PESO TAKSA PLACENA U GOTOVOM Narodna Svijes GOD. XXII — Br. 41 Prigodom jubileja 400 obljetnice od kako je ustanovljen red Družbe Isu- sove treba da se bar i letimično o- svrnemo na rad Isusovaca u Dubrov- niku. Dubrovački nadbiskup Ljudevit Bec- cateli (1555—1564) franjevac rodom iz Bolonije, prisustvovao je saboru Tri- dentinskomu (1545 — 1563). Tu se je upoznao sa nekim istaknutim člano- vima Družbe Isusove i zamolio ih, da bi Isusovci otvorili svoj kolegij i u Dubrovniku. General reda, prvi iza sv. Ignacija, O, Lsynez odazove se ovoj molbi i već 1559. šalje u Dubrovnik O. Nikolu Bobadillu (Bobadiliju) špa- njolca, druga samog sv. Ignacija. O. Bobadilla i njegov drug O. Luka iz Palerma nastaniše se u samostanu sv. Jakova. Kad su dubrovačka vlastela čula go- vore i propovijedi OO. Isusovaca za- želiše da bi Isusovci otvorili svoj ko- legij. Ali kako da se taj naum ostva- ri? Ko da sagradi kolegij? Trebalo je da progje čitavih sto godina, da se to pitanje riješi, Kroz io su vrijeme Isusovci držali misije i privatno pou- čavali pojedine mladiće, od kojih mno- gi prigrliše red Družbe Isnsove. Isusovac O. Marin Gundulić, rogjak velikog pjesnika Iva Gundulića, naj- više doprinese za gradnju kolegija i godine 1658. započeše javna preda- vanja, koja neprekidno potrajaše sve do kobnog dana velike trešnje 6. trav- nja 1667., koja sasma sruši i još ne- dovršeni kolegij. Mora da se je kolegij brzo pona- pravio, jer 17 godina iza trešnje O. Frano Gundulić donosi iz Rima dekret kojim ovaj zavod dobiva ,formam et nomen collegii“ 1684. Prvim je rekto- rom potpunog kolegija imenovan O, Petar Clodio. Nakon 3 godine mora da ga je nasljedio O. Rafo Tudizić, koji je proživio u Dubrovniku punih 50 godina. Nadgrobni natpis u crkvi sv. Ignacija spominje Frana Rogacci brata Isusovca Benedikta, kao velikog dobročinitelja kolegija (+ 1733). Izmegju rektora kolegija spominju se: O. Ardelije della Bella, O. Bernard Zuzzeri (+ 1762), O. Orsat Sorgo, a O. Andrija Lupati bio je rektorom ko- legija 1751 —54. Na kolegijumu je predavao od 1677—1680. O. Ivan To- lomei, koji kasnije postade kardinalom. Kao vrsni profesori spominju se i O, Ivan Buttari, koji je predavao gramati- ku i O. Sanctini, koji je predavao re- toriku. Dne 3. rujna 1773. nadbiskup Ni- kola Pugliesi proglasi bulu Pape Kle- menta XIV. kojom se ukida red Dru- žbe Isusove i upravu kolegija. povjeri firanjevcu O. Ivanu Stulli. U kolegiju bijaše tada 12 [Isusovaca. Dne 8. listopada 1777. preuzeše ko- legij OO. Pijariste - Skolopi. Njima bi dodjeljena i villa u Gružu. Skolopi su se bavili osobito kršć. školama, imali su vrsnih sila, izmegju kojih dva bra- ta Appendini. Ali 27. V. 1808. ugjoše u Dubrovnik francuske čete, rastjeraše DUBROVNIK, 9 Listopada 1940 Isusovci u Dubrovniku Skolope, a kolegij pretvoriše u vojni- čku bolnicu. General Marmont odredi za gimnaziju samostan sv. Katarine potjeravši odatle redovnice sv. Domi- nika, koje su tu živjele pod strogom klausurom. Tako prestade funkcionira- ti ,Collegium Rhagusinum“, a Du- brovnik dobije gimnaziju. Godine 1853. biskup Dr. Toma Je- drlinić i načelnik grada Mariu Zamagna poradiše da se gimnazija povjeri Isu- sovcima, što i postigoše te 29. XI 1854. započeše Isusovci svoj rad na javnoj Gimnaziji. Privremeni rektor bio je O. Petar Viscardini. pak slijediše ovi rek- tori: O. Frano Egano (1854—60), O. Ivan Cossali (1860 — 65) i O. Josip Lombardini (1865 — 68). Izmegju pro- fesora spominje se: O. Josip Adelasio, O. Antun Giuriceo (nećak dubr. bisku- pa Giuricea), O. Stjepan Bononi, O. Rizzardini, O. Roncaglia,, O. Alojzije Moiraghi, O. Negrotti, O. Augjeo Man- ganotti, koji je poznavao i pravo, za to je pohagjao Pariško sveučilište. Liberalci su u Beču krivim okom gledali dubrovačku gimnaziju u ruka- ma Isusovaca i počeše joj praviti ra- zne poteškoće, dok dalmatinski na- mjesnik Frano baron Filipović ne pri- opći