pd
#

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XXII — Br. 20

Prestanimo sa skupoćom!
Dolje skupoća!

Pod ovakvim i sličnim naslovima,
u zadnje vrijeme neke zagrebačke no-
vine donose uvodne članke. Na žalost
to ostaje glas u pustinji. Skupoća sva-
ki dan raste gotovo svemu. Jedino još
se ne čuje da su se i najmovi kuća
počeli povisivati.

Problem današnje skupoće nije jed-
nostavan. U zaraćenoj se Europi mno-
go više traži nego proizvodi. Roba
koja dolazi morem skuplja je, jer je
morski put pogibeljan. Privredno  po-
remećenje kod naših zaraćenih susje-
sjeda moralo se je osjetiti i kod nas,

Izgleda pak da to nije glavni razlog
današnje skupoće, već ima nešto dru-
go. Našao se je naime jedan relativno
mali broj spekulanata, koji su znali
iskoristiti ovu situaciju. Zakupiše tržiš-
te i počeše diktirati kupcima cijene.

Njihov je kapital tako jak, da ih nit-
ko ne može smetati u tom nehuma-
nom poslu, Povisili su cijenu proizvo-
dima, koji su najnužniji za život sva-
kom čovjeku, i na taj način lako hoće
da uvećaju svoj kapital,

Ovo najviše pogagja siromašne slo-
jeve pučanstva, radnike, seljake i niže
činovnike.

Pretpostavimo da današnjoj skupo-
ći nijesu krivi špekulanti i lihvari ro-
bom, nego da je krivo pomanjkanje
životnih namirnica. Socijalna pravda
zahtjeva da to osjeti svako u jednakoj
mjeri.

Naš vogja Dr V. Maček izdao je
nalog da se poduzmu stroge mjere pro-
tiv onih koji povisuju cijene, i udario
teške kazne i velike globe. Ali svaka
se naredba dade izigrati, pak i ova.
Novine su već počele domašati sluča-
jeve kako šu pojedini špekulanti osje-
tili strogost ovih kazna, ali usprkos
tome cijene ipak rastu,

Stara dubrovačka republika u o-
vakvim okolnostima odregjivala je go-
leme globe, koje bi pripadale onomu
te bi vlasti prijavio, ko i kako diže
cijene. Ako bi jedan od sukrivaca pri-
javio svoga druga, on bi bio oslobo-
gjen od globe, a njegov drug morao
je da plati svoj i njego dio.

Ove su mjere pridonijele da su stva-
ri išle bolje. Kakova su bila vremena,
onakovi su se izdavall i zakoni.

Kako se može sretno riješiti pitanje
da bar kruh naš svagdašnji ne posku-
pi, evo što javlja ,Slovak Press“ što
izlazi u Bratislavi od 30. IV. 1940.:;

.Cijene brašna svih srsta ostale su
gotovo nepromijenjene od 1. januara
1939, dok su cijene hruha snižene. Ci-
jene životinjskih proizvoda ostale su
iste kao na dan 1. januara 1940“,

— 88 —

TRAŽI SE ČINOVNIK

po mogućnosti pom. kapetan,

 

koji dobro poznaje carinske ma-
nipulacije, pomorske običaje i
vozarine, te manipulacije ukrcaja
i iskrcaja. Ponude slati na u-
pravu lista pod broj 122.

 

DUBROVNIK, 15 Svibnja 1940

NAŠE SEOSKE OPĆINE

Dvadeset godišnji rad, u našim se-
oskim općinama, bio je minimalan ili
gotovo nikakav, Naše općine, možemo
slobodno kazati, bijahu, za opće dobro
općinara, mrtve jedinice. Te za mnogo
vremena bijahu podružnice političkih
vlasti, koje su morale raditi i pomagati
razne režime hegemonističkih vlada.

Strašna je bila ta naša samoupravna
ustanova kroz vrijeme diktature, Ništa
se za naše općine nije učinilo. Samo
mrvice padahu sa bogatog stola i to
samo onamo, gdje je režim naslućivao
odanost barem nekih svojih privrženika.

Na općinu su bili nametnuti režimlije,
i na mnogim mjestima, ova nametnuta
šačica ljudi, gospodarila je po miloj
volji, i plesala je po taktu sviranja
svojih gospodara. Povlašćivalo se svoje
miljenike više puta na štetu cijele op-
ćine i vladao je pravi despotizam.

Tko nije bio uz režim bio ie izda-
jica, protudržavni elemenat, progonjen
i često zlostavljen.

I tako ta naša samoupravna jedinica,
koja bi morala biti uzotno uregjena,
poput jedne velike obitelji, zadruge,
na bazi pravednosti, bila je kao bolesno
rastrojeni organizam. A to se opaža
kod svih naših seoskih općina, jer se
je u njima vladalo za narod bez na-
roda, koji nije mogao snositi namet-
nuti jaram, pa dolazio taj ma otkuda.

