pd # TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XXII — Br. 20 Prestanimo sa skupoćom! Dolje skupoća! Pod ovakvim i sličnim naslovima, u zadnje vrijeme neke zagrebačke no- vine donose uvodne članke. Na žalost to ostaje glas u pustinji. Skupoća sva- ki dan raste gotovo svemu. Jedino još se ne čuje da su se i najmovi kuća počeli povisivati. Problem današnje skupoće nije jed- nostavan. U zaraćenoj se Europi mno- go više traži nego proizvodi. Roba koja dolazi morem skuplja je, jer je morski put pogibeljan. Privredno po- remećenje kod naših zaraćenih susje- sjeda moralo se je osjetiti i kod nas, Izgleda pak da to nije glavni razlog današnje skupoće, već ima nešto dru- go. Našao se je naime jedan relativno mali broj spekulanata, koji su znali iskoristiti ovu situaciju. Zakupiše tržiš- te i počeše diktirati kupcima cijene. Njihov je kapital tako jak, da ih nit- ko ne može smetati u tom nehuma- nom poslu, Povisili su cijenu proizvo- dima, koji su najnužniji za život sva- kom čovjeku, i na taj način lako hoće da uvećaju svoj kapital, Ovo najviše pogagja siromašne slo- jeve pučanstva, radnike, seljake i niže činovnike. Pretpostavimo da današnjoj skupo- ći nijesu krivi špekulanti i lihvari ro- bom, nego da je krivo pomanjkanje životnih namirnica. Socijalna pravda zahtjeva da to osjeti svako u jednakoj mjeri. Naš vogja Dr V. Maček izdao je nalog da se poduzmu stroge mjere pro- tiv onih koji povisuju cijene, i udario teške kazne i velike globe. Ali svaka se naredba dade izigrati, pak i ova. Novine su već počele domašati sluča- jeve kako šu pojedini špekulanti osje- tili strogost ovih kazna, ali usprkos tome cijene ipak rastu, Stara dubrovačka republika u o- vakvim okolnostima odregjivala je go- leme globe, koje bi pripadale onomu te bi vlasti prijavio, ko i kako diže cijene. Ako bi jedan od sukrivaca pri- javio svoga druga, on bi bio oslobo- gjen od globe, a njegov drug morao je da plati svoj i njego dio. Ove su mjere pridonijele da su stva- ri išle bolje. Kakova su bila vremena, onakovi su se izdavall i zakoni. Kako se može sretno riješiti pitanje da bar kruh naš svagdašnji ne posku- pi, evo što javlja ,Slovak Press“ što izlazi u Bratislavi od 30. IV. 1940.:; .Cijene brašna svih srsta ostale su gotovo nepromijenjene od 1. januara 1939, dok su cijene hruha snižene. Ci- jene životinjskih proizvoda ostale su iste kao na dan 1. januara 1940“, — 88 — TRAŽI SE ČINOVNIK po mogućnosti pom. kapetan, koji dobro poznaje carinske ma- nipulacije, pomorske običaje i vozarine, te manipulacije ukrcaja i iskrcaja. Ponude slati na u- pravu lista pod broj 122. DUBROVNIK, 15 Svibnja 1940 NAŠE SEOSKE OPĆINE Dvadeset godišnji rad, u našim se- oskim općinama, bio je minimalan ili gotovo nikakav, Naše općine, možemo slobodno kazati, bijahu, za opće dobro općinara, mrtve jedinice. Te za mnogo vremena bijahu podružnice političkih vlasti, koje su morale raditi i pomagati razne režime hegemonističkih vlada. Strašna je bila ta naša samoupravna ustanova kroz vrijeme diktature, Ništa se za naše općine nije učinilo. Samo mrvice padahu sa bogatog stola i to samo onamo, gdje je režim naslućivao odanost barem nekih svojih privrženika. Na općinu su bili nametnuti režimlije, i na mnogim mjestima, ova nametnuta šačica ljudi, gospodarila je po miloj volji, i plesala je po taktu sviranja svojih gospodara. Povlašćivalo se svoje miljenike više puta na štetu cijele op- ćine i vladao je pravi despotizam. Tko nije bio uz režim bio ie izda- jica, protudržavni elemenat, progonjen i često zlostavljen. I tako ta naša samoupravna jedinica, koja bi morala biti uzotno uregjena, poput jedne velike obitelji, zadruge, na bazi pravednosti, bila je kao bolesno rastrojeni organizam. A to se