TAKSA PLACENA U GOTOVOM Narodna Svijes GOD. XXII — Br. 27 Veliki hrv. narodni jubilej Po odredbi hrv. episkopata proslava hiljadutristogodišnjice od kako su Hr- vati stali na pozornicu civilizovanih na- roda stupivši u prisne veze sa svetom Stolicom, ima se proslaviti u tijeku ci- jele godine od Petrova 1940 do Pe- trova 1941, Dostojanstvom, koji doli- kuje tako velikom i važnom dogogja- ju, proslava je počela u cijeloj Hrvat- skoj, pa i u našem Dubrovniku, koji je ne samo udo hrvatske domovine, nego je slovio kao osobiti štićenik pa- pinskog dvora i vršio za dugu peri- odu protektorat kršćanstva na Balkanu. Velika je sreća za hrv. marod bila što je za rana krštenjem stupio u ve- liku kršćansku zajednicu, da pod okri- ljem zajedničkog oca, rimskog pape, odigra važnu ulogu branitelfa vjere i kršćanske civilizacije. U svoju sadaš- nju domovinu došli su stari Hrvati ne- kršteni negdje oko god. 626. Papinski dvor, taj najbolji poznavalac prilika u svijetu, uočivši u nadošlom svom no- vom susjedu hrv, narodu naravno po- štenje, vanrednu hrabrost spojenu s miroljubivošću, bistrinu uma, dobrotu srca, gostoljubivost i druge vrline, mu- dro promisli, da bi ovaki narod mo- gao veoma koristiti krš. zajednici i po- služiti dobro visokim ciljevima Pro- vidnosti, zatim Honorije kuša, a naš zemljak Ivan IV, dalmatinac i uspije- va da god 640 ili 641 pokrsti dio Hr- vata s knezom Borkom, ili, kako ga latinske isprave zovu, Porgom. Po ondašnjem megjunarodnom shva- ćanju krštenje jednog naroda bio je ne samo vjerski čin, nego i dogogjaj, koji je sobom nosio dalekosežnih po- sljedica na međunarodnom, a za do- tični narod i na političkom, prosvje- tnom i socijalnom području. Hrvatski narod za doba svoga kr- štenja nije bio po svojoj kulturi važan faktor u megjunarodnom koncernu, ali došavši u veliku zajednicu, kojoj je na čelu uamjesnik božanskog Učite- lja, primao je od zajednice luč pro- svjete, dobio je novu civilizaciju, od neuka postao je kulturnim marodom, tako da su njegove vrednote, opleme- njene naukom Evangjelja, do skoro stale notirati visoku vrijednost na eu- ropskoj burzi rada za opće dobro, o- sobito pak za spas vjere i krš. pro- svjete, kad im je zaprijetila pogibao od azijatskog zavojevača. Ponosni smo na ovaj jubilej, jer prvi megju svim Slavenima primismo sv. kr- štenje i prvi izmegju njih stupismo na pozornicu civilizovanih naroda. Ponosni i zato, jer je naša povjest od tada puna svijetle i slavne prošlosti, a na osvitu na- še povjesti kršćanstvo i krš. prosvjeta pod pokroviteljstvom rimskih papa, tih priznatih širitelja i mecena prosvjete, počeše da vrše blagotvorni utjecaj na čitav naš marodni život. Zahvaljujući tom utjecaju mi smo se i kao narod i kao kulturni faktor afirmirali, zauzeli smo megju ostalim kulturnim fakto- rima časno mjesto i doprinijeli smo kršć. zajednici ne koje svoje zrnce, nego znatne kapitale znanjem i umi- jećem, obrtom i trgovinom, pomor- stvom i ratnom vještinom. Zahvaljuju- ći moćnoj obrani rimskih papa mi smo do danas sačuvali i svoju narodnu in- dividualnost, a da u tijeku krvavih i vjekovnih borba za krst časni i slo- DUBROVNIK, 3 Srpnja 1940 Slava katoličke Otvorila su se veličanstvena vrata hrvatske svete godine pred licem Svi- jeta, koji kao da se je zgranuo pita- jući se kako može jedan tako mali narod kao što je to hrvatski da slavi jedan tako rijedak i veleban jubilej — jubilej hiljadu i trista godišnjih naj- prisnijih veza sa sv. Stolicom, Hrvatski Narod stao je ponosno pred taj Svi- jet, koji jedva da je znao da postoji- mo, ali koji će ovom prilikom nasto- jati da mas što detaljnije upozna, jer je uvidio da je to Narod visoke kul- ture i sjajne prošlosti. Hiljadu i tristo godina je prošlo od vremena kada je Papa Ivan IV, e da bi sačuvao Hrvatski Narod od zabluda Carigrada, koje su tada počele nadirati put Zapada, poslao medju novonase- ljene Hrvate, u tadanju provinciju Dal- maciju, svoga poslanika opata Martina, koji u ime Kristovo stupa na tlo ,li- jepe naše domovine“ donoseći Kri- stov mir, ljudsko dostojanstvo i slo- bodu duha. Taj čin, koji je uskrisio Hrvate, oslobodivši ih duhovnog rop- stva, skrenuo je povjerenje Hrvatskog Naroda prema Rimu i ono je ostalo netaknuto sve do današnjih vremena. Veze Hrvata sa Rimskom Crkvom i Papama od tog doba postaju sve ti- jesnije i intimnije. God. 879 Papa Ivan VIII šalje poruku hrvatskom knezu Bra- nimiru ,Budite vjerni Bogu i sv, Pe- tru do smiti i primiti ćete krunu Ži- vota, što je Bog obećao onima koji ga ljube...