TAKSA PLACENA U GOTOVOM Narodna Svijes GOD. XXII — Br. 40 Jubilej Družbe Isusove (1540 — 27, IX. — 1940) Isusovci slave ove godine svoj ju- bilej: 400 godišnjicu otkako je Papa Pavao Ill, 27, IX, 1540 odobrio red D. I. bulom ,Regimini militantis Ec- clesiae“, Družbu je ustanovio španjol- ski časnik sv. Ignacije iz Lojole. S po- četka niko ni slutio nije što će sveta Družba značiti u povijesti Crkve. Ko bi mogao nabrojiti sve zasluge ove Družbe za Crkvu i čovječanstvo kroz ovo 400 godina ? Red stroge voj- ničke discipline, potpuni posluh Po- glavaru Crkve, temeljiti rad na sva- kom polju ljudskog znanja i umjeća počeo je provagjati pravu reformu u Crkvi proti destrutivnoj akciji prote- stantizma. Isusovci su se posvetili odgoju mla- deži, osnivaju svoje srednje i visoke škole, Poznata su njihova sveučilišta u raznim stranama svijeta. Njeguju vjerska društva: Apostolstvo molitve za svakoga, Marijine Kongregacije za posebne staleže, šire svuda pobožnost Srca Isusova. Svojim providencijalnim Duhovnim Vježbama stekla je Družba Isusova neprolaznih zasluga za kršćanstvo i Crkvu, posvetivši baš najveću važnost izobrazbi i odgoju svakog pojedinca. Rad pak Družbe i njezinih članova na znanstvenom polju dao je zamjerni doprinos znanosti i kulturi, a ujedno je najbolja apologija Crkve protiv o- nih, koji bi joj htjeli predbaciti na- tražnost. I na polju misijskog rada pokazali su Isusovci zamjernu velićinu. Njihovi uspjesi u Kini, ladiji, Japanu i Ame- rici oko kristijanizacije tih ogromnih zemalja upravo su ogromni, Družba Isusova, sigurno najmarkant- nija pojava i ustanova Crkve u novom vijeku, imala je i ima u svijetu pro- tivnika, kako ni jedna druga ustanova Crkve. Protestantizam, kome je ona bila uvijek najopasniji neprijatelj, u- spio je da o njoj stvori u Evropi ta- kav glas, da su je mnogi vladari i državnici počeli mrziti i progoniti. To je bio uzrok, da je Papa Klement XIV, g. 1773. Družbu raspustio, da ne bi na Crkvu navukao previše mržnje i osvete tolikih državnika, MNeshvatljivo je, i upravo misteriozno koliko je mržnje navukla na sebe ova zaslužna, ustanova, koju je Papa Pijo VII. opet uskrisio 1814. ma radost svih pravih kršćana, ' Ovih dana kad katolički narodi ci- jelog svijeta učestvuju u jubileju naj- značajnijeg crkvenog reda novijih vi- jekova, pridružuje im se i hrvatski narod, tim više što su zasluge Družbe Isusove i njezinih mnogih članova ve- like u kulturnoj povijesti hrvatskoga narođa. A naš Dubrovnik smatran je uprav kao koljevka D. I. u našim stranama. Stare tradicije i nove uspomene pove- zuju Dubrovnik sa redom i radom O.O. Isusovaca. No to je predmet po- sebne rasprave. NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 DUBROVNIK, 2 Listopada 1940 Sastanak vodstva How Seli. Stranke U Subotu 28. pr. mj. započela je konferencija hrvatskih narodnih zastup- nika u klupskim prostorijama hrvat- skog sabora u Zagrebu. Konferenciji su prisustvovali hrvatski narodni za- stupnici iz Dalmacije i zapadne Bosne. Sjednicu je otvorio dr. Maček. Na konferenciju su pozvati i odjelni pret- stojnik ing. Frković te glavni ravnatelj Pogoda dr. Flegel. Nešto kasnije sti- gao je i glavni tajnik SDS Sava Ko- sanović, Dr Maček je u svome govoru pri- kazao vanjsku i unutarnju političku situaciju. U svome govoru izrazio je duboko uvjerenje da ćemo biti pošte- gjeni od rata, koji je od evropskog postao svjetski rat. Njegov govor vrlo srdačno je pozdravljen. Nakon govora dr. Mačeka podnijeli su referat odjelni pretstojnici za seljač- ko gospodarstvo Slavko Kolar i za tehničke radove ing. Zvonko Pavešić. Nakon toga na poziv dr. Mačeka pod- nijeli su marodni zastupnici referat o stanju u pojedinim srezovima. Oni su u prvom redu prikazali koliko je hra- ge potrebno njihovim