Narod svijestan svoje slobode, svoga
prava ne može mirno i pokorno trpjeti,
da mu se krši, i da mu se uskraćuje
ono, što on ima pravo po Božjem i
ljudskom zakonu. Svijest se čovjeka
buni proti nepravdi i sili, te značejevi
ustraju u borbi za gragjanska i ljud-
ska prava.

Nadamo se, da će u našoj Bano-
vini Hrvatskoj, krenuti ma bolje, jer
smo se zato i borili. Borili smo se za
slobodu i pravdu, i to tražimo. Nijesu
konstruktivni elementi oni, koji pro-
vagjaju nepravedno silu i ruše ispravnu
narodnu svijest, već oni koji se bore
za pravice svoga naroda.

Do sada se je pokrivalo ravnoprav-
nost kojekakvim lijepim frazama u teori-
ji, ali je praksa na žalost bila sasvim dru-
gačija.

Hrvatski narod kao  individium
zauzeo je svoj stav, i hoće da bude
sam gospodar u svojoj kući, pa kako
mu bude, On ne će skrbnika, jer je
sposoban, da se sam uzdrži, i da sam
sobom vlada. I zato će urediti svoje
općine onako, kako to bude najbolje
odgovaralo narodnoj potrebi.

Veliko je polje rada ma organiza-
ciju naših općina. Velike su općinske
potrebe, pa, ako to budemo znali ure-
diti, spasili smo selo i hrvatsku do-
movinu. Etički, ekonomski i prosvjetno
moraju se urediti naše općine.

Ćudoredni red u selima, na bazi
kršćanskog vjerovanja, gradi i uzdrži
naša sela. Mora se štititi lijepe marod-
ne kršćanske običaje, a suzbijati javne
pokore. Ergenično bi se moralo pora-
diti, da se iskorjeni psovka, ta rugoba,
koja ponizuje čovjeka u kulturnom
svijetu. Svim silama mora se poraditi,
da se u selima održi javni moral, su-
zbija pijanstvo. Osobita briga treba da
se uloži te se mora posvetiti i svet-
kovati dan svetačni, sa prestankom
svakoga rada i vani i u dućanima.
Krčme se moraju ograničiti, jer u krč-

mama propada naš svijet i moralno i
materijalno.

Ekonomija dolazi odmah iza ćudo-
regja, pa stoga treba seljaka i ekonom-
ski podignuti, da se njegov proizvod
može dolično unovčiti, Tu će dosta
pomoći zadružne ustanove i poljodjel-
ska izobrazba našeg seljaka.

Prosvjeta ne smije izostati na selu,
ali prosvjeta zdrava, a ne oma trula i
nemoralna i zadojena razvratnim ide-
jama materijalizma. Duh treba ople-
meniti. i izgragjivati čovjeka, a ne ma-
šinu, bez većih osjećaja i plemenitih
ideja. Zdrava prosvjeta ojačat će naše
selo. i staviti našega seljaka u red
prosvjećenih naroda.

Za sve to treba da na općine dogju
ljudi rada, značaja i prožeti vjerskim
osjećajima, koji će uvjek nesebično
zastupati općinske interese. Treba da
prestane onaj sistem, koji je dovagjao
na općine gazde, da samo brane svoje
interese i njihove klike, a ti rajo, slu-
šaj i radi, a da ne imaš pravo reći
svoju, i da ti se ta uvaži,

Općine će nam biti onake, kakve
ljude izaberemo, a ti moraju biti elita
sela u svakom pogledu, ne samo u
gazdinstvu, a kojim je ćudoregje, vjera
deveta stvar, Moralni, karakterni i vjer-
ski izgragjeni ljudi kadri su da rade
na bazi pravde i općeg narodnog in-
teresa.

Uredimo li tako naše općine, stvo-
rit ćemo jake jedinice i zdrave na na-
rodnom tijelu. A zdrava i uredna naša
sela sačinjavat će veliku i jaku slo-
bodnu Hrvatsku.

NAVATSKA GVETA GODIN

Proslava Petrova 1940. U nizu ju-
bilarnih proslava nalazi se po nacrtu
Episkopata i blagdan sv. Petra ove
godine. Imade se prirediti posebna
proslava sv. Petra apostola o Petrovu
u god. 1940 u svim crkvama, koje su
posvećene sv. Petru. Te proslave treba
da se provedu ne samo u crkvi nego
u formi s vanjskom kojom priredbom
spojenom s ,concursus populi“, Svrha
je toj proslavi produbljenje odanosti
nasljedniku sv. Petra u Rimu. Središte
dakle tih proslava treba da budu crkve
posvećene sv. Petru, a tim proslavama
ima da se priključe i sve okolne župe.

