TAKSA PLAĆENA U GOTOVOM Narodnu Svij GOD. XXII — Br. 43 DUBROVNIK, KATOLICI, ČVRSTO UZ KRISTA KRALJA ! Ruše se države, padaju kraljevstva i sav svijet pred budućnošću drhće. Plu- tokracija i lažna demokracija su ma umoru, Sva kultura stvorena bez Boga samoubilački svršava u ratnom vrtlogu i mi stojimo pred formiranjem bezuv- jetno novog društvenog poretka, Pro- šlost je gragjena na pijesku, a buduć- nost treba postaviti na temeljni kamen treba graditi ma Kristu. Iz ruševina o- vog trulog modernog poganstva treba da uskrsne nova kršćanska era, period u kojem će Kristova načela biti oso- vina života. U ovo odlučno doba potrebno je katolicizmu mnogo jedinstva, kompakt- nosti i snage — ,jedno srce i jedna duša“ (Di. Ap. 4, 32) kako je bilo u rano kršćansko doba, jer pobjeda je tamo gdje je snaga. I zato blagdan Krista Kralja danas ima posebni zna- čaj: to je blagdan snage katolicizma, Vrag je podigao snažnu ofenzivu protiv Crkve i čitav bezbožni svijet stupio je u boj protiv Krista, Mi ka- ,tolici moramo biti duhovno jaki spremni sve pretrpjeti za slavu Kristovu. On je naša snaga, u Njemu je naša pobjeda — sve možemo u Onome, koji nas snaži. Krist koji trajno živi u udovima svog mističnog tijela neprestano ob- navlja po milostima Duha Svetoga na- še duševne snage i slaba ljudska na- rav oplemenjena božanskom milošću postaje snažna tvrgjava protiv neprija- telja. I zaista, sva stabilnost mučenika, zagonetna dugotrajnost Crkve i tisuće herojskih djela svoj temelj imaju na Kristu — snazi katolicizma. Sad na pragu novog doba blagdan Krista Kralja nek bude javna afirmacija katolicizma, njegovog jedinstva, njego- ve snage. Sav katolički svijet skupljen je oko jedne veličanstvene pojave, oko svoga Kralja, ma obranu kraljevstva Božjeg. I baš kad se neprijatelj orga- nizira i skuplja pristaše protiv Krista, mora biti vez katolicizma s Kristom što tijesniji. Nastupa sukob Belijala s Kristom, sukob dvaju kraljevstva. Svu- gdje se naglašuje jedinstvo, disciplina i odanost, a mi katolici zar da bude- mo u rasulu? Zar da kukavički klo- nemo i pred najslabijim napadom ne- prijatelja ?! Ne. Gore srca ! Stupimo u falangu, svi čvrsto uz Krista Kralja, jer on je maša snaga ,Bog jaki“ (Iz. 8, 16) ,Emanuel — Bog s nama“ i tko će protiv nas?! Krist pobjegjuje, Krist Kraljuje, Krist vlada! Oriens HRVATSKI SOCIJ. TJEDAN u Zagrebu od 3 do 10 studenoga Hrvatski socijalni tjedan ustanova je Hrvatske katoličke akcije, sa svrhom da okuplja maučne i praktične radni- ke, koji skupnim radom obragjuju va- žna pitanja društvenog života s gle- dišta kršćanske nauke i polučene re- zultate svoga proučavanja i rada po- pulariziraju u sve slojeve narode. Do sada je ta ustanova održala tri svoja zasjedanja i iza svakog izdala zbornik u kome su otisnuta odnosna predavanja, alokucije, rezultati ankete i rezolucije. Naizmjence su obragjena kao zaokružena cjelina pojedina pita- nja teoretske te praktične sociologije. Prvo zasjedanje bilo je uvodno, pa je raspravilo ,Opća načela društvene ob- nove“, Drugo se zasjedanje bavilo te- mom ,Obitelj u današnjem društvu“. Na trećem su kritički prikazani ,Dru- štveni poredak i društveni pokreti sa- dašnjice“. Za temu četvrtog zasjedanja, koji će se održati od 3. do 10 studenoga o. g. odbrao je Odbor i Nastavni Zbor Hrv. soc. tjedna .Skrb za buduća po- koljenja Hrvatske“. U nizu javnih predavanja, alokucija, anketa i reportaža obradit će naši so- ciolozi, liječnici, pedagozi i pravnici pitanje nataliteta, to jest priploda i prirasta hrvatskog življa i njegov vita- litet, razmotrit će način života i život- ne nazore današnje