TAKSA PLACENA U GOTOVOM

Narodna Svijes

 

 

 

GOD. XXII — Br. 40

Jubilej Družbe Isusove
(1540 — 27, IX. — 1940)

Isusovci slave ove godine svoj ju-
bilej: 400 godišnjicu otkako je Papa
Pavao Ill, 27, IX, 1540 odobrio red
D. I. bulom ,Regimini militantis  Ec-
clesiae“, Družbu je ustanovio španjol-
ski časnik sv. Ignacije iz Lojole. S po-
četka niko ni slutio nije što će sveta
Družba značiti u povijesti Crkve.

Ko bi mogao nabrojiti sve zasluge
ove Družbe za Crkvu i čovječanstvo
kroz ovo 400 godina ? Red stroge voj-
ničke discipline, potpuni posluh Po-
glavaru Crkve, temeljiti rad na sva-
kom polju ljudskog znanja i umjeća
počeo je provagjati pravu reformu u
Crkvi proti destrutivnoj akciji prote-
stantizma.

Isusovci su se posvetili odgoju mla-
deži, osnivaju svoje srednje i visoke
škole, Poznata su njihova sveučilišta
u raznim stranama svijeta. Njeguju
vjerska društva: Apostolstvo molitve
za svakoga, Marijine Kongregacije za
posebne staleže, šire svuda pobožnost
Srca Isusova.

Svojim providencijalnim Duhovnim
Vježbama stekla je Družba Isusova
neprolaznih zasluga za kršćanstvo i
Crkvu, posvetivši baš najveću važnost
izobrazbi i odgoju svakog pojedinca.
Rad pak Družbe i njezinih članova na
znanstvenom polju dao je zamjerni
doprinos znanosti i kulturi, a ujedno
je najbolja apologija Crkve protiv o-
nih, koji bi joj htjeli predbaciti na-
tražnost.

I na polju misijskog rada pokazali
su Isusovci zamjernu velićinu. Njihovi
uspjesi u Kini, ladiji, Japanu i Ame-
rici oko kristijanizacije tih ogromnih
zemalja upravo su ogromni,

Družba Isusova, sigurno najmarkant-
nija pojava i ustanova Crkve u novom
vijeku, imala je i ima u svijetu pro-
tivnika, kako ni jedna druga ustanova
Crkve. Protestantizam, kome je ona
bila uvijek najopasniji neprijatelj, u-
spio je da o njoj stvori u Evropi ta-
kav glas, da su je mnogi vladari i
državnici počeli mrziti i progoniti. To
je bio uzrok, da je Papa Klement XIV,
g. 1773. Družbu raspustio, da ne bi
na Crkvu navukao previše mržnje i
osvete tolikih državnika, MNeshvatljivo
je, i upravo misteriozno koliko je
mržnje navukla na sebe ova zaslužna,
ustanova, koju je Papa Pijo VII. opet
uskrisio 1814. ma radost svih pravih
kršćana,

' Ovih dana kad katolički narodi ci-
jelog svijeta učestvuju u jubileju naj-
značajnijeg crkvenog reda novijih vi-
jekova, pridružuje im se i hrvatski
narod, tim više što su zasluge Družbe
Isusove i njezinih mnogih članova ve-
like u kulturnoj povijesti hrvatskoga
narođa.

A naš Dubrovnik smatran je uprav
kao koljevka D. I. u našim stranama.
Stare tradicije i nove uspomene pove-
zuju Dubrovnik sa redom i radom
O.O. Isusovaca. No to je predmet po-
sebne rasprave.

 

NAOČALE za svačije OKO
možete dobiti kod optičara

BOGDAN-Dubrovnik

Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272

DUBROVNIK, 2 Listopada 1940

Sastanak vodstva How Seli. Stranke

U Subotu 28. pr. mj. započela je
konferencija hrvatskih narodnih zastup-
nika u klupskim prostorijama hrvat-
skog sabora u Zagrebu. Konferenciji
su prisustvovali hrvatski narodni za-
stupnici iz Dalmacije i zapadne Bosne.

Sjednicu je otvorio dr. Maček. Na
konferenciju su pozvati i odjelni pret-
stojnik ing. Frković te glavni ravnatelj
Pogoda dr. Flegel. Nešto kasnije sti-
gao je i glavni tajnik SDS Sava Ko-
sanović,

Dr Maček je u svome govoru pri-
kazao vanjsku i unutarnju političku
situaciju. U svome govoru izrazio je
duboko uvjerenje da ćemo biti pošte-
gjeni od rata, koji je od evropskog
postao svjetski rat. Njegov govor vrlo
srdačno je pozdravljen.

