Strana 4 PROGRAM dekanatskog euharistijskog kongresa u Čilipima (Konavle) u jubilejskoj godini hrvatskog naroda 29, 30, 31 kolovoza i 1 rujna 1940. Dne 29, 30 i 31 kolovoza: Slavljenje zvona u jutro, podne i večer u svim maticama i kapelama dekanata; a 31 uveće pucanje i rasvjeta u Cilipima i po cijelim Konavlima. U Čilipima kroz spomenuta tri dana u jutro ispovijedanje i sv. Mise, a pos. pod. večernja po- božnost sa propovijedi veleuč. prof. O. M. Blažića. Dne 30 kolovoza: U jutfo prije svečane sv. Mise otvor kongresa sa zazivom Duha Svetoga. Za- tim cijeli dan do ponoćke ispovijedanje. Tog dana u 9 s. veče izlaže se presv. Olt. Sakramenat na noćno klanjanje. Na ponoća svečana sv. Misa preč. Dekana, preko koje sveopća sv. Pričest. Pjeva Crkv. pjev. čilipski zbor. Propovjeda prof. O. M. Blažić. Poslije sv. Mise noćna procesija sa svijećama i bakljama. Nosi se kip BI. Dj. Marije. Dne 1 rujna: Rano u jutro ispovijedanje i tihe sv. Mise. U 7 s. svečani doček konavoskih i izvanj- skih župa. Pred crkvom izvijanje barjaka. Iza toga tiha sv. Misa preč. Dekana, preko koje zajednička naknadna sv. Pričest djece i odraslih sa prethodnim govorom preč. Dekana. U8s. svečani priček preuzv. bisk. Msgr. P. Butorca. Od 8—09 s. zborovanje Križara pred crkvom maticom. U 9 s. svečani pontifikal preko kojeg Preuzvi- šeni drži prigodni govor. Poslije pontifikala javno zborovanje pred crkvom. ' Govornici: Preuzv. bisk. Butorac ; Dr M. Skvrce, senator; Bogišić Vlaho, načelnik; prof. O. M. Blažić; Skurić Niko, nadučitelj. Zborovanje svršava sa rezolucijama. Poslije podne u 22 s. počimlje ređenje proce- sije a u 3 s. tačno izlazi Svetotajstvo. Poslije proce- sije na crkvenoj plokadi lurdski zaziv ; posveta Bož. Srcu i blagoslov sa Presvetim. Zatim preuzv. bisk. Butorac drži zaključni govor, poslije kojeg sav na- NARODNA _ SVIJEST 28 Kolovoza 1940 Broj 35 Calderona. Izvađa dubrovački ,Domagoj“ uz sudje- lovanje dubrov. Crkov. pjev. zbora. Ukupno 60 lica. Poslije prikazivanja sa glazbom i barjacima uz pucanje i zvonjenje zvona svečani ispraćaj preuzv. Biskupa i svih župa do željez. stanice. RASPORED kongresne euharistijske procesije u Čilipima 1 rujna 1940. 1. Križ župe Čilipi. 2. Lumbardijeri. 3. Gundulićeva Glazba. 4. Sve župe konavoskog dekanata sa svojim ško- lama, društvima Srca Isusova i bratstvima, pred- vođeni križima i barjacima, stupaju onim redom, kojim nastupaju u procesijama u svojim župama. Pojedine župe prate župnici u pluvijalima. Na čelu svake župe tabla sa natpisom dotične župe. Škole i djevojačka društva Srca Isusova sa raz- nim simbolima Euharistije. Pojedine župe stupaju ovim redom: 1. Stravča, 2. Pridvorje, 3. Mrcine, 4. Vitaljina, 5. Pločice, 6. Gruda, 7. Cilipi, 8. Cavtat, 9. iz- vanjske župe. . Glazba Malih Križara iz Dubrovnika. . Počasna straža Hrvatske narodne zaštite. . Domaći i izvanjski Križari sa svojim barjacima. . Razne Bratovštine izvan Dekanata sa svojim barjacima. 9. Čilipski Crkveni pjevački zbor. 10. Redovnice. 11. Klerici. 12. Svećenstvo u kotama, dalmatikama i pluvijalima. 13. Konavočice sa cvijećem za posipanje. 