opaža kod svih naših seoskih općina, jer se je u njima vladalo za narod bez na- roda, koji nije mogao snositi namet- nuti jaram, pa dolazio taj ma otkuda. Narod svijestan svoje slobode, svoga prava ne može mirno i pokorno trpjeti, da mu se krši, i da mu se uskraćuje ono, što on ima pravo po Božjem i ljudskom zakonu. Svijest se čovjeka buni proti nepravdi i sili, te značejevi ustraju u borbi za gragjanska i ljud- ska prava. Nadamo se, da će u našoj Bano- vini Hrvatskoj, krenuti ma bolje, jer smo se zato i borili. Borili smo se za slobodu i pravdu, i to tražimo. Nijesu konstruktivni elementi oni, koji pro- vagjaju nepravedno silu i ruše ispravnu narodnu svijest, već oni koji se bore za pravice svoga naroda. Do sada se je pokrivalo ravnoprav- nost kojekakvim lijepim frazama u teori- ji, ali je praksa na žalost bila sasvim dru- gačija. Hrvatski narod kao individium zauzeo je svoj stav, i hoće da bude sam gospodar u svojoj kući, pa kako mu bude, On ne će skrbnika, jer je sposoban, da se sam uzdrži, i da sam sobom vlada. I zato će urediti svoje općine onako, kako to bude najbolje odgovaralo narodnoj potrebi. Veliko je polje rada ma organiza- ciju naših općina. Velike su općinske potrebe, pa, ako to budemo znali ure- diti, spasili smo selo i hrvatsku do- movinu. Etički, ekonomski i prosvjetno moraju se urediti naše općine. Ćudoredni red u selima, na bazi kršćanskog vjerovanja, gradi i uzdrži naša sela. Mora se štititi lijepe marod- ne kršćanske običaje, a suzbijati javne pokore. Ergenično bi se moralo pora- diti, da se iskorjeni psovka, ta rugoba, koja ponizuje čovjeka u kulturnom svijetu. Svim silama mora se poraditi, da se u selima održi javni moral, su- zbija pijanstvo. Osobita briga treba da se uloži te se mora posvetiti i svet- kovati dan svetačni, sa prestankom svakoga rada i vani i u dućanima. Krčme se moraju ograničiti, jer u krč- mama propada naš svijet i moralno i materijalno. Ekonomija dolazi odmah iza ćudo- regja, pa stoga treba seljaka i ekonom- ski podignuti, da se njegov proizvod može dolično unovčiti, Tu će dosta pomoći zadružne ustanove i poljodjel- ska izobrazba našeg seljaka. Prosvjeta ne smije izostati na selu, ali prosvjeta zdrava, a ne oma trula i nemoralna i zadojena razvratnim ide- jama materijalizma. Duh treba ople- meniti. i izgragjivati čovjeka, a ne ma- šinu, bez većih osjećaja i plemenitih ideja. Zdrava prosvjeta ojačat će naše selo. i staviti našega seljaka u red prosvjećenih naroda. Za sve to treba da na općine dogju ljudi rada, značaja i prožeti vjerskim osjećajima, koji će uvjek nesebično zastupati općinske interese. Treba da prestane onaj sistem, koji je dovagjao na općine gazde, da samo brane svoje interese i njihove klike, a ti rajo, slu- šaj i radi, a da ne imaš pravo reći svoju, i da ti se ta uvaži, Općine će nam biti onake, kakve ljude izaberemo, a ti moraju biti elita sela u svakom pogledu, ne samo u gazdinstvu, a kojim je ćudoregje, vjera deveta stvar, Moralni, karakterni i vjer- ski izgragjeni ljudi kadri su da rade na bazi pravde i općeg narodnog in- teresa. Uredimo li tako naše općine, stvo- rit ćemo jake jedinice i zdrave na na- rodnom tijelu. A zdrava i uredna naša sela sačinjavat će veliku i jaku slo- bodnu Hrvatsku. NAVATSKA GVETA GODIN Proslava Petrova 1940. U nizu ju- bilarnih proslava nalazi se po nacrtu Episkopata i blagdan sv. Petra ove godine. Imade se prirediti posebna proslava sv. Petra apostola o Petrovu u god. 1940 u svim crkvama, koje su posvećene sv. Petru. Te proslave treba da se provedu ne samo u crkvi nego u formi s vanjskom kojom priredbom spojenom s ,concursus populi“, Svrha je toj proslavi produbljenje odanosti nasljedniku sv. Petra u Rimu. Središte dakle tih proslava treba da budu