Nakon govora dr. Mačeka podnijeli
su referat odjelni pretstojnici za seljač-
ko gospodarstvo Slavko Kolar i za
tehničke radove ing. Zvonko Pavešić.
Nakon toga na poziv dr. Mačeka pod-
nijeli su marodni zastupnici referat o
stanju u pojedinim srezovima. Oni su
u prvom redu prikazali koliko je hra-

ge potrebno njihovim kotarevima i ja-
vne radove koje treba najhitnije pro-
voditi, Temeljna misao bila je da na-
rodu treba osigurati javne radove ka-
ko bi mu se omogućila nabavka naj-
važnijih životnih namirnica. Na poje-
dine govore osvrnuo se dr, Maček,
dok su odjelni pretstojnici davali opšir-
na obavještenja o pojedinim pitanjima.

Poslije podne u 3 sata sjednica je
nastavljena referatima ostalih narodnih
zastupnika, U nedjelju nastavila su se
vijećanja kojima su prisustvovali i za-
stupnici iz gornje Hrvatske. U pone-
djeljak posljednji dan 'vijećanja sastali
su se narodni zastupnici i senatori iz
istočne Bosne i Vojvodine. U nedjelju
prisustvovala je vijećanjima i grupa
zastupnika i senatora SDS koja je iz-
nijela svoje gledište o aktueloim poli-
tičkim dogogjajima.

Na taj način došlo je do korisnog
kontakta izmegju hrv. nar. zastupnika
i predstavnika egzekutive banovine Hr-
vatske s jedne strane i marodnih zas-
tupnika kojima su najbolje poznate
potrebe svojih krajeva, s druge strane.

 

PRIPREME ZA AKCIJU
ZIMSKE POMOĆI

U dvorani palače Sponza održana
je prošlih dana plenarna sjednica od-

. bora. gradske. organizacije HSS pod

pretsjedanjem prof. ing. Frana Kolum-
bića u prisustvu svih članova, megju
kojima su se nalazili takogjer i gg.
narodni zastupnik prof, Roko Mišetić,
senator dr. Miho Skvrce i načelnik dr.
Josip Baljkas. Sjednica je sazvana u
glavnom radi pitanja organizacije zim-
ske pomoći s ciljem da se na vrijeme
mjerodavni pobrinu za što izdašniju
pomoć u danima, koji dolaze i prijete
da će biti nadasve teški za socijalno

slabije slojeve pučanstva grada Dub-
rovnika i kotara.

Nalazimo se u vrlo teškim abnor-
malnim prilikama kada i oni koji imaju
sigurnu zarađu i uštegjevinu moraju
biti zabrinuti za svoj opstanak, a da
ne govorimo o onima koji jedva i u
najboljim vremenima uspijevaju spojiti
kraj s krajem. Njih očekuje teška zi-
ma puna jezovitih perspektiva.

Na ovoj sjednici su izneseni razni
predlozi u vezi pretstojeće akcije za
zimsku pomoć pa je povedena disku-
sija i u tu svrhu izabran posebni od-
bor, koji će rukovoditi svim poslovi-
ma. Na čelu tog odbora je narodni
zastupnik g. prof. Roko Mišetić, dok
su ostali članovi gg. senator dr Miho
Skvrce, gradonačelnik dr. Josip Balij-
kas, prof. ing. Frano Kolumbić, dok
će posebno biti zamoljen administrator
dubrovačke biskupije preuzvišeni bis-
kup Pavao Butorac da se takogjer pri-
mi članstva u odboru, kako bi akcija
imala što širi krug i veće značenje i
kako bi ma taj način bila djelotvornija.

Imućniji ljudi i krugovi našega gra-
da i kotara ponovno su stavljeni pred
činjenicu da je potrebno da pomognu
svoje bližnje što većim materijalnim
sredstvima i tako im olakšaju stanje i
da se na taj način oduže narodu za
sva ona dobra koja su priskrbili do-
duše radom, ali i zaslugama onih,
koji su imali toliko sreće ili znanja i
osigurali sebi bolji i sigurniji život,

ZA NAŠ TURIZAM

Turistički savez u Dubrovniku odr-
žao je 25. IX. svoju redovitu radnu
sjednicu, na kojoj se je pretresalo više
aktuelnih turističkih problema od inte-
resa i za širu javnost. Novi Upravni
odbor konstituirao se je ovako : pred-
sjednik g. dr. Matija Vidoević, advo-
kat u Dubrovniku, potpredsjednici gg.
J. Bravačić, bankovni direktor i g. Dr
V. Svilokos, delegat dubrovačke opći-
ne, tajnici g. M. Jakšić. advokat i g.
M. Ercegović, knjižar i štampar, čla-
novi izvršnog odbora: g. Dr. Josip
Baljkas, načelnik Gradske općine i
g. Janko Grabušić, hotelijer, delegat
Trg. ind. i zanatske komore.

Predsjednik Saveza g.dr. Matija Vi-
doević iznio je pred članove iscrpan
prikaz sadanjeg stanja i glavnih pro-
blema našeg turizma naročito na du-
brovačkom području.

U daljnjem toku ove sjednice rije-
šeno je više tekućih pitanja unutrašnje
administracije ove ustanove te su do-
nešeni zaključci o objavljivanju novih
publikacija, izveđenju radova oko re-
ceptivnog turizma od potpore društva
nPutnik“. itd. Odobreno je izvještaj o
novčanom poslovanju u kojem tako-
gjer dolaze do izražaja sadanje opće
prilike. Načelnik gradske općine o-
bećao je potporu Savezu u granicama
mogućnosti ističući da je prihod od
taksa skoro potpuno zatajio.