14. Svjetiljke. 15. Kadionici. 16. Baldakin sa Presvetim uz pratnju počasne straže 17. Kot. Poglavar, Načelnik kon. općine, Narodno zastupstvo, Vlasti. oca oo Io ODBOR. Sladoled K e k si Bonboni Čokolada EI KIST MEA nae Odlikovana najveća slastičarna ŽIVKO ŠIKIĆ DUBROVNIK Telefon 289 OTET. CENTRAL" JOSIP ŠPICER pruža Vam svaku udobnost uz umjerene cfjeme, Export ANTUN POKOVIĆ Import — Uiica M. Kaboga — A. MIOTTO trgovina stakla, porculana posuđa, aluminiuma i alpacca DUBROVNIK Minko Zec Forculan - Staklarija DUBROVNIK Dubrovnik pribor za automobile i bicikle. DUBROVNIK — Pile 2 »ALAT“ S. KUHN RKristo MIĐRIMOVIĆ DUBROVNIK Ulica Između Polača Parna pekarna rod pjeva: ,Hoćemo Boga“. Nakon toga odmah u crkvi slijedi prikazivanje 18. Publika, koja nije došla u sklopu župa, i to prvo muški a zatim ženske. glasovitog umjetničkog djela: ,Tajne sv. Mise“ od ODBOR. Baldo Grnjak DUBROVNIK 1i2 Još nešto o zadrugarstvu U našim novinama češće nailazimo na koji članak ili vijest o zadružnom životu iz pera kojeg ,službenog“ za- drugara, a vrlo rijetko, ili skoro ni- kada, da se javi koji zadružni radnik iz provincije. Zato je lijepo od g. I. O. da je u ,Narodnoj 'Svijesti“ (br. 28 i 29) iznio nekoliko misli o zadru- garstvu, da se vidi kako zadružni radnici na terenu gledaju razvoj i poteškoće u radu naših zadruga. Makar taj članak u glavnom izno- si samo kritiku, ipak treba priznati da pisac ima u mnogočem pravo. Jedna mu je velika mana, a to da sve generalizira, osobito što se tiče zadr. palača, činovnika i loše organi- zacije zadruga. On trpa skupa Savez, Maticu i Gospodarsku Slogu, ali pri tome kao da najviše ima pred očima rad onog Saveza, s kojim sarađuje. Međutim, kao i kod pojedinih za- druga, tako i u radu pojedinih save- za postoje znatne razlike. Tako je 34. Zagrebački Zbor Međunarodni opči veliki sajam uzoraka 31. VIII. -- 9. IX. 1940. Na željeznicama besplatni povratak, na jadranskim parobrodima viši raz- red za cijenu nižega, na avijonima 10% od 26, VI. do 14. IX. 1940, poznato, da dok je Savez gradio i gubio velike palače, dok je Gospo- darska sloga kroz kratko vrijeme sa- gradila veliki dom, činovnici Zadružne Matice rade u malim iznajmljenim prostorijama bez ikakva komfora, a pogotovo nemaju mogućnosti da sta- nuju u zadružnim palačama. U osta- lom gradnja zadr. domova sama po sebi nije nikakvo zlo, ali je Matica više polagala važnost na izgradnju solidne zadružne organizacije nego na gradnju palača. — | ako su plate i dnevnice Matičnih namještenika ra- zmjerno manje nego drugdje, — au Dalmaciji uopće nijesu velike, — svi oni rade preko službenog vremena, a među njima ima i takovih koji po desetak godina nijesu dospjeli ići na dopust. Sve zato što ih je, prema op- segu rada, premalo, i što su savjesno i s osjećajem shvatili svoj zadružni poziv. To je sve drugo nego ,duh lagodnog dobivanja i uživanja“. Nji- hov teški i požrtvovni rad osjeća se i kod Matičinih zadruga, pa i u samoj okolici Dubrovnika. Gospodinu I. O. kao da nijesu dovoljno poznati uspje- si Matičnih zadruga u okolici Du- brovnika, gdje su postavljeni jaki