mladeži i s tim u vezi ispitati: kako se živi u obiteljima s brojnom djecom, a kako u onim s jednim djetetom (psihoanaliza doje- nčadi); govorit će se o odgojnim sistemima roditelja i o tome što hoće veliki pokreti u svijetu s omladinom. Izvjestit će se što čini, a što bi još trebala da uradi Crkva, javna vlast i privatna inicijativa za naraštaj. Potpuni raspored četvrtoga zasjeda- nja Hrv. soc. tjedna s redosljedom svih pojedinačnih tema i predavača bit će na vrijeme tiskan i objavljen, a zasje- danje će se održati u velikoj franje- vačkoj dvorani ma Kaptolu od 3 do 9 studenoga svaki dan od 6% 84 sati predvečer. Pokroviteljstvo ovoga Hrvatskoga socijalnog tjedna preuzeli su hrvatski metropolita, predsjednik Biskupskih konferencija, zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac i biskup kotorski i dubrovački dr. Pavao Butorac, Prvi će prigodom zaziva Duha Svetoga održa- ti i crkveni govor ,Blagoslov naroda po djeci njihovoj“, a drugi alokucije Čist naraštaj spas Hrvatske“. Sve upute daje Poslovnica Hrvatskog socijalnog tjedna u Nadbiskupskom dvoru (telefon 84—86), gdje će se od 11 o. mj. dobivati i ulaznice. Za Hrvatski Socijalni tjedan Predsjednik : Dr. Velimir Deželič, tajnik Odjela za socijal. politiku Tajnik : Dr. Stjepan Podolšak, odvjetnik Oglas Prema dražbenom oglasu Sreskog Suda u Dubrovniku od 28/8 1940. pod broj I. 724/38 dneva 31 listopada 1940 prodavat će se ma javnoj dražbi ćest. zgrd, 2277 stojna kuća u Dubrovniku I ulica Vetranićeva broj 8. Prodaja će se obavljati u sreskom sudu u Dub- rovniku u sobi br. 24. — Za potanje upute treba vidjeti dražbeni oglas na sudskoj tabli. Upravitelj zajednice 260) Niko Matičević 23 Listopada 1940 CIJENA Din. 1.50 Kako je sa kanonizacijom bl. Nikole Tavilića Na blagdan bl. Nikole Tavilića 14 studenoga bit će ravno godinu dana, kako su hrvatski biskupi na čelu s preuzv. g. drom Alojzijem Stepin- cem, hrvatskim metropolitom, sveča- nim načinom u Rimu zamolili Sv. Oca Papu Pija XII, da kao nagradu hrvat- skom narodu za njegovu 1300-go- dišnju vjernost katoličkoj Crkvi pro- glasi Svecem bl. Nikolu Tavilića, hrvat- skog jerusalemskog mučenika i apo- stola vjerskog jedinstva hrvatskog na- roda. Sv. Otac Papa obećao je, da će to učiniti, ako to bude volja Božje Providnosti. Sveci se proglašuju uopće samo onda, ako Bog posebnim znakovima i milostima pokaže, da je to Njegova volja. To biva, ako se dogode ču- desa po zagovoru onoga, koji treba da bude proglašen Svecem, i ako se njegovo štovanje što većma raširi. Za bl. Nikolu Tavilića možemo reći, da se i jedno i drugo ispunja. Njegovo štovanje se u posljednje tri godine tako raširilo, te je u tom vid- ljiva volja Božja, da taj sveti Hrvat bude što većma čašćen i slavljen. Do prije 3 godine postojala su samo 2 oltara njemu u čast podignuta u Ši- beniku, a nigdje drugdje ništa više. U posljednje 3 godine naprotiv po- stavljeni su oltari, slike i kipovi nje- govi u 600 crkava po svim hrvatskim krajevima, svuda se mole njemu u čast molitve, svuda se slavi njegov blagdan, podižu se kapelice i gradi 5 crkava niemu u čast. Dapače i u Americi, u Svetoj Zemlji i u drugim krajevima svijeta podižu se njemu u čast oltari, postavljaju slike po crkva- ma i vrše se pobožnosti. A i milosti po zagovoru bl. Nikole Tavilića do- bivaju mnogi i mnogi, koji mu se molitvama utječu u svojim potrebama. Sa svih strana Hrvatske, pa dapače i iz Amerike stižu glasovi o takvim milostima. Sve to dokazuje, kako je opravda- na nada, da će bl. Nikola Tavilić biti proglašen prvim hrvatskim Sve- cem. U Rimu se već mnogo na tom radi. Ali da do tog cilja