Naročito je interesantna bila svestra-
na diskusija o projektu nove Uredbe
o turizmu, u kojoj su uzeli učešća gg.
Dr. V. Svilokos, J. Grabušić, M. Jak-
šić, J. Bravačić, A, Sesan, M. Ercego-
vić i ostali prisutni. Zapažene su mno-
ge manjkavosti toga projekta, pa će o
tome biti podnešeno mišljenje Banskoj
Vlasti.

Sjednica je zaključena nakon 3 sata
intenzivnog rada.

 

Novi vozni red na  parobrodima
Dubrovačke i Jadranske Plovidbe u-
veden je 1 o, mj. Brze pruge odlaze
iz Gruža svaki dan redovito u 8 s. i,
a dolaze u 715 s. v,

CIJENA Din. 1

IV. HRVAT. LITURGIJSKI
KONGRES U ZAGREBU.
24.—27. X, 1940.

Pod pokroviteljstvom Preuzv. Msgra
Dr. Al. Stepinca, hrvatskog metropolite
drži se u Zagrebu IV. hrvatski litur-
gijski kongres od 24—27 listopada o,
g. Na kongresu održat će razna pre-
davanja : biskupi Dr. S. Čekada i Msgr.
M. Pušić, naši kulturni radnici Dr, H.
Bošković, Dr, J. Penić, O. S. Poglajen,
prof. D. Žanko, prof, Zlata Vitković,
prof. Tinodi, O. L. Bajić, Drag. Ku-
kalj, Dr. M. Markov, Dr, I, Delalle uz
prigodni govor pri otvoru kongresa
preuzv. hrv. metropolite.

Na svečanoj akademiji u dvorani Za-
grebačkog Zbora dne 27. X, na blag-
dan Krista Kralja govori prof, Petar
Grgec o temi: ,Svećenik u povijesti
hrvatskoga naroda“,

Prigodom kongresa predvigjene su
još i druge priredbe, oko kojih vodi
brigu posebni pripremni odbor pod
predsjedništvom preč. Dra Fr. Šepera,

Učesnici kongresa neka se ma vri-
jeme jave radi prenočišta Odboru za
liturgijski kongres (Nadbiskupski dvor)
— Zagreb — Kaptol 31.

Dubrovnik
i današnja privreda

Prošle sedmice stigao je u maš grad
u službene svrhe odjelni predstojnik
za trgovinu obrt i industriju banske
vlasti g. Dr Mirko Lamer, Posjetio je
opć. načelnika Dr, Baljkasa, ured za
kontrolu cijena šefa g. Davidovskoga,
a zatim TOI komoru, gdje je održao
odulju  konferencu sa dubrovačkim
privrednicima. Ovoj važnoj konferenci
prisustvovali su u velikom broju, svi
koje taj predmet zanima. Konferencu
je otvorio predsjednik TOI komore g.
Tomo Kostopeć vrlo značajnim iaktu-
elnim govorom, u komu je prikazao
važnost Dubrovnika u pomorstvu i
trgovini a u novije doba i u turizmu.
O tom ovisi opstanak i buđućnost
Dubrovnika.

Ovaj govor g. Kostopeća proizveo
je duboki utisak na sve prisutne a o-
sobito na gosp. Dr Lamera., Ovaj se
je u svom odgovoru osvrnuo na sve
tačke, koje je iznio g. Kostopeć obe-
ćavajući svoju preporuku i pomoć
Banske vlasti, osobito u pitanju našeg
pomorstva i turizma, u pitanju prehra-
ne pučanstva, glede osnivanja stručne
obrtno-gostioničarske-kafanarske škole.
Govor g. Dr Lamera oduševio je sve
prisutne osobito kad je ponovio svoje
pregjašnje obećanje, da će Dubrovnik
biti hrvatski mač ma granici, te ga tre-
ba ojačati u svakom pogledu.

Zatim je Dr Lamer primao pojedine
delegacije privrednika, koje su došle
da ga posjete. Tu su bila gg.: Dr.
Mato Vidoević u poslovima turizma,
Gjuro Sessa u poslu I. Dalmatinskog
trgovačkog Društva, Špiro Savin, Dr
Branko Bubalo i Ivo Kukuljica kao
predstavnici manufakturista, Dr Juraj
Šlaus, Dr Antun Poković, ing. Vedran
Gjivoje, Dr Nikša i Pavo Srinčić u ime
ekonomista, Antun Sesan u ime turi-
stičkog odbora općine Lopud, Ivo Ar-
nerić u ime SHPN, Janko Grabušić,
Stijepo Miličić i Vlada Veljković u ime
ugostitelja, Miho Kulušić i Baldo Brbo-
ra u ime pekara i Niko Musladin, Sti-
jepo Kovačević, Josip Krilić i Antun
Safret u ime obrtnika,