dekret ministarstva od 17. III. 1868 kojim se Isusovcima oduzima javna gimnazija. Uzalud je bio i junački pro- test O. Adelasia i sva priznanja i za- uzimanja sa raznih strana, bečka vlada nije htjela da popusti i koncem škol. godine 1868. Isusovci napustiše javnu gimnaziju, koja pregje u ruke svje- tovnih profesora. Zasluge Isusovaca u školama maj- bolje se vide na njihovim brojnim /u- čenicima i ako je Dubrovnik stekao časni naslov Hrvatske Atene, to mno- go mora da zahvali Isusovcima. Neprolazne su najbolje njihove za- sluge na književnom polju. lsusovac O. Bartul Kašić (i 1650) mapisao je prvu hrvatsku slovnicu, preveo Evan- gjelistar, Belarminov katekizam i rim- ski obrednik, te je mapisao i preveo na hrvatskih još mnogo knjiga. O. Ignjat Gradi i O. Ignjat Gjorgjić ovjekovječili su svoje ime u povijesti hrvatske književnosti. A O. Rugier Bošković (; 1787) učenjak je svjet- skog glasa. O. Jakov Mikalja (+ 1654) inače Ta- lijan iz Apulije, počeo je u svojoj tri- desetoj godini učiti hrvatski i dobro ga je naučio. On je izdao prvi Rječ- nik, u kojemu su na prvom mjestu hrvatske riječi, a az njih talijanske i latinske. Njegov rječnik nosi naslov "Blago jezika slovinskoga“, a ima 926 str. O. Ardelij della Bella (i 1737) sa- stavio je veliki talijansko latinsko-hr- vatski rječnik. Taj je rječnik velika knjiga, tiskana sitnim slovima, a za- prema preko tisuću strana. Još i da- nas služe se naši učenjaci ovim riječ- nicima. Ima dakle rad šta da se ponosi i naš Dubrovnik sa svojim milo prozva- nim Jezuvitima i da im bude više ne- go zahvalan za sve ono što su učinili i Dubrovniku i čitavom hrvat, narodu. NAJVEĆA URARSKA, ZLATARSKA | OPTIČARSKA RADNJA Josip Krilić, Dubrovnik sa velikim izborom najboljih kvaliteta robe uz veoma. solidne cijene. Kupuje staro zlato i zamjenjuje za novu robu. Jedna pohvala obitelji Prenašamo iz švajcarskih novina »Neue Ziiricher Zeitung“ od 1.X. o. g. jedan zanimljivi članak publiciran od ruskog lista ,Isvjestija“ od 21, IX, o. g. pod naslovom ,odgoj mladeži u obitelji i školi, U ovom se članku otvoreno prizna- je, da je boljševistička metoda odga- janja mladeži, koja je za dugo godina pobijala utlecaj obitelji na odgoj i bila proglasila, da se obiteljski život u gragjanskom duhu, nemože da sla- že sa stvaranjem komunističkog dru- štva, zapala u čor sokak, Od dulje se vremena tuži na slab uspjeh u učenju i na sve to manji in- teres učeće mladeži za naukom, Prema navodima ,lsvjestije“ u najmlagjoj ge- neraciji preuzimlje sve to više maha nestajanje svake discipline, divljačko ponašanje i pomanjkanje respekta pre- ma starijima, što je i uzrok, da kod takve mladeži ni najveće idealne vrli- ne naših najboljih ljudi ne nalaze ži- votnog odražaja. Ovaj moskovski oficijelni list piše na- jedanput, da bi bilo naivno misliti da samo škola i pedagozi, pa bili i naj- pametniji, mogu doći kraju ovoj teškoj zadaći. Najednom proizlazi, da je ne samo prijeka potreba, da zajedno sa školom mora da upliva na dijete i odgoj u obitelji, nego se dapače obiteljskom odgoju pridaje i najviši upliv. ,lsvje- stija“ priznaje da je boljševistička država skoro kroz dva decenija tako diskreditirala obiteljski život, da su se mnogi roditelji faktično odrekli tradici- jonalnog odgoja svoje djece. Ona pri- govara roditeljima, što su odgoj djece sasma prebacili ma školu, te se, neo- prostivom ravnodušnošću ponašaju u pogledu odgajanja svoje djece. U buduće morat će da bude jedan sistem odgajanja, gdje će zajedno sa- rugjivati roditelji i učitelji. Roditelji će morat odgovarati za slab napredak u školi, a pedagozi za pojačanje sarad- nje sa roditeljima i njeno što bolje izgradjivanje. Roditeljskim zajednicam moraju bit data veća prava, a škole bi se morale brinut, da roditelji budu podvrgnuti u posebne satove u t. z. universama ro- ditelja. Cijeli se članak ,Isvestija« čita kao jedno priznanje i kajanje, što