TAKSA PLAĆENA U GOTOVOM

Narodnu

 

Svij

 

 

GOD. XXII — Br. 43

DUBROVNIK,

KATOLICI, ČVRSTO UZ KRISTA KRALJA !

Ruše se države, padaju kraljevstva i
sav svijet pred budućnošću drhće. Plu-
tokracija i lažna demokracija su ma
umoru, Sva kultura stvorena bez Boga
samoubilački svršava u ratnom vrtlogu
i mi stojimo pred formiranjem bezuv-
jetno novog društvenog poretka, Pro-
šlost je gragjena na pijesku, a buduć-
nost treba postaviti na temeljni kamen
treba graditi ma Kristu. Iz ruševina o-
vog trulog modernog poganstva treba
da uskrsne nova kršćanska era, period
u kojem će Kristova načela biti oso-
vina života.

U ovo odlučno doba potrebno je
katolicizmu mnogo jedinstva, kompakt-
nosti i snage — ,jedno srce i jedna
duša“ (Di. Ap. 4, 32) kako je bilo u
rano kršćansko doba, jer pobjeda je
tamo gdje je snaga. I zato blagdan
Krista Kralja danas ima posebni zna-
čaj: to je blagdan snage katolicizma,

Vrag je podigao snažnu ofenzivu
protiv Crkve i čitav bezbožni svijet
stupio je u boj protiv Krista, Mi ka-

,tolici moramo biti duhovno jaki spremni
sve pretrpjeti za slavu Kristovu. On je
naša snaga, u Njemu je naša pobjeda
— sve možemo u Onome, koji nas
snaži. Krist koji trajno živi u udovima

svog mističnog tijela neprestano ob-
navlja po milostima Duha Svetoga na-
še duševne snage i slaba ljudska na-
rav oplemenjena božanskom milošću
postaje snažna tvrgjava protiv neprija-
telja. I zaista, sva stabilnost mučenika,
zagonetna dugotrajnost Crkve i tisuće
herojskih djela svoj temelj imaju na
Kristu — snazi katolicizma.

Sad na pragu novog doba blagdan
Krista Kralja nek bude javna afirmacija
katolicizma, njegovog jedinstva, njego-
ve snage. Sav katolički svijet skupljen
je oko jedne veličanstvene pojave, oko
svoga Kralja, ma obranu kraljevstva
Božjeg. I baš kad se neprijatelj orga-
nizira i skuplja pristaše protiv Krista,
mora biti vez katolicizma s Kristom
što tijesniji. Nastupa sukob Belijala s
Kristom, sukob dvaju kraljevstva. Svu-
gdje se naglašuje jedinstvo, disciplina
i odanost, a mi katolici zar da bude-
mo u rasulu? Zar da kukavički klo-
nemo i pred najslabijim napadom ne-
prijatelja ?! Ne. Gore srca ! Stupimo u
falangu, svi čvrsto uz Krista Kralja,
jer on je maša snaga ,Bog jaki“ (Iz.
8, 16) ,Emanuel — Bog s nama“ i
tko će protiv nas?! Krist pobjegjuje,
Krist Kraljuje, Krist vlada!  Oriens

 

HRVATSKI SOCIJ. TJEDAN

u Zagrebu od 3 do 10 studenoga

Hrvatski socijalni tjedan ustanova je
Hrvatske katoličke akcije, sa svrhom
da okuplja maučne i praktične radni-
ke, koji skupnim radom obragjuju va-
žna pitanja društvenog života s gle-
dišta kršćanske nauke i polučene re-
zultate svoga proučavanja i rada po-
pulariziraju u sve slojeve narode.

Do sada je ta ustanova održala tri
svoja zasjedanja i iza svakog izdala
zbornik u kome su otisnuta odnosna
predavanja, alokucije, rezultati ankete
i rezolucije. Naizmjence su obragjena
kao zaokružena cjelina pojedina pita-
nja teoretske te praktične sociologije.
Prvo zasjedanje bilo je uvodno, pa je
raspravilo ,Opća načela društvene ob-
nove“, Drugo se zasjedanje bavilo te-
mom ,Obitelj u današnjem društvu“.
Na trećem su kritički prikazani ,Dru-
štveni poredak i društveni pokreti sa-
dašnjice“.

Za temu četvrtog zasjedanja, koji će
se održati od 3. do 10 studenoga o.
g. odbrao je Odbor i Nastavni Zbor
Hrv. soc. tjedna .Skrb za buduća po-
koljenja Hrvatske“.

U nizu javnih predavanja, alokucija,
anketa i reportaža obradit će naši so-
ciolozi, liječnici, pedagozi i pravnici
pitanje nataliteta, to jest priploda i
prirasta hrvatskog življa i njegov vita-
litet, razmotrit će način života i život-
ne nazore današnje mladeži i s tim u
vezi ispitati: kako se živi u obiteljima
s brojnom djecom, a kako u onim s
jednim djetetom (psihoanaliza doje-
nčadi); govorit će se o odgojnim
sistemima roditelja i o tome što hoće
veliki pokreti u svijetu s omladinom.
Izvjestit će se što čini, a što bi još
trebala da uradi Crkva, javna vlast i
privatna inicijativa za naraštaj.

