TAKSA PLACENA U GOTOVOM

Narodna Svijes

 

 

GOD. XXII — Br. 27

Veliki hrv. narodni jubilej

Po odredbi hrv. episkopata proslava
hiljadutristogodišnjice od kako su Hr-
vati stali na pozornicu civilizovanih na-
roda stupivši u prisne veze sa svetom
Stolicom, ima se proslaviti u tijeku ci-
jele godine od Petrova 1940 do Pe-
trova 1941, Dostojanstvom, koji doli-
kuje tako velikom i važnom dogogja-
ju, proslava je počela u cijeloj Hrvat-
skoj, pa i u našem Dubrovniku, koji
je ne samo udo hrvatske domovine,
nego je slovio kao osobiti štićenik pa-
pinskog dvora i vršio za dugu peri-
odu protektorat kršćanstva na Balkanu.

Velika je sreća za hrv. marod bila
što je za rana krštenjem stupio u ve-
liku kršćansku zajednicu, da pod okri-
ljem zajedničkog oca, rimskog pape,
odigra važnu ulogu branitelfa vjere i
kršćanske civilizacije. U svoju sadaš-
nju domovinu došli su stari Hrvati ne-
kršteni negdje oko god. 626. Papinski
dvor, taj najbolji poznavalac prilika u
svijetu, uočivši u nadošlom svom no-
vom susjedu hrv, narodu naravno po-
štenje, vanrednu hrabrost spojenu s
miroljubivošću, bistrinu uma, dobrotu
srca, gostoljubivost i druge vrline, mu-
dro promisli, da bi ovaki narod mo-
gao veoma koristiti krš. zajednici i po-
služiti dobro visokim ciljevima  Pro-
vidnosti, zatim Honorije kuša, a naš
zemljak Ivan IV, dalmatinac i uspije-
va da god 640 ili 641 pokrsti dio Hr-
vata s knezom Borkom, ili, kako ga
latinske isprave zovu, Porgom.

Po ondašnjem megjunarodnom shva-
ćanju krštenje jednog naroda bio je
ne samo vjerski čin, nego i dogogjaj,
koji je sobom nosio dalekosežnih po-
sljedica na međunarodnom, a za do-
tični narod i na političkom, prosvje-
tnom i socijalnom području.

Hrvatski narod za doba svoga kr-
štenja nije bio po svojoj kulturi važan
faktor u megjunarodnom koncernu, ali
došavši u veliku zajednicu, kojoj je
na čelu uamjesnik božanskog Učite-
lja, primao je od zajednice luč pro-
svjete, dobio je novu civilizaciju, od
neuka postao je kulturnim marodom,
tako da su njegove vrednote, opleme-
njene naukom  Evangjelja, do skoro
stale notirati visoku vrijednost na eu-
ropskoj burzi rada za opće dobro, o-
sobito pak za spas vjere i krš. pro-
svjete, kad im je zaprijetila pogibao
od azijatskog zavojevača.

Ponosni smo na ovaj jubilej, jer prvi
megju svim Slavenima primismo sv. kr-
štenje i prvi izmegju njih stupismo na
pozornicu civilizovanih naroda. Ponosni
i zato, jer je naša povjest od tada puna
svijetle i slavne prošlosti, a na osvitu na-
še povjesti kršćanstvo i krš. prosvjeta
pod pokroviteljstvom rimskih papa, tih
priznatih širitelja i mecena prosvjete,
počeše da vrše blagotvorni utjecaj na
čitav naš marodni život. Zahvaljujući
tom utjecaju mi smo se i kao narod i
kao kulturni faktor afirmirali, zauzeli
smo megju ostalim kulturnim fakto-
rima časno mjesto i doprinijeli smo
kršć. zajednici ne koje svoje zrnce,
nego znatne kapitale znanjem i umi-
jećem, obrtom i trgovinom, pomor-
stvom i ratnom vještinom. Zahvaljuju-
ći moćnoj obrani rimskih papa mi smo
do danas sačuvali i svoju narodnu in-
dividualnost, a da u tijeku krvavih i
vjekovnih borba za krst časni i slo-

DUBROVNIK, 3 Srpnja 1940

Slava katoličke

Otvorila su se veličanstvena vrata
hrvatske svete godine pred licem Svi-
jeta, koji kao da se je zgranuo pita-
jući se kako može jedan tako mali
narod kao što je to hrvatski da slavi
jedan tako rijedak i veleban jubilej —
jubilej hiljadu i trista godišnjih naj-
prisnijih veza sa sv. Stolicom, Hrvatski
Narod stao je ponosno pred taj Svi-
jet, koji jedva da je znao da postoji-
mo, ali koji će ovom prilikom nasto-
jati da mas što detaljnije upozna, jer
je uvidio da je to Narod visoke kul-
ture i sjajne prošlosti.

