== Broj 39 Gradske vijesti Spomen - ploča Dr. Mihu Klaiću. God. 1929. vršilo se stotinu godina, da je ugledao svijetlo dana na Pilama veliki sin našega grada Dr Miho Klaić. S niegovim imenom usko su poveza- me borbe Dalmatinske Hrvatske za sjedinjenje s braćom preko Velebita i za potpuno pohrvaćenje škola i ureda u Dalmaciji. Družba braće Hrvatskog Zmaja, kao čuvari narodnih svetinja, bijahu odlučili da prigddom stogodiš- rijice rogjenja ovog našeg velikog su- gragjanina postave Spomen - Ploču na njegovoj rodnoj kući u ulici sv. An- drije, koja sada nosi ime ,Ulica Miha Klaića“, Ali ondašnji upravljači du- brovačke općine za vrijeme diktature mijesu htjeli dozvoliri mjesnom ogran- ku Družbe Braće Hrv. Zmaja da ostva- ri tu namisao koja se je mogla ostva- riti tek sada, kad je opet uprava Opći- me došla u ruke zastupnika dubrova- čkog hrv. puka. Spomen-ploča se ima- la otkriti u sklopu priredaba prigodom skorašnjeg posjeta svome dubrovačkom ogranku Zmajevaca iz Zagreba, ali zbog otsutnosti sadašnjeg vlasnika ku- će, ma koju se ploča ima postaviti, stigla je zakašnjeno njegova dozvola. Tako će ovih dana ta spomen-ploča biti postavljena i otkrivena sa strane mjesnog ogranka D. B. H. Z. bez o- sobitih vanjskih priredaba s obzirom na današnja teška vremena. Naše srednje škole nosit će ime- ma glasovitih Dubrovčana. Dubro- vačka gradska općina podnijela je Banskoj Vlasti prijedlog, da se dubro- , vačkim srednjim školama dadu imena glasovitih dubrovačkih Hrvata. Osim toga je predložila, da se u srednjim i nižim školama dubrovačkog kotara u- vede kao školski predmet dubrovačka povijest. Dubrovačka općina je predlo- žila, da dubrovačka gimnazija dobije ime Rugjera Boškovića, glasovitog u- čenjaka. Trgovačka pomorska akade- smija Miha Pracata, u koliko nebi do- bila ime Iva i Marije Račić, učiteljska škola ime Don Gjure Pulića, dubro- vačkog preporoditelja i pedagoga, a Trgovačka akademija ime Bena Kotru- jevića, dubrovačkog trgovca i diplomate. Igrokaz ,Razmetni sin“. U Nedje- lju 29 o. mj. u 7'15 s, v. u dvorani Male Braće, izvagjat će glumačka gru- pa ,Doma sv. Nikole — Cavtat“ dir- ljivu dramu ,Razmetni sin“, koju su izvagjali u Cavtatu u prošlu nedjelju. Bio sam pozvan na tu izvedbu i u- godno iznenagjen. Diletanske kazališne izvedbe često nas razočaraju, jer glum- ci odveć iraže da im se kao diletanti- ma oprosti, pa se ne trude da udovo- lje često ni najprimitivnijim zahtjevima publike, Nije tako sa cavtajskom gru- pom, što se kupi oko svog župnika i Doma sv. Nikole. I g. Karlo Bulić, kao režiser, i glumci uzimlju svoje u- loge vrlo ozbiljno, pa zato njihove izvedbe dobivaju i ozbiljan karakter, koji je daleko od površnosti. Sve se tu sprema marljivo, gotovo bih rekao skrupolozno. Scene su izragjene kao u velikim kazalištima, sa svim minu- cioznostima, kako bi što bolje dočara- la sliku stvarnosti. Pomoću elektrike upravo se majstorski polučuju jaki e- fekti svijetla i sjene. Glumci razumiju i osjećaju svoju ulogu, što se postiže tek samo marljivim i ozbiljnim radom. Zato dramska radnja biva živa, zanim- ljiva i od jačeg utiska. Naši Cavtača- mi dolaze u Dubrovnik da se revanši- raju Domagojcima. Čvrsto sam uvjeren da će zadovoljiti našu dubrovačku pub- liku. Dobri nam došli ! DrA. M, Svečani blagoslov novih orgulja u crkvi Službenica Milosrgja