te- melji produktivnim mljekarskim, po- vrćarsko-voćarsko-cvjećarskim, te pe- linarskim zadrugama. Kada se govo- ri o zadrugarstvu u dubrovačkoj oko- lici, ne može se mimoići a da se ne naglasi požrtvovnost i nesebičnost vo- ditelja tih produktivnih zadruga, koje bi mogle da služe primjerom i u na- prednijim. zemljama. Produktivno zadrugarstvo udarilo je dobrim putem, ali tu ima još široko polje rada, osobito u organizaciji u- ljarskih i vinarskih zadruga. Žalosno je da jedan eminentno maslinarski kraj, kao što je dubrovački kotar, ne- ma nijedne uljarske zadruge koja uspješno radi. Tu su nas pretekli ka- pitalisti. A ništa bolje nije ni kod potrošnih zadruga, koje su postale — u koliko rade — najboljim mušteri- jama veletrgovaca. Zato je bila dobra namisao o osnutku jedne centralne nabavljačke zadruge, ali da se to po- stigne, nije trebalo niti treba čekati splitske središnjice, jer su to sa ma- lo dobre volje mogle organizirati i same interesirane zadruge. Zašto ta- ko mislim i kako bi se dalo provesti nije ovdje mjesto da se govori. Sva- kako je zlo što neki Dubrovčani, uza sva razočaranja, obično mnogo oče- kuju iz vana, pa kadkada zaborave na zadružno načelo samopomoći. U- ređenje jednog podsaveza u času ka- da neki totalitarci misle da bi trebalo ukinuti čak i samostalnost splitskih zadr. središnjica, teško će se prove- sti, ali za organizaciju jedne central- ne nabavljačke zadruge ne može da bude ozbiljnih zapreka, i ona se mo- ra prije ili poslije osnovati. Pisac je spomenuo i uputnice koje da Dubrovnik nije dobivao. Tu split- ske središnjice nijesu ništa krive. Pri- je su ih dijelile banovine, najviše iz političkih računa, a ako je koja u- putnica slučajno zabasala u zadružne ruke, zadružne središnjice iz Splita nijesu ih mogle dijeliti u Zetskoj ba- novini. Druga je stvar sa uputnicama koje su se prošle godine dijelile pu- tem Gospodarske sloge. Sloga je kod toga potpuno zapostavila zadruge i služila se povjereništvima. Već i radi toga razloga ne može se miješati Sa- vez, Maticu i Slogu. Zadrugarima ne može biti indiferentno da li se na čelu zadružne akcije nalaze stari pro- kušani zadrugari ili oni koji u zadru- garstvu uvlače nezadružne metode rada. Najgore je, i u tome se potpuno slažemo s piscem, kada se hoće za- družnom pokretu dati političko-stra- načko obilježje. Nije to dobro ni za zadrugarstvo a niti za dotičnu stran- ku. Za zadrugarstvo nije zato što s eventualnom propašću režima strada i takvo zadrugarstvo, kao što je to bio slučaj s zadrugama za poljopr. kredit. Za stranku isto tako ne, jer eventualni neuspjeh stranačkog za- drugarstva može da naškodi i samoj stranci. Nešto slično se dogodilo i prošle godine u vezi sa lošom orga- nizacijom prehrane, o čemu je bolje sada i ne govoriti. Kao u svakom ljudskom radu, tako se i u zadrugarstvu može griješiti, i griješi se. Ali treba svaku stvar sta- viti na svoje mjesto i svakoga ocje- niti prema njegovim zaslugama. Onda ćemo moći i pravilnije da se orijen- tiramo kod prestojeće reorganizacije zadrugarstva. Zadrugar. +7 Mastionna I Kem. Čistiona o ' Umjerene cijene