Potpuni raspored četvrtoga zasjeda-
nja Hrv. soc. tjedna s redosljedom svih
pojedinačnih tema i predavača bit će
na vrijeme tiskan i objavljen, a zasje-
danje će se održati u velikoj franje-
vačkoj dvorani ma Kaptolu od 3 do 9
studenoga svaki dan od 6% 84 sati
predvečer.

Pokroviteljstvo ovoga Hrvatskoga
socijalnog tjedna preuzeli su hrvatski
metropolita, predsjednik  Biskupskih
konferencija, zagrebački nadbiskup dr.
Alojzije Stepinac i biskup kotorski i
dubrovački dr. Pavao Butorac, Prvi će
prigodom zaziva Duha Svetoga održa-
ti i crkveni govor ,Blagoslov naroda
po djeci njihovoj“, a drugi alokucije
Čist naraštaj spas Hrvatske“.

Sve upute daje Poslovnica Hrvatskog
socijalnog tjedna u Nadbiskupskom
dvoru (telefon 84—86), gdje će se od
11 o. mj. dobivati i ulaznice.

Za Hrvatski Socijalni tjedan
Predsjednik :

Dr. Velimir Deželič,
tajnik Odjela za socijal. politiku
Tajnik :

Dr. Stjepan Podolšak, odvjetnik

 

Oglas
Prema dražbenom oglasu Sreskog
Suda u Dubrovniku od 28/8 1940. pod
broj I. 724/38 dneva 31 listopada 1940
prodavat će se ma javnoj dražbi ćest.
zgrd, 2277 stojna kuća u Dubrovniku
I ulica Vetranićeva broj 8. Prodaja će
se obavljati u sreskom sudu u Dub-
rovniku u sobi br. 24. — Za potanje
upute treba vidjeti dražbeni oglas na
sudskoj tabli.
Upravitelj zajednice

260) Niko Matičević

23 Listopada 1940

CIJENA Din. 1.50

Kako je sa kanonizacijom bl. Nikole Tavilića

Na blagdan bl. Nikole Tavilića 14
studenoga bit će ravno godinu dana,
kako su hrvatski biskupi na čelu
s preuzv. g. drom Alojzijem Stepin-
cem, hrvatskim metropolitom, sveča-
nim načinom u Rimu zamolili Sv. Oca
Papu Pija XII, da kao nagradu hrvat-
skom narodu za njegovu 1300-go-
dišnju vjernost katoličkoj Crkvi pro-
glasi Svecem bl. Nikolu Tavilića, hrvat-
skog jerusalemskog mučenika i apo-
stola vjerskog jedinstva hrvatskog na-
roda. Sv. Otac Papa obećao je, da će
to učiniti, ako to bude volja Božje
Providnosti.

Sveci se proglašuju uopće samo
onda, ako Bog posebnim znakovima
i milostima pokaže, da je to Njegova
volja. To biva, ako se dogode ču-
desa po zagovoru onoga, koji treba
da bude proglašen Svecem, i ako se
njegovo štovanje što većma raširi.

Za bl. Nikolu Tavilića možemo
reći, da se i jedno i drugo ispunja.
Njegovo štovanje se u posljednje tri
godine tako raširilo, te je u tom vid-
ljiva volja Božja, da taj sveti Hrvat
bude što većma čašćen i slavljen. Do
prije 3 godine postojala su samo 2
oltara njemu u čast podignuta u Ši-
beniku, a nigdje drugdje ništa više.
U posljednje 3 godine naprotiv po-
stavljeni su oltari, slike i kipovi nje-
govi u 600 crkava po svim hrvatskim
krajevima, svuda se mole njemu u
čast molitve, svuda se slavi njegov
blagdan, podižu se kapelice i gradi
5 crkava niemu u čast. Dapače i u
Americi, u Svetoj Zemlji i u drugim
krajevima svijeta podižu se njemu u
čast oltari, postavljaju slike po crkva-
ma i vrše se pobožnosti. A i milosti
po zagovoru bl. Nikole Tavilića do-
bivaju mnogi i mnogi, koji mu se
molitvama utječu u svojim potrebama.
Sa svih strana Hrvatske, pa dapače
i iz Amerike stižu glasovi o takvim
milostima.