crkve posvećene sv. Petru, a tim proslavama ima da se priključe i sve okolne župe. Izložba školstva i prosvjete bit će uz ostale izložbe priregjena u ljetnim mjesecima 1941. Treba da prikaže, što je Crkva učinila kroz trinaest vjekova za hrvatsku kulturu i na polju školstva i prosvjete. Sabire gragju za izložbu po svim hrvatskim krajevima. Molimo, da nam se gragja pošalje što prije, jer će je trebati kompletirati, sregjivati i za izložbu prirediti. Ogroman posao, kod kojega treba da sudjeluje svi, koji mu mogu išto doprinijeti. Neka dakle učini svaki svoje i što prije! Propaganda za jubilej. Treba da upoznamo šire slojeve sa značenjem jubileja Tome će nam naibolje poslu- žiti Poslanica hrv. kat. Episkopata o jubileju. Dobije se po 1 Dim. kod »Kancelarije za proslavu jubileja 1941“, Zagreb, Kaptol 31. Neprestana propa- ganda za jubilej je i stalno pjevanje prigodne pjesme ,Tisuć tristo progje ljeta“ po crkvama. Duhovna narodna obnova, Konife- rencije pojedinih dekanata izragjuju konkretne nacrte za duhovnu obnovu svojih župa. Megju ostalim je zaklju- čeno da se po svim župama dekanata održe sv. misije; da se uvedu pobo- žnosti prvih petaka; da se osim toga na prve petke obavlja križni put kao zadovoljština za narodne grijehe; da se priredi hodočašće u koje bliže sve- tište. Da se forsira mjesečno primanje sv. sakramenata ; osnuju društva Ka- DEE Akcije i širi katolička štampa itd, CIJENA Din. 1.50 Informacije : ITALIA“ - Lloyd Triestino Dubrovnik 2, Obala Pregled vanjskih dogogjaja Najveća njemačka nacionalsocijalisti- čka novina ,Volkischer Beobachter“ dne 9. svibnja mazivlje ,jednako glu- pom kao i nespretnom“ vijest englesko- američkih agencija prema kojoj bi dvije njemačke armije bile u hitrom maršu na Holandiju. Jedva je trebalo čekati i jedan dan da ipak ova vijest bude potvrgjena dogogjajima, jer su njemačke čete dne 10 svibnja ranim jutrom počele da navaljuju na Belgiju, Holandiju i Luksemburg. Nijemci su par sati prije toga predali vladama tih zemalja memorandum, kojim ih okrivlju- ju da nijesu bile' do sada neutralne, nego da su se stavile na stranu savez- nika. Zato je Njemačka prisiljena da preuzme zaštitu njihove daljne neu- tralnosti. Nije uslijedila samo navala Nijemaca na granicama, nego se je i Njemačka avijacija oborila svom žes- tinom na željezničke stanice, aereodro- me i druge saobraćajno-vojničke obje- kte dotičnih zemalja. Na nekim pak aereodromima spustili su Nijemci broj- ne padobranare, koji su imali zad:ću, da osvoje aereodrome te stvore od njih baze za daljne operacije. No čini se da im nije uspjelo trajno zadržati ni jedan od aereodroma, jer su pado- branari bili likvidirani brzom protu- navalom engleskih aviona i holande- ških četa. Nijemci su istodobno sasuli bombama i mnoga važna središta i željeznička čvorišta u Francuskoj. Javlja se da je oboreno mnoštvo njemačkih aviona. Vijest o navali na neutralne zemlje izazvala je u svijetu mučan utisak. To se naročito odrazuje u štampi raznih država. Iznimku u tom čini talijanska štampa, koja je kao što je do nedavna slavila pobjede Nijemaca u Norveškoj tako sada opravdava njihovu navalu na Belgiju i Holandiju. U tom se odvaja od talijanske faši- stičke štampe vatikansko glasilo ,Os- servatore Romano“ koji osugjuje bez obzira sve što je nasilničko i nepra- vedno, ma s koje strane ono poteklo. Sve oštrije izbija razlika držanja služ- bene ltalije i Svete Stolice. Dok se naime talijanska vlada sve više zalaže za Njemačku, dotle se Sv. Stolica za- uzimlje svim silama za pravedan mir uz puno poštovanje prava i slobode svih pa i najmanjih narods. Odatle i brzojavi Sv. Oca Pape belgijskom Kra- lju, holandijskoj Kraljici i Vojvodkinji Luksemburga, kojima izražava svoju