je ko- munistički eksperimenat = odgajanja mladeži na daleko zatajio, te se jedi- no može poboljšati madom da se po- novno uvede stara metoda obiteljskog odgoja. CIJENA Din. 1 Proti valu komunizma Na anketi hrvatskih kulturnih dru- štava, koja je održana 17. rujna 1940, u Hrvatskom Domu u Slav. Brodu pri- hvaćena je ova rezolucija, Predstavnici potpisanih društava ra- spravljali su o razornom djelovanju komunizma u našem gradu i okolici te zaključili, da se više ne može ni- kako dopustiti, da tugjinski plaćenici truju mašu hrvatsku omladinu i naš radni svijet, Naročito udara u oči ra- spačavanje komunističkih brošura, što je u zadnje doba uzelo maha. Kao predstavnici hrvatskog javnog mišljenja i hrvatske javnosti protesti- ramo protiv toga protunarodnoga rada i tražimo, da se takav rad obustavi, Upozoravamo sve one, koji spomenu- te brošure prodaju i raspačavaju, da je njihov rad uperen protiv životnih interesa hrvatskog naroda. Hrvatska javnost ne može mirno gledati, da oni koji žive u Hrvatskoj i od žuljeva hrvatskog naroda, truju taj isti narod idejama, koje su importirane iz Mo- skve, Osugjujemo svaku komunističku propagandu u Hrvatskoj i ne damo plaćenicima, da od Hrvatske stvore drugu Španjolsku ili Francusku. Tražimo stoga, da se odmah iz svih izloga i trgovina našeg grada i kotara za uvijek uklone sve knjige, brošure i časopisi, koji propagiraju komunizam, Ako se to odmah ne odstrani i uništi, potpisana društva ne će snositi odgo- vornosti za posljedice. Molimo vlasti, da poduzmu korake, kako bi se širenje toga zla spriječilo i da energično istupe protiv onih, koji noću šaraju naše crkve i domove raz- nim pogrdama i imenima. koja vrije- gjaju naš narodni i vjerski ponos. Ova rezolucija ima se dostaviti ko- tarskom predstojniku i predstojniku re- darstva, hrvatskom novinstvu kao i svima knjižarama, papirnicama i pro- davačima novina u Sl. Brodu i o- kolici. Potpisani predsjednici i tajnici za Hrvatskog Radišu, za Stijeg Hrvatskog Junaka, za Hrvat, Radnički Savez, za Hrv. Pjev. Društvo ,Davor“, za Kri- žarsko Bratstvo, za Hrvatsku Čitaoni- cu, za Pododbor Matice Hrvatske, za Društvo Ličana Hrvata, za Zadrugu ,Uzdanica“, za Hrvat, Kult. Društvo Napredak“, za Zajednicu Doma i Škole na Gimnaziji. Pisma iz naroda Banići kod Slanoga. Poštivanje Nedjelje. U Nedjelju 22. prošlog rujna u rano jutro stigao je jedan teretni auto u Trnovo, blizu Banića, te se je stalo sjeći šumu, dok se nije čitav a- uto napunio drva, što je potrajalo sve do podne. Zar se je to moralo raditi baš u Nedjelju na sablazan vjernika. Molimo zanimane vlasti da paze na naredbe i Božje i crkvene i državne o poštivanju Nedjelje. Gruž. Stolačka uliča najdulja je i najnapučenija. Prostire se od Gornjeg Konala do obale. U njoj stanuje si- gurno četvrtina stanovnika Gruža. Osim toga u njoj se nalaze pučka škola sa preko 250 djece i dječje zabavište sa 50 djece. Ta ulica nije sigurno po- pravljena od kako je napravljena, a tome će biti barem stotinu godina. U- lica je puzljiva, stepenice razrovane, te je veoma opasno prolaziti osobito niz ulicu. Kad je velika kiša, sva voda sa Konala, iz baština, vrtova i dvorišta slijeva se u nju, tako da niz ulica te- če pravi potok. Stanovnici su te ulice mnogo puta molili općinu, da se ta ulica već jednom uredi i popravi, ali do sada je to uvijek bio glas vapiju- ćeg u pustinji. Tako su i prošle go- dine upravili općini jednu molbu sa oko stotinu potpisa. Od nove narodne općine nadamo se uspjehu, jer su nam kompetentni faktori obećali ispunjenje našeg opravdanog zahtjeva, pa smo u- vjereni da će u novi općinski budžet biti unesena svota potrebita za ure- gienje Stolačke ulice. Osim toga na- damo se da će sada, kad se mijenja ju imena ulica, naša ulica dobiti sta- rinsko ime Biskupija, kako je narod od pamtivijeka zove, jer je u njoj u staro vrijeme bio dvorac ili posjed dubrovačkog biskupa. Gružani.