doista do- đemo, moramo još mnogo svi mi Hr- vati učiniti. Dosad su postavljene sli- ke, kipovi i oltari bl. Nikole Tavilića u skoro polovici hrvatskih crkava (ako računamo po župama). A treba da to bude u svim crkvama. Pa kad je prva polovica izvršena, zar da kod druge polovice zapnemo? Ne, nego ta druga polovica treba još prije biti izvršena. Ako je za prvu polovicu crkava trebalo 3 godine, onda drugu polovicu treba izvršiti za 3 mjeseca. Pa još i prije. Evo približava se mje- sec studeni s blagdanom bl. Nikole Tavilića. To je usred Svete Hrvat- ske Godine. Pa zar nije najljepši spomen na tu Svetu Godinu hrvat- skog naroda to, da u svakoj crkvi bude sad o blagdanu bl. Nikole Ta- vilića postavljena barem njegova sli- ka, ako ne bi mogao biti kip ili oltar? Ta pred Sv. Ocem Papom su naši biskupi rekli, da proglašenje bl. Ni- kole Tavilića Svecem treba da bude kruna ove Svete Hrvatske Godine. Neka dakle slika tog svetog Hrvata bude spomen-kruna svakoj hrvatskoj crkvi u ovoj Svetoj Godini. (Takve se slike nabavljaju kod Hrvatskog odbora za Svetu Zemlju u Zagrebu, Trenkova ul. 1). Ako tako u svakoj crkvi bude ba- rem slika tog hrvatskog Blaženika, pa ako se po svim crkvama budu mo- lile molitve njemu u čast, i ako se budemo što češće utjecali u njegov zagovor, onda ćemo tim načinom izvršiti ono, što mi svi treba da učini- mo, da bl. Nikola Tavilić bude što prije proglašen prvim našim narodnim Svecem i zaštitnikom za bolju buduć- nost hrvatskog naroda. ISUSOVCI U DUBROVNIKU II. Još jednu delikatnu misiju po- vjerio je dubr, biskup Isusovcima. Du- brovnik nije imao svoga sjemeništa, jer kako se je izrazio ondašnji načel- nik Dubrovnika ,Svaka je kuća u Du- brovniku bila malo sjemenište“, Biskup Jederlinić ustanovi sjemenište godine 1851. Isusovac O. Adelasio svjetovao je uzalud biskupa i kaptol da bi se sjemenište sagradilo vanka grada, i to baš na mjestu gdje je sada Hotel Im- perial“. g Tu je svoju molbu ponavljao O. Adelasio i biskupu Marčeliću, kad je proširio i nadogradio sjemenište 1899. te ga upućivao da se gradi novo sje- menište na zemljištu, gdje je sada pre- parandija. O. Josip Adelasio bio je uzgojen u sjemeništu u Bergamo (sjev. Italija) a to je bilo jedno od najboljih sjemeništa uregjeno po uzoru sv. Karla Boromejskoga. O. Adelasio uveo je u dubrov. sjemenište stalni red: u jutro razmatranje, sv. Misa, uveče krunica, ispit savjesti, U svečane dame Horae B. M. V, te mjesečnu rekolekciju i go- dišnje duh. vježbe. Isprva su pak upravu sjemeništa vo- dili svjetovni svećenici, dok g. 1853. biskup Jederlinić ne povjeri svoje sje- menište Isusovcima, Sjemeništarci na broju ih 25—830 pohagjali su javnu gimnaziju u samostanu sv. Katarine. Rektori su sjemeništa bili: 1. O. Josip Adelasio 1853—61. 2. O. Frano Bosio 1861—65. 3. O. Ivan Dionisi 1865 68. 4, O. Josip Lombardini 1868—69. Kako su po nalogu bečke vlade Isu- sovci morali napustiti javnu gimnaziju napustiše i sjemenište, pak od 1868 do 1875 upravu sjemeništa preuzeše opet svjetovni svećenici. Dubrovački biskup Ivan Zaffron (1872—81) god. 1875 povjeri sjeme- nište opet Isusovcima i osnuje privatnu gimnaziju sa prvim razredom pak se godimice ova proširi sve do VIH r. Tada je bilo u sjemeništu do 60 kle- rika. Za stanovanje i razrede nabavi se susjedna kuća, gdje je sada društvo »Bošković“. Osim Isusovaca na toj pri- vatnoj gimnaziji u sjemeništu predavali su i tri svjetovna svećenika i to Don Niko Batistić (f 1929) kasnije profesor gimnazije u Zadru, zatim poznati sa- kupljač narodnih pjesama Don Baldo Glavić, kasnije župnik u Šipanu i Don Ivo Miljan rodom iz Cavtata.