Izložba školstva i prosvjete bit će
uz ostale izložbe priregjena u ljetnim
mjesecima 1941. Treba da prikaže, što
je Crkva učinila kroz trinaest vjekova
za hrvatsku kulturu i na polju školstva
i prosvjete. Sabire gragju za izložbu
po svim hrvatskim krajevima. Molimo,
da nam se gragja pošalje što prije,
jer će je trebati kompletirati, sregjivati
i za izložbu prirediti. Ogroman posao,
kod kojega treba da sudjeluje svi, koji
mu mogu išto doprinijeti. Neka dakle
učini svaki svoje i što prije!

Propaganda za jubilej. Treba da
upoznamo šire slojeve sa značenjem
jubileja Tome će nam naibolje poslu-
žiti Poslanica hrv. kat. Episkopata o
jubileju. Dobije se po 1 Dim. kod
»Kancelarije za proslavu jubileja 1941“,
Zagreb, Kaptol 31. Neprestana propa-
ganda za jubilej je i stalno pjevanje
prigodne pjesme ,Tisuć tristo progje
ljeta“ po crkvama.

Duhovna narodna obnova, Konife-
rencije pojedinih dekanata izragjuju
konkretne nacrte za duhovnu obnovu
svojih župa. Megju ostalim je zaklju-
čeno da se po svim župama dekanata
održe sv. misije; da se uvedu pobo-
žnosti prvih petaka; da se osim toga
na prve petke obavlja križni put kao
zadovoljština za narodne grijehe; da
se priredi hodočašće u koje bliže sve-
tište. Da se forsira mjesečno primanje
sv. sakramenata ; osnuju društva Ka-
DEE Akcije i širi katolička štampa
itd,

 

CIJENA Din. 1.50

 

Informacije :

ITALIA“ - Lloyd Triestino

Dubrovnik 2, Obala

 

Pregled vanjskih
dogogjaja

Najveća njemačka nacionalsocijalisti-
čka novina ,Volkischer Beobachter“
dne 9. svibnja mazivlje ,jednako glu-
pom kao i nespretnom“ vijest englesko-
američkih agencija prema kojoj bi
dvije njemačke armije bile u hitrom
maršu na Holandiju. Jedva je trebalo
čekati i jedan dan da ipak ova vijest
bude potvrgjena dogogjajima, jer su
njemačke čete dne 10 svibnja ranim
jutrom počele da navaljuju na Belgiju,
Holandiju i Luksemburg. Nijemci su
par sati prije toga predali vladama tih
zemalja memorandum, kojim ih okrivlju-
ju da nijesu bile' do sada neutralne,
nego da su se stavile na stranu savez-
nika. Zato je Njemačka prisiljena da
preuzme zaštitu njihove daljne neu-
tralnosti. Nije uslijedila samo navala
Nijemaca na granicama, nego se je i
Njemačka avijacija oborila svom žes-
tinom na željezničke stanice, aereodro-
me i druge saobraćajno-vojničke obje-
kte dotičnih zemalja. Na nekim pak
aereodromima spustili su Nijemci broj-
ne padobranare, koji su imali zad:ću,
da osvoje aereodrome te stvore od
njih baze za daljne operacije. No čini
se da im nije uspjelo trajno zadržati
ni jedan od aereodroma, jer su pado-
branari bili likvidirani brzom  protu-
navalom engleskih aviona i holande-
ških četa. Nijemci su istodobno sasuli
bombama i mnoga važna središta i
željeznička čvorišta u Francuskoj. Javlja
se da je oboreno mnoštvo njemačkih
aviona.

Vijest o navali na neutralne zemlje
izazvala je u svijetu mučan utisak. To
se naročito odrazuje u štampi raznih
država. Iznimku u tom čini talijanska
štampa, koja je kao što je do nedavna
slavila pobjede Nijemaca u Norveškoj
tako sada opravdava njihovu navalu
na Belgiju i Holandiju.

U tom se odvaja od talijanske faši-
stičke štampe vatikansko glasilo ,Os-
servatore Romano“ koji osugjuje bez
obzira sve što je nasilničko i nepra-
vedno, ma s koje strane ono poteklo.
Sve oštrije izbija razlika držanja služ-
bene ltalije i Svete Stolice. Dok se
naime talijanska vlada sve više zalaže
za Njemačku, dotle se Sv. Stolica za-
uzimlje svim silama za pravedan mir
uz puno poštovanje prava i slobode
svih pa i najmanjih narods. Odatle i
brzojavi Sv. Oca Pape belgijskom Kra-
lju, holandijskoj Kraljici i Vojvodkinji
Luksemburga, kojima izražava svoju