kotarevima i ja- vne radove koje treba najhitnije pro- voditi, Temeljna misao bila je da na- rodu treba osigurati javne radove ka- ko bi mu se omogućila nabavka naj- važnijih životnih namirnica. Na poje- dine govore osvrnuo se dr, Maček, dok su odjelni pretstojnici davali opšir- na obavještenja o pojedinim pitanjima. Poslije podne u 3 sata sjednica je nastavljena referatima ostalih narodnih zastupnika, U nedjelju nastavila su se vijećanja kojima su prisustvovali i za- stupnici iz gornje Hrvatske. U pone- djeljak posljednji dan 'vijećanja sastali su se narodni zastupnici i senatori iz istočne Bosne i Vojvodine. U nedjelju prisustvovala je vijećanjima i grupa zastupnika i senatora SDS koja je iz- nijela svoje gledište o aktueloim poli- tičkim dogogjajima. Na taj način došlo je do korisnog kontakta izmegju hrv. nar. zastupnika i predstavnika egzekutive banovine Hr- vatske s jedne strane i marodnih zas- tupnika kojima su najbolje poznate potrebe svojih krajeva, s druge strane. PRIPREME ZA AKCIJU ZIMSKE POMOĆI U dvorani palače Sponza održana je prošlih dana plenarna sjednica od- . bora. gradske. organizacije HSS pod pretsjedanjem prof. ing. Frana Kolum- bića u prisustvu svih članova, megju kojima su se nalazili takogjer i gg. narodni zastupnik prof, Roko Mišetić, senator dr. Miho Skvrce i načelnik dr. Josip Baljkas. Sjednica je sazvana u glavnom radi pitanja organizacije zim- ske pomoći s ciljem da se na vrijeme mjerodavni pobrinu za što izdašniju pomoć u danima, koji dolaze i prijete da će biti nadasve teški za socijalno slabije slojeve pučanstva grada Dub- rovnika i kotara. Nalazimo se u vrlo teškim abnor- malnim prilikama kada i oni koji imaju sigurnu zarađu i uštegjevinu moraju biti zabrinuti za svoj opstanak, a da ne govorimo o onima koji jedva i u najboljim vremenima uspijevaju spojiti kraj s krajem. Njih očekuje teška zi- ma puna jezovitih perspektiva. Na ovoj sjednici su izneseni razni predlozi u vezi pretstojeće akcije za zimsku pomoć pa je povedena disku- sija i u tu svrhu izabran posebni od- bor, koji će rukovoditi svim poslovi- ma. Na čelu tog odbora je narodni zastupnik g. prof. Roko Mišetić, dok su ostali članovi gg. senator dr Miho Skvrce, gradonačelnik dr. Josip Balij- kas, prof. ing. Frano Kolumbić, dok će posebno biti zamoljen administrator dubrovačke biskupije preuzvišeni bis- kup Pavao Butorac da se takogjer pri- mi članstva u odboru, kako bi akcija imala što širi krug i veće značenje i kako bi ma taj način bila djelotvornija. Imućniji ljudi i krugovi našega gra- da i kotara ponovno su stavljeni pred činjenicu da je potrebno da pomognu svoje bližnje što većim materijalnim sredstvima i tako im olakšaju stanje i da se na taj način oduže narodu za sva ona dobra koja su priskrbili do- duše radom, ali i zaslugama onih, koji su imali toliko sreće ili znanja i osigurali sebi bolji i sigurniji život, ZA NAŠ TURIZAM Turistički savez u Dubrovniku odr- žao je 25. IX. svoju redovitu radnu sjednicu, na kojoj se je pretresalo više aktuelnih turističkih problema od inte- resa i za širu javnost. Novi Upravni odbor konstituirao se je ovako : pred- sjednik g. dr. Matija Vidoević, advo- kat u Dubrovniku, potpredsjednici gg. J. Bravačić, bankovni direktor i g. Dr V. Svilokos, delegat dubrovačke opći- ne, tajnici g. M. Jakšić. advokat i g. M. Ercegović, knjižar i štampar, čla- novi izvršnog odbora: g. Dr. Josip Baljkas, načelnik Gradske općine i g. Janko Grabušić, hotelijer, delegat Trg. ind. i zanatske komore. Predsjednik Saveza g.dr. Matija Vi- doević iznio je pred članove iscrpan prikaz sadanjeg stanja i glavnih pro- blema našeg turizma naročito na du- brovačkom području. U daljnjem toku ove sjednice rije- šeno je više tekućih pitanja unutrašnje administracije ove ustanove te