Hiljadu i tristo godina je prošlo od
vremena kada je Papa Ivan IV, e da
bi sačuvao Hrvatski Narod od zabluda
Carigrada, koje su tada počele nadirati
put Zapada, poslao medju novonase-
ljene Hrvate, u tadanju provinciju Dal-
maciju, svoga poslanika opata Martina,
koji u ime Kristovo stupa na tlo ,li-
jepe naše domovine“ donoseći Kri-
stov mir, ljudsko dostojanstvo i slo-
bodu duha. Taj čin, koji je uskrisio
Hrvate, oslobodivši ih duhovnog rop-
stva, skrenuo je povjerenje Hrvatskog
Naroda prema Rimu i ono je ostalo
netaknuto sve do današnjih vremena.
Veze Hrvata sa Rimskom Crkvom i
Papama od tog doba postaju sve ti-
jesnije i intimnije. God. 879 Papa Ivan
VIII šalje poruku hrvatskom knezu Bra-
nimiru ,Budite vjerni Bogu i sv, Pe-
tru do smiti i primiti ćete krunu Ži-
vota, što je Bog obećao onima koji ga
ljube...“ i ova poruka još prisnije po-
veže Papu s Hrvatima. Hrvatski narod
dokazao je svoju vjernost Papama,
kroz čitav svoj vijek što jei ponukalo
Papu Ivana X da nas počasti nazivom
,najodličniji sinovi svete Rimske Crk-
ve“ i dodijeli krunu i žezlo, koje kralj
Tomislav pobjedonosno diže protiv na-
vala poganskih Magjara i ekspanziv-
nog Istoka.

Pape su bile uvijek s nama, u sreći
i nesreći, God. 1102 naš junački narod
izgubi nezavisnost svoje Države, bor-
ba za opstanak bila je u toku i baš u
tim momentima najbolje se  osijećala
podrška koju su Pape davale Hrvati-

bodu zlatnu nijesmo imali za sobom
papu, koji je onda bio ne samo naj-
veći moralni auktoritet, nego i neospor-
na sila, bili bismo postali plijenom
pohlepe i sile jakih zavojevača, koji
su se stalno i neprestano otimali o
ovaj naš teritorij, izloženi i važni.

Ta zar ne vidite na kako izloženoj
tački obitava hrv. narod i danas? Ai
kad su se naši stari naselili u ovu li-
jepu našu domovinu, ovdje bijaše ras-
krsnica izmegju Istoka i Zapada, iz-
megju velikog rimskog i grčkog car-

' stva, izmegju dviju različitih mentali-

teta i kultura. Na ovoj su se stoga
raskrsnici sukobljavali interesi velikih
naroda i moćnih država. Bizantinsko
carstvo i franačka država, Venecija i
Ugarska, Austrija i Turska reflektirale
su na ovaj naš hrvatski teritorij. Za o-
vaj su se komad zemlje vodili česti
ratovi, pa je hrv. narod bio primoran
ili da brani svoju napadnutu domovi-
nu bazu tugjinu za daljnje ope-

Hrvatske

»«. da ustraju u vjernosti do kraja
i ostanu mili sinci svete Crkve“.

(Pava Ivan VIII Hrvatima)

ma, Sa svih strana digao se neprija-
telj Crkve i Naroda protiv nas. Na svo-
jim legjima taj je marod zaustavio na-
jezdu bogumilskih zabluda kao i sto-
godišnje turske napade, koji su uni-
štenjem prijetili čitavom Zapadu. Svi-
jestan uloge koju je Hrvatski Narod
odigrao na granici katoličanstva Papa
Leon X označi Hrvatsku pred čitavim
kulturnim svijetom ,Predzigjem  krš-
ćanstva“ i svećano izjavi da neće ni-
kad dopustiti da ona propadne,

Početkom ovog stoljeća imao je naš
Narod da se bori protiv do sad naj-
žešćeg neprijatelja, koji je ujedinio sve
svoje mračne sile eda bi uništivši u
narodu sve moralne božje zakone, u-
ništio temelje naše Vjere i našeg Na-
roda. Pod utjecajem lažnih proroka,
koji su nam punili uši povjesnim fal-
sifikatima, raširila se je opasna zaraza
krivog mišljenja o Rimu, kao negativ-
nom momentu u hrvatskoj povjesti,
Mnogi su nasjeli prorocima, ali kato-
lička srž Hrvatskog Naroda nije se o-
bazirala na uzaludne juriše plačenih
legija, već je čekala čas kad će istina
pobijediti, znajući da su najljepše stra-
nice naše povijesti obilježene znakom
prisnog prijateljstva sa sv. Stolicom,
našim odgojiteljem, savjetnikom i po-
moćnikom.

Veze Hrvatskog Naroda s Namjesni-
kom Kristovim odrazile su se na na-
šem vjerskom kulturnom i političkom
životu, i pomoću njih on se digao i
dostigao stupanj kulturnih naroda Za-
pada, a sigurno je da bi bez njih o-
stali u kulturnom pogledu bliski onim
Hrvatima, koji su kao barbari sišli sa
blatnih i vrletnih Karpata u ove zem-
lje. Kruna pak svih darova koji su
proistekli iz tih veza jest i najnoviji
prekrasni dar božjih milosti, koje nam
Pio XII poklanja u obliku svete jubi-
larne godine Hrvatskog Naroda i ve-
likog broja potrebnih oprosta za naše
grijehe.