na Pila- ma obavit će se u Nedjelju 29 o. mj. u 7 s. v. Prigodom blagoslova održat će se crkveni koncerat na kojemu će sudjelovati poznati muzičari Dr Kimo- vec, O. Orlić, Povia, Krenek, Šlaus, gja Paulina Vrenko rogi. Kisić i dru- gi. Pri blagoslovu orgulja kumovat će g.gja Tanija Nikšić i gosp. Dr Mato Podić. — Nove je orgulje namjestila i dovršila firma Fr. Jenko izŠt. Vid kod Ljubljane. Od starih orgulja talijanskog graditelja sačuvano je samo par cijevi. Orgulje imadu sada 16 registara, 2 manuala i motorni pogon, a čitave su orgulje u žaluzijama, djelo najmoder- nije tehnike, Firma Jenko djeluje od g. 1927, od tada su ovo 41. orgulje, koje je ona izradila. Prve orgulje, što ih je firma sagradila bile su one za katedralu u Beogradu. Ista je firma izradila i velike orgulje u Djakovu sa 73 registra i 3 manuala. Crkvene vijesti. Svetkovina sv. Mihajla. Na dan patrona župske crkve Gruž- Lapad bit će u starodrevnoj crkvi sv. Mihajla na Lapadu iz jutra u 7, 8 i 9 sati tihe sv. Mise, a u 10 s. svečana, koju će u trojci odslužiti no- vi kaptolski dekan preč. Don Dušan Mičić, Preko iste održat će propovijed veleč. O. Boris Habjanić, kapucin. Po podne u 4 sata bit će rozarij i blago- slov sa Presvetim. Preporuća se Brat- stvu i cij. gragjanstvu, da pohode ovu starinsku crkvu i da se pomole za vijerne mrtve. Godišnjica smrti (43.) sv. Terezije M. I. spada u ponedjeljak 30 septem- bra. Toga dana u večer od 7 do 7'/, (čas njezine smrti 7%*) obavlja se u katedrali posebna pobožnost. Blagdan sv. Terezije M. I. slavi se u četvrtak 3 oktobra. Tog dana u ka- tedrali pred njezinim kipom prva sv. Misa u 5 '/, s. i. u 6 sv. Misa s kru- nicom, svako pola sata tiha sv. Misa, u 9 sati svečana sv. Misa. Po podne u 6%, s. krunica, propovijed i blago- slov sa Svetotajstvom. Hrvatsko Narodno Kazalište iz Splita gostovat će u našem gradu iu Mostaru od 5 —20 listopada. Početak rada u ,Domagoj-u“. Po- slije ljetnih praznika u kojima je naše društvo sa velikim uspjehom prikazivalo »Tajne sv. Mise“ u Čilipima, prilikom velebnog euharistijskog slavlja, i tje- dan dana kasnije u Cavtatu, jučer je srednjoškolski ,Domagoj“ imao svoju glavnu skupštinu sa kojom je započeo rad u novoj školskoj godini. Na skup- štini je izabrana nova uprava, Nakon izbora uprave raspravljalo se je o ra- du za ovu školsku godinu. Zaključeno je da se sredinom oktobra ima održa- ti tečaj za one članove, koji su ove godine prešli u stariju grupu. Osim toga je zaključeno da se ovogodišnja proslava ,Gjačkog dana“ ima prosla- viti na osobiti način. Tom će se pri- godom izdati i naš list ,Žar“. Poziv- ljemo cjelokupno članstvo da pristupi intenzivno radu, budući je ova jubilar- na godina vrlo značajna za hrvatski narod, te želimo da i mi, kao najsta- rije hrvatsko katoličko gjačko društvo, pridonesemo svoj udio u najsvečani- jem jubileju našeg naroda, za koji se jubilej moramo i mi dostojno spremiti. Objava. Kod odsjeka za tehničke radove pri Ispostavi Banske Vlasti u Splitu neće se nikako primati stranke od 20 rujna do 1 listopada ove go- dine zbog seobe iz zgrade ma Mar- janskoj obali u novu bansku palaču, NARODNA SVIJEST 25 Rujna 1940 Strana 3 Za pok. g.