Hrvatske i pretsjedniku Dr Mačeku, čijom se zaslugom mi danas ponosno i zadovoljni nalazimo u ba- novini Hrvatskoj, koju treba da svaki na svojem mjestu sa odregjenom duž- nosti, a svi zajedno čuvamo i izgra- gjujemo. Mozartovo veče. Agilna Dubrovač- ka Filharmonija priregjuje svoj treći komorni koncerat u utorak 23 aprila t. g. u 8 i po sati uvečer u dvorani Narodne Ženske Zadruge. Program sa- drži raprezentativno instrumentalno-ko- morna djela velikog bečkog klasičara W. A. Mozarta naime klavirski trlo Bdur, Sonata za violinu i klavir Bdur, i čuveni klavirski kvartet u gmolla Djela izvode naši domaći umjetnici, solisti Dubrov. Filharmonije: Odlična pianistkinja g.ca M. Grazio, koncert- majstor D. Filh. Dr. J. Šlaus i poznati članovi gradskog orkestra i Filharmo- nije g. Al. Safonov i T. Koch. Ovo kla- sično veče komorne glazbe i po priz- natim izvagjačima i po ukusno oda- branom programu, zaslužuje najveće interesovanje od strane našeg kultur- nog i muzikalnog gragjanstva. G. Job Paal, madžarski publi- cista, koji se bavi obragjivanjem historijskih folklorističkih motiva sti- gao je u naš grad. Pisao je i o našem gradu a i sadašnji njegov boravak s tim je u vezi. Širite ,,Narodnu Svijest“