Papinski breve zahvala je čitavog
katoličkog Svijeta za sva naša djela u
prošlosti, kao i novi potstrek na nova
djela u budućnosti. —o-—

racije, ili da ide u rat i drugamo, ka-
ko bi svojim proslavljenim junaštvom
obranio krš. zajednicu. U teškim i ne-
jednakim ratovima hrv, narod nije bio
uvijek sam. Imao je uza se i druge
narode i njihove vladare; nu dok smo
sve usluge, saveze i zaštite njihove
skupo plaćali a to ili gubitkom ovog
ili onog dijela svojeg teritorija ili o-
krnjenjem slobode, rimski pape nika-
da nijesu od nas tražili za mnogobroj-
ne pomoći date nam u movcu, hrani,
municiji, brodovlju i ljudstvu ni jed-
nog našeg grada, ni komadička naše
zemlje, ni malo naše obale, ma da
su u ono doba imali svoju državu i
bili svjetovni vladari, Rimski su nam
pape jedini od vladara nesebično po-
mogli. Zahvaljujući toj pomoći materi-
jalnoj i moralnoj Hrvati ostadoše svo-
ji na svomu svijesni svoje nacijonalne
individualnosti i, ma da su se najviše
približili Rimu, nijesu se ni polatinili,
ni izgubili u moru Latina, kao n. pr.
Vandali. Istočni i Zap. Goti, Franci i
Burgundi, koje Latini apsorbirahu ne-
go naprotiv nama su pape dozvolom
glagolice pomogli, da se Hrvati saču-
vamo i održimo svoju individualnost,

CIJENA Din. 1.50

Jedantežak problem

Nakon što je u državi zakonor
suzbijanju prostitucije ukinut sistem
javnih kuća i toleriranih djevojaka, pro-
cvala je tajna prostitucija tako vehe-
mentnom silom, da taj zakon, koji je
imao u stvari da je suzbije, on je sa-
mo pomogao da se ta pošast, ia na-
rodna nesreća, zlo, zbog svojih straš-
nih posljedica razvije u takvoj mjeri,
koja ozbiljno ugrožava obitelj, poje-
dince i narodni život. Na mjesto javnih
kuća danas imademo svuda oko sebe
nebrojene jazbine, tajna skrovišta, gar-
sonijere, hotelske sobe, koje je pro-
stitucija zauzela i u kalu tih jazbina
naša narodna mladost gubi zdravlje,
propada i svršava bolnicom, zatvorom
ili samoubojstvom. Teški milijuni mna-
rodnog novca teško skucanog odlaze
na skupo liječenje toga biča božjeg,
koji se naziva skupnim imenom vene-
rične bolesti. Ordinacije specijalnih li-
ječnika pune se iz dana u dan, a da
ne spominjemo one silne bračne tra-
gedije, jadnu i bolesnu djecu, koja se
radjaju od bolesnih roditelja, da ne
spominjemo koliko troše socijalne u-
stanove pa država na suzbijanje te bo-
lesti i toga zla.

Naše novinstvo iznaša svakim danom
toliko činjenica s toga područja, da se
ozbiljna javnost mora zabrinuti, Kad
bi pak zaali statističke podatke o sta-
nju te zaraze i njen značaj ma narodni
život ostali bismo zgramuti, jer bi ti
podatci bili porazni!

Čemu našem narodu ti silni i nebro-
jeni noćni lokali? Čemu našem narodu
bezbroj ,damen-kapela“ i tisuća ani-
mir.dama ? Od kada smo mi postali na-
rod sefa i sevdaha!? Zbog čega pro-
pada toliki silni broj naše ženske mla-
dosti i zar nije doba da se pomisli da
tu mladež treba spasavati, dati joj mo-
gućnost zarade i kruha na čestitiji način.

Hoćemo li dai dalje tužni i nesretni
bolesnici pune liječničke ordinacije i
da apoteke prodavaju skupe inozemne
lijekove, koji se moraju plaćati zlatom
i devizama? Možemo li trpjeti, da naše
socijalno osiguranje izdaje ogromne
svote za suzbijanje veneričnih bolesti,
zapravo ne suzbijanje nego liječenje,
namjesto da taj novac posluži za druge
društvene bolesti kao na pr. tuberku-
lozu i malariju.

Dok na jednoj strani mi poduzima-
mo sve moguće korake i javne apele,
da se suzbije bijela kuga i da se po-
visi natalitet (porodjaji), današnje druš-
tvo i vlast treba u prvom redu da o-
sigura kruh svakome koji hoće raditi,
a koji ne će raditi mora ga prisiliti da
se posla prihvati, jer posla kod nas
svakojakog ima u dovoljnoj mjeri. Pa
kada će roditelji biti sigurni za svoju
budućnost i budućnost svoje djece ne
će izbjegavati božjim i prirodnim za-
konima, narod će procvasti zdravim i
jakim podmlatkom.

(Primorje — Sušak).

 

Zbog odlaska rasprodaje se veća ko-
ličina pokućstva. Upitati na adresu:
Palmotićeva 6.

 

NAOČALE za svačije OKO
možete dobiti kod optičara

BOGDAN-Dubrovnik

Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br.272