đu Katicu Smrkinić pri- regjuje društvo ,Naša Gospa od Mi- losrgja“ svojoj članici zadušnice u su- botu, 29 o. mj. u 8 sati u crkvi sv, Spasa. Pozivlju se p. n. članovi dru- štva, da izvole učestvovati u što ve- ćem broju. Uprava. Na znanje. Čast mi je javiti časnoj gg. koja su me namjeravala posjetiti prigodom moga imendana u nedjelju dne 29 o. m., da neću primati posje- te, jer ću za više dana biti otsutam Dr Miho Skvrce. Vjenčani. U Nedjelju, 22 ov. mj. vjenčala se je u crkvi sv. Mihajla u Lapadu g.ca Zdenka Matošić sa gosp. Angjelom Capurso Vickovim, članom firme V. Capurso i sinovi u Gružu. Vjenčanje je obavljeno u jutro sa sv, Misom u prisutnosti brojnih svatova, koji su sretne mladence otpratili na parobrod, gdje su i članovi športskog društva ,Gragjanski“ pozdravili mla- doženju, svoga aktivnog člana. — Naš sugragjanin g. Nikša Škrabo, učitelj, vjenčao se sa g.com Verom Starc, u- čiteljicom 12 ov. mj. u Višegradu. — Veselim mladencima čestitamo ! Naučna ekskurzija. Prošlih dana više je škola pohodilo naš grad i iz raznih mjesta maše države. A vrijeme je baš ugodilo, da se ljepšega ni že- ljeti ne može. Osim razgledavanja grada i okolice izletnici su imali zgo- de da se u moru kupaju, jer su ku- pališta još živa. O podne sunce žeže kao usred ljeta. Čitulja. Prošlog četvrtka 19 o. mj. preminuo je u Lapadu Milković Mato u 67 godini života. Utorak veče pre- minuo je Mirko Korotaj, opć. nadre- dar u m. u 76 god. života. Sprovod će biti u četvrtak u 4 i po po podne. Pokojnicima rajska slava, a ucviljenim i naše žalovanje. »Dubrovačko Kazališno Društvo, gostovaće dne 5 i 6 oktobra u Me- tkoviću. Na programu su najuspjeliji komadi ove sezone: Madame Mongo- den i Ljubovnici. Novo radno vrijeme u Poštama. Počevši od 21. o. mj. u poštama na području Direkcije pošta u Splitu pre- daja paketa, uputnica i čekova poslije podne zatvara se 30 minuta prije svršetka odredjenog radnog vremena, što znači da će pošte koje su u sao- braćaju sa strankama otvorene od 15 do 18 sati primati gornje pošiljke sa- mo do 17'30 sati. U nedjelje i na za- konom priznate prazničke dane stranke će moći da predavaju poštama ma o- trpremu samo preporuke, a ne više i uputnice odnosno čekove, i to kod pošta sa ograničenom dnevnom slu- žbom samo od 9 do 11 sati, kod po- šta sa potpuno dnevnom službom od 8 do 12 i od 15 do 19 sati, a kod pošta sa doponoćnom i neprekidnom službom kao i ma radne dane, Uoči pak nedjelja i ma zakonu priznatih dana, predaja paketa, uputnica i čeko- va biće produžena poslije podne za 1 sat. Prema tome subotom poslije pod- ne pošte će primati pakete, uputnice, i čekove do 18.30, odnosno do 19.30 sati. Pošta Split 3 i Dubrovnik 3 ne- će nedjeljom i ma zakonom priznate prazničke dane vršiti u saobraćaju sa strankama nikakovu službu. Žigosanje mjera i sprava za mje- renje. Odjeljak za kontrolu mjera i sprava za mjerenje putem općine upo- zorava zainteresirane, da se već od 19 ov. mj. započelo kontrolom i žigosa- njem svih mjera i sprava za mjerenje, koje su dužni podvrgnuti kontroli svi trgovci kao i svi koji se takovim mje- rama služe u odregjenom roku. Milodari, Da počaste uspomenu blagopok. Katice Smrkinić darovali su : Kate Ercegović din. 50, ugl. obitelj dr. V. Lipanović 50 u korist Sveudiljnoga Klanjanja u crkvi Službenica Milosr- gja na Pilama. — U fond Narodne ženske zadruge priložio je Ivo Kakuljica Din. 50 u očast uspomene blagopokojne Nikice na Isušenje konavoskog polja Kako smo već