su do- nešeni zaključci o objavljivanju novih publikacija, izveđenju radova oko re- ceptivnog turizma od potpore društva nPutnik“. itd. Odobreno je izvještaj o novčanom poslovanju u kojem tako- gjer dolaze do izražaja sadanje opće prilike. Načelnik gradske općine o- bećao je potporu Savezu u granicama mogućnosti ističući da je prihod od taksa skoro potpuno zatajio. Naročito je interesantna bila svestra- na diskusija o projektu nove Uredbe o turizmu, u kojoj su uzeli učešća gg. Dr. V. Svilokos, J. Grabušić, M. Jak- šić, J. Bravačić, A, Sesan, M. Ercego- vić i ostali prisutni. Zapažene su mno- ge manjkavosti toga projekta, pa će o tome biti podnešeno mišljenje Banskoj Vlasti. Sjednica je zaključena nakon 3 sata intenzivnog rada. Novi vozni red na parobrodima Dubrovačke i Jadranske Plovidbe u- veden je 1 o, mj. Brze pruge odlaze iz Gruža svaki dan redovito u 8 s. i, a dolaze u 715 s. v, CIJENA Din. 1 IV. HRVAT. LITURGIJSKI KONGRES U ZAGREBU. 24.—27. X, 1940. Pod pokroviteljstvom Preuzv. Msgra Dr. Al. Stepinca, hrvatskog metropolite drži se u Zagrebu IV. hrvatski litur- gijski kongres od 24—27 listopada o, g. Na kongresu održat će razna pre- davanja : biskupi Dr. S. Čekada i Msgr. M. Pušić, naši kulturni radnici Dr, H. Bošković, Dr, J. Penić, O. S. Poglajen, prof. D. Žanko, prof, Zlata Vitković, prof. Tinodi, O. L. Bajić, Drag. Ku- kalj, Dr. M. Markov, Dr, I, Delalle uz prigodni govor pri otvoru kongresa preuzv. hrv. metropolite. Na svečanoj akademiji u dvorani Za- grebačkog Zbora dne 27. X, na blag- dan Krista Kralja govori prof, Petar Grgec o temi: ,Svećenik u povijesti hrvatskoga naroda“, Prigodom kongresa predvigjene su još i druge priredbe, oko kojih vodi brigu posebni pripremni odbor pod predsjedništvom preč. Dra Fr. Šepera, Učesnici kongresa neka se ma vri- jeme jave radi prenočišta Odboru za liturgijski kongres (Nadbiskupski dvor) — Zagreb — Kaptol 31. Dubrovnik i današnja privreda Prošle sedmice stigao je u maš grad u službene svrhe odjelni predstojnik za trgovinu obrt i industriju banske vlasti g. Dr Mirko Lamer, Posjetio je opć. načelnika Dr, Baljkasa, ured za kontrolu cijena šefa g. Davidovskoga, a zatim TOI komoru, gdje je održao odulju konferencu sa dubrovačkim privrednicima. Ovoj važnoj konferenci prisustvovali su u velikom broju, svi koje taj predmet zanima. Konferencu je otvorio predsjednik TOI komore g. Tomo Kostopeć vrlo značajnim iaktu- elnim govorom, u komu je prikazao važnost Dubrovnika u pomorstvu i trgovini a u novije doba i u turizmu. O tom ovisi opstanak i buđućnost Dubrovnika. Ovaj govor g. Kostopeća proizveo je duboki utisak na sve prisutne a o- sobito na gosp. Dr Lamera., Ovaj se je u svom odgovoru osvrnuo na sve tačke, koje je iznio g. Kostopeć obe- ćavajući svoju preporuku i pomoć Banske vlasti, osobito u pitanju našeg pomorstva i turizma, u pitanju prehra- ne pučanstva, glede osnivanja stručne obrtno-gostioničarske-kafanarske škole. Govor g. Dr Lamera oduševio je sve prisutne osobito kad je ponovio svoje pregjašnje obećanje, da će Dubrovnik biti hrvatski mač ma granici, te ga tre- ba ojačati u svakom pogledu. Zatim je Dr Lamer primao pojedine delegacije privrednika, koje su došle da ga posjete. Tu su bila gg.: Dr. Mato Vidoević u poslovima turizma, Gjuro Sessa u poslu I. Dalmatinskog trgovačkog Društva, Špiro Savin, Dr Branko Bubalo i Ivo Kukuljica kao predstavnici manufakturista, Dr Juraj Šlaus, Dr Antun Poković, ing. Vedran Gjivoje, Dr Nikša i Pavo Srinčić u ime ekonomista, Antun Sesan u ime turi- stičkog odbora općine Lopud, Ivo Ar- nerić u ime SHPN, Janko Grabušić, Stijepo Miličić i Vlada Veljković u ime ugostitelja, Miho Kulušić i Baldo Brbo- ra u ime pekara i Niko Musladin, Sti- jepo Kovačević, Josip Krilić i Antun Safret u ime obrtnika,