“ i ova poruka još prisnije po- veže Papu s Hrvatima. Hrvatski narod dokazao je svoju vjernost Papama, kroz čitav svoj vijek što jei ponukalo Papu Ivana X da nas počasti nazivom ,najodličniji sinovi svete Rimske Crk- ve“ i dodijeli krunu i žezlo, koje kralj Tomislav pobjedonosno diže protiv na- vala poganskih Magjara i ekspanziv- nog Istoka. Pape su bile uvijek s nama, u sreći i nesreći, God. 1102 naš junački narod izgubi nezavisnost svoje Države, bor- ba za opstanak bila je u toku i baš u tim momentima najbolje se osijećala podrška koju su Pape davale Hrvati- bodu zlatnu nijesmo imali za sobom papu, koji je onda bio ne samo naj- veći moralni auktoritet, nego i neospor- na sila, bili bismo postali plijenom pohlepe i sile jakih zavojevača, koji su se stalno i neprestano otimali o ovaj naš teritorij, izloženi i važni. Ta zar ne vidite na kako izloženoj tački obitava hrv. narod i danas? Ai kad su se naši stari naselili u ovu li- jepu našu domovinu, ovdje bijaše ras- krsnica izmegju Istoka i Zapada, iz- megju velikog rimskog i grčkog car- ' stva, izmegju dviju različitih mentali- teta i kultura. Na ovoj su se stoga raskrsnici sukobljavali interesi velikih naroda i moćnih država. Bizantinsko carstvo i franačka država, Venecija i Ugarska, Austrija i Turska reflektirale su na ovaj naš hrvatski teritorij. Za o- vaj su se komad zemlje vodili česti ratovi, pa je hrv. narod bio primoran ili da brani svoju napadnutu domovi- nu bazu tugjinu za daljnje ope- Hrvatske »«. da ustraju u vjernosti do kraja i ostanu mili sinci svete Crkve“. (Pava Ivan VIII Hrvatima) ma, Sa svih strana digao se neprija- telj Crkve i Naroda protiv nas. Na svo- jim legjima taj je marod zaustavio na- jezdu bogumilskih zabluda kao i sto- godišnje turske napade, koji su uni- štenjem prijetili čitavom Zapadu. Svi- jestan uloge koju je Hrvatski Narod odigrao na granici katoličanstva Papa Leon X označi Hrvatsku pred čitavim kulturnim svijetom ,Predzigjem krš- ćanstva“ i svećano izjavi da neće ni- kad dopustiti da ona propadne, Početkom ovog stoljeća imao je naš Narod da se bori protiv do sad naj- žešćeg neprijatelja, koji je ujedinio sve svoje mračne sile eda bi uništivši u narodu sve moralne božje zakone, u- ništio temelje naše Vjere i našeg Na- roda. Pod utjecajem lažnih proroka, koji su nam punili uši povjesnim fal- sifikatima, raširila se je opasna zaraza krivog mišljenja o Rimu, kao negativ- nom momentu u hrvatskoj povjesti, Mnogi su nasjeli prorocima, ali kato- lička srž Hrvatskog Naroda nije se o- bazirala na uzaludne juriše plačenih legija, već je čekala čas kad će istina pobijediti, znajući da su najljepše stra- nice naše povijesti obilježene znakom prisnog prijateljstva sa sv. Stolicom, našim odgojiteljem, savjetnikom i po- moćnikom. Veze Hrvatskog Naroda s Namjesni- kom Kristovim odrazile su se na na- šem vjerskom kulturnom i političkom životu, i pomoću njih on se digao i dostigao stupanj kulturnih naroda Za- pada, a sigurno je da bi bez njih o- stali u kulturnom pogledu bliski onim Hrvatima, koji su kao barbari sišli sa blatnih i vrletnih Karpata u ove zem- lje. Kruna pak svih darova koji su proistekli iz tih veza jest i najnoviji prekrasni dar božjih milosti, koje nam Pio XII poklanja u obliku svete jubi- larne godine Hrvatskog Naroda i ve- likog broja potrebnih oprosta za naše grijehe. Papinski breve zahvala je čitavog katoličkog Svijeta za sva naša djela u