javili ovih dana za- početi su radovi na presušenju polja, odnosno na bušenju velikog tunela, koji će odvoditi suvišak vode sa polja u more, Ovo se pitanje riješava ima već nekoliko decenija, a da se nikada nije moglo riješiti, dok konačno dola- skom banovine Hrvatske nije odluče- no i započeto. A nadamo se da će se i dokončati, Znatan broj tehničara i radnika već je zaposleno na ovim ra- dovima, te je u tu svrhu dovučeno mnogo materijala i potrebnih sprava za bušenje, Iznad konavoskih stijena pa sve do nekoliko metara poviše mora podignute su betonske stepenice po kojima će se spuštati materijal i prenijeti sprave za bušenje, Sa buše- njem tunela će se započeti prema to- me s morske strane i ako bude sreće pa se nagje sve sam kamen posao će se lako i brzo odvijati, jer neće biti potrebito graditi potporne zidove tu- nela. Tehničari vjeruju da će biti tako jer je ovaj naš predio sav kamenit, Posao će megjutim paralelno biti za- počet i na drugoj strani t. j. kod iz- vora rijeke Ljute, gdje se ima graditi hidrocentrala, čijom električnom ener- gijom će posao biti olakšan. Ima tamo doduše nekih sporova sa zemljovlasni- cima, ali će se to već urediti. Konavle očekuju od ovih radova mnogo koristi u svakom pogledu, a isto tako i cio naš kraj, koji će dobiti mnogo plodnog zemljišta, a uz to će se pružiti mnogo koristi u svakom drugom pogledu, specijalno u iskorištavanju električne energije. Za sada će raditi ograničen broj ljudi, a što posao bude više i dalje napredovao bit će zaposleno u- vijek više, da bi posao mogao biti što prije završen. Ovo je zaista dogogjaj za Konavle od historijske vrijednosti. Reklama našem kamenu. Primamo: Doznajemo da jedan gospodin (za da- nas mu ime prešućujemo) ogovara naš korčulanski kamen, a u zvijezde kuje kamen s Hvara i Braća. Slobodno mu hvaliti — ali čemu naše kuditi? Kor- čulanski kamen poznat je od davnih davnina, poznat je bio i u Beču i u Kolnu i u Carigradu, a poznat je oso- bito u Dubrovniku. Nek dotični do- gleda zgradu pravoslavne crkve, po Pilama ville ,Sunčanicu*, F. Glavić, sadašnju poštu, ma Pločama villu € Colombani i druge zgrade koje već de- cenijama prkose zubu vremena, ie iz- gledaju ko jučer sagragjene. A onda nek uporedi Mauzolej u Cavtatu, spo- menik u vratima od Pila, lukove još nedovršene zgrade na Pilama pak nek povuče koasekvencije, Korčula ima ka- mena raznih vrsta, pak ko kupuje zad- nju vrstu, ne može očekivat — mra- mor! Ali ko traži prvu vrstu, njom će biti prezadovoljan. Toliko za da- nas. Korčulanin. Zaplijenjena ,Princesa Olga“. Dva naša velika turistička broda, Jugoslo- venskog Lloyda koja su svojedobno priregjivala turistička kružna putovanja po Sredozemnom moru, prodana su strancima : bivša ,Kraljica Marija“ je prodana Francuzima, a bivša » Prince- sa Olga“ ovoga proljeća Portugizima, i sad nosi ime ,Serpa Pinto“ (ime i- straživača Afrike) i putuje na pruzi Portugal Južna Amerika, Sad iz Lisa- bona javljaju, da je ,Serpa Pinto“, na povratku iz Brazila, bio zaustavljen od engleskih atlantskih ratnih lagja koje vrše kontrolu na neke četiri milje od ulaska u ušću rijeke Tajo, zaplijenjen je i doveden u Gibraltar. Lagja nije imala ,navy certa“, koji sad traže bri- britanske vlasti, a na brodu je bio ta- lijanski konsul u Manaosu i nekoliko talijanskih putnika. Svi su zarobljeni.