Sve to dokazuje, kako je opravda-
na nada, da će bl. Nikola Tavilić
biti proglašen prvim hrvatskim Sve-
cem. U Rimu se već mnogo na tom
radi. Ali da do tog cilja doista do-
đemo, moramo još mnogo svi mi Hr-
vati učiniti. Dosad su postavljene sli-
ke, kipovi i oltari bl. Nikole Tavilića
u skoro polovici hrvatskih crkava (ako
računamo po župama). A treba da
to bude u svim crkvama. Pa kad je
prva polovica izvršena, zar da kod
druge polovice zapnemo? Ne, nego
ta druga polovica treba još prije biti
izvršena. Ako je za prvu polovicu
crkava trebalo 3 godine, onda drugu
polovicu treba izvršiti za 3 mjeseca.
Pa još i prije. Evo približava se mje-
sec studeni s blagdanom bl. Nikole
Tavilića. To je usred Svete Hrvat-
ske Godine. Pa zar nije najljepši
spomen na tu Svetu Godinu hrvat-
skog naroda to, da u svakoj crkvi
bude sad o blagdanu bl. Nikole Ta-
vilića postavljena barem njegova sli-
ka, ako ne bi mogao biti kip ili oltar?
Ta pred Sv. Ocem Papom su naši
biskupi rekli, da proglašenje bl. Ni-
kole Tavilića Svecem treba da bude
kruna ove Svete Hrvatske Godine.
Neka dakle slika tog svetog Hrvata
bude spomen-kruna svakoj hrvatskoj
crkvi u ovoj Svetoj Godini. (Takve
se slike nabavljaju kod Hrvatskog
odbora za Svetu Zemlju u Zagrebu,
Trenkova ul. 1).

Ako tako u svakoj crkvi bude ba-
rem slika tog hrvatskog Blaženika,
pa ako se po svim crkvama budu mo-
lile molitve njemu u čast, i ako se
budemo što češće utjecali u njegov
zagovor, onda ćemo tim načinom
izvršiti ono, što mi svi treba da učini-
mo, da bl. Nikola Tavilić bude što
prije proglašen prvim našim narodnim
Svecem i zaštitnikom za bolju buduć-
nost hrvatskog naroda.

 

ISUSOVCI U DUBROVNIKU

II. Još jednu delikatnu misiju po-
vjerio je dubr, biskup Isusovcima. Du-
brovnik nije imao svoga sjemeništa,
jer kako se je izrazio ondašnji načel-
nik Dubrovnika ,Svaka je kuća u Du-
brovniku bila malo sjemenište“, Biskup
Jederlinić ustanovi sjemenište godine
1851. Isusovac O. Adelasio svjetovao
je uzalud biskupa i kaptol da bi se
sjemenište sagradilo vanka grada, i to
baš na mjestu gdje je sada Hotel Im-
perial“. g

Tu je svoju molbu ponavljao O.
Adelasio i biskupu Marčeliću, kad je
proširio i nadogradio sjemenište 1899.
te ga upućivao da se gradi novo sje-
menište na zemljištu, gdje je sada pre-
parandija. O. Josip Adelasio bio je
uzgojen u sjemeništu u Bergamo (sjev.
Italija) a to je bilo jedno od najboljih
sjemeništa uregjeno po uzoru sv. Karla
Boromejskoga. O. Adelasio uveo je u
dubrov. sjemenište stalni red: u jutro
razmatranje, sv. Misa, uveče krunica,
ispit savjesti, U svečane dame Horae
B. M. V, te mjesečnu rekolekciju i go-
dišnje duh. vježbe.

Isprva su pak upravu sjemeništa vo-
dili svjetovni svećenici, dok g. 1853.

biskup Jederlinić ne povjeri svoje sje-
menište Isusovcima, Sjemeništarci na
broju ih 25—830 pohagjali su javnu
gimnaziju u samostanu sv. Katarine.
Rektori su sjemeništa bili: 1. O. Josip
Adelasio 1853—61. 2. O. Frano Bosio
1861—65. 3. O. Ivan Dionisi 1865 68.
4, O. Josip Lombardini 1868—69.

Kako su po nalogu bečke vlade Isu-
sovci morali napustiti javnu gimnaziju
napustiše i sjemenište, pak od 1868
do 1875 upravu sjemeništa preuzeše
opet svjetovni svećenici.

Dubrovački biskup Ivan  Zaffron
(1872—81) god. 1875 povjeri sjeme-
nište opet Isusovcima i osnuje privatnu
gimnaziju sa prvim razredom pak se
godimice ova proširi sve do VIH r.
Tada je bilo u sjemeništu do 60 kle-
rika. Za stanovanje i razrede nabavi
se susjedna kuća, gdje je sada društvo
»Bošković“. Osim Isusovaca na toj pri-
vatnoj gimnaziji u sjemeništu predavali
su i tri svjetovna svećenika i to Don
Niko Batistić (f 1929) kasnije profesor
gimnazije u Zadru, zatim poznati sa-
kupljač narodnih pjesama Don Baldo
Glavić, kasnije župnik u Šipanu i Don
Ivo Miljan rodom iz Cavtata.