prošlosti, kao i novi potstrek na nova djela u budućnosti. —o-— racije, ili da ide u rat i drugamo, ka- ko bi svojim proslavljenim junaštvom obranio krš. zajednicu. U teškim i ne- jednakim ratovima hrv, narod nije bio uvijek sam. Imao je uza se i druge narode i njihove vladare; nu dok smo sve usluge, saveze i zaštite njihove skupo plaćali a to ili gubitkom ovog ili onog dijela svojeg teritorija ili o- krnjenjem slobode, rimski pape nika- da nijesu od nas tražili za mnogobroj- ne pomoći date nam u movcu, hrani, municiji, brodovlju i ljudstvu ni jed- nog našeg grada, ni komadička naše zemlje, ni malo naše obale, ma da su u ono doba imali svoju državu i bili svjetovni vladari, Rimski su nam pape jedini od vladara nesebično po- mogli. Zahvaljujući toj pomoći materi- jalnoj i moralnoj Hrvati ostadoše svo- ji na svomu svijesni svoje nacijonalne individualnosti i, ma da su se najviše približili Rimu, nijesu se ni polatinili, ni izgubili u moru Latina, kao n. pr. Vandali. Istočni i Zap. Goti, Franci i Burgundi, koje Latini apsorbirahu ne- go naprotiv nama su pape dozvolom glagolice pomogli, da se Hrvati saču- vamo i održimo svoju individualnost, CIJENA Din. 1.50 Jedantežak problem Nakon što je u državi zakonor suzbijanju prostitucije ukinut sistem javnih kuća i toleriranih djevojaka, pro- cvala je tajna prostitucija tako vehe- mentnom silom, da taj zakon, koji je imao u stvari da je suzbije, on je sa- mo pomogao da se ta pošast, ia na- rodna nesreća, zlo, zbog svojih straš- nih posljedica razvije u takvoj mjeri, koja ozbiljno ugrožava obitelj, poje- dince i narodni život. Na mjesto javnih kuća danas imademo svuda oko sebe nebrojene jazbine, tajna skrovišta, gar- sonijere, hotelske sobe, koje je pro- stitucija zauzela i u kalu tih jazbina naša narodna mladost gubi zdravlje, propada i svršava bolnicom, zatvorom ili samoubojstvom. Teški milijuni mna- rodnog novca teško skucanog odlaze na skupo liječenje toga biča božjeg, koji se naziva skupnim imenom vene- rične bolesti. Ordinacije specijalnih li- ječnika pune se iz dana u dan, a da ne spominjemo one silne bračne tra- gedije, jadnu i bolesnu djecu, koja se radjaju od bolesnih roditelja, da ne spominjemo koliko troše socijalne u- stanove pa država na suzbijanje te bo- lesti i toga zla. Naše novinstvo iznaša svakim danom toliko činjenica s toga područja, da se ozbiljna javnost mora zabrinuti, Kad bi pak zaali statističke podatke o sta- nju te zaraze i njen značaj ma narodni život ostali bismo zgramuti, jer bi ti podatci bili porazni! Čemu našem narodu ti silni i nebro- jeni noćni lokali? Čemu našem narodu bezbroj ,damen-kapela“ i tisuća ani- mir.dama ? Od kada smo mi postali na- rod sefa i sevdaha!? Zbog čega pro- pada toliki silni broj naše ženske mla- dosti i zar nije doba da se pomisli da tu mladež treba spasavati, dati joj mo- gućnost zarade i kruha na čestitiji način. Hoćemo li dai dalje tužni i nesretni bolesnici pune liječničke ordinacije i da apoteke prodavaju skupe inozemne lijekove, koji se moraju plaćati zlatom i devizama? Možemo li trpjeti, da naše socijalno osiguranje izdaje ogromne svote za suzbijanje veneričnih bolesti, zapravo ne suzbijanje nego liječenje, namjesto da taj novac posluži za druge društvene bolesti kao na pr. tuberku- lozu i malariju. Dok na jednoj strani mi poduzima- mo sve moguće korake i javne apele, da se suzbije bijela kuga i da se po- visi natalitet (porodjaji), današnje druš- tvo i vlast treba u prvom redu da o- sigura kruh svakome koji hoće raditi, a koji ne će raditi mora ga prisiliti da se posla prihvati, jer posla kod nas svakojakog ima u dovoljnoj mjeri. Pa kada će roditelji biti sigurni za svoju budućnost i budućnost svoje djece ne će izbjegavati božjim i prirodnim za- konima, narod će procvasti zdravim i jakim podmlatkom. (Primorje — Sušak). Zbog odlaska rasprodaje se veća ko- ličina pokućstva. Upitati na adresu: Palmotićeva 6. NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br.272