| gro

 

TAKSA PLAĆENA U GOTOVOM

Nar

odna $Svijes

 

 

GOD. XXII — Br. 44

Kroz smrt u život

Crkva nam u svojoj liturgiji ovih
dana stavlja pred oči jednu veliku i-
stinu. Blagdan Svih svetih predočuje
nam smisao kršćanskog života na zem-
lji t. j. stvoreni smo da jednom uživa-
mo nebesko veselje, a Mrtvi dan nas
snažno opominje da se k nebeskoj
slavi dolazi kroz vrata smrti t. j. treba
najprije na zemlji u patnjama zaslužiti
nebo. Da dogjemo u život moramo
pretrpiti smrt. Spajanjem ovih dvaju
blagdana Crkva želi što jače istaknuti
prekogrobni život da tako vjernici
shvate smrt, ne kao ponor s kojim sve
prestaje, nego . kratki prijelaz iz vre-
menitog u vječni život. Dakle, velika
istina: svi smo stvoreni da uživamo
vječno veselje sa svecima u nebu, ali
najprije moramo smrću dati zadovolj-
štinu na zemlji.

Slavlje Svih svetih na nebu je neo-
pisivo, jer ,niti je oko vidjelo, niti je
uho čulo, niti je čovječje srce oćutjelo,
što je Bog pripravio onima kojiga lju-
be!“ kaže sv. Pavao. Shvatiti svu lje-
potu i veličinu naravi Božje, razumje-
ti tajanstveni život Presv. Trojstva i
upoznati svu dubinu mudrosti, znanja
i biti Božje, zar ima od toga većeg
uživanja ? A takvu sreću posjeduju
sveci na nebu.

Na ovu radost pozvani smo svi mi
i u tome je smisao našeg života. Mi
smo na zemlji samo ,izagnani sinovi
Evini“, koji težimo povratku k pravoj
domovini. Mi putujemo k vječnoj sre-
ći, Ali vrata u vječnu sreću često su
nam strašna. Bojimo se smrti, a ne
znamo da se po smirti dolazi u život
vječni. Zašto da se smrti boji čovjek,
koji je sav svoj život utrošio na slavu
Božju, t4 smrt mu je ispunjenje težnja
prema Božanstvu ! Otuda je razumlji-
vo zašto je sv. Pavao mogao reći
»Mmeni je smrt dobitak“, a sv. Frano
pjeva pjesme ,sestri smrti koja će ga
združiti s Bogom“.

Nemirno je srce naše, dok ne otpo-
čine u Tebi, Bože — veli sv. Augu-
stin, Jest, ništa ne može zasititi glad
ljudske naravi za Božanstvom osim
samog Boga. Tek u posjedovanju Bo-
ga je potpuna sreća i zadovoljstvo.
Ovaj život zemaljski proveden uz Bo-
ga zaslužiće nam Boga za nagradu u
vječnom životu. Ali u vječni život do-
lazi se iza smrti. Oriens.

 

NAOČALE za svačije OKO
možete dobiti kod optičara

BOGDAN-Dubrovnik

Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272
RNAEENRRIRNKNNN E—==—E

DUBROVNIK, 30 Listopada i940

Šećer za jačanje vina

Splitsko ,Novo Doba“ o tom piše :

U Split je prošle sedmice stiglo
oko 10 vagoma bestrošarinskog šećera
iz državne šećerane na Belju. Time se
ni iz daleka nije mogla zadovoljiti po-
treba za jačanje masta u ovoj dosta
kišovitoj godini. Ne ulazeći za sada u
organizaciju razdiobe šećera, potrebno je
da se osvrnemo na pitanje količine še-
ćera odregjenog za teritorij Ispostave,
jer je to pitanje ove godine kod ova-
ko povoljnih vinskih cijena od velike
gospodarske važnosti po Dalmaciju.

Koliko smo doznali od obavještenih
lica, za čitavu državu odregjeno je 500
vagona šećera za jačanje masta (odno-
sno vina). Megjutim od toga za teri-
torij Ispostave samo 40 vagona. Taj
razmjer ne bi ni u redovnim godina-
ma bio pravedan, ako se uzme u obzir
količina vina koju proizvodi Dalmaci-
ja, a kamo li ove godine, kada će
Dalmacija imati oko 1/3 vina od sve-
ukupne količine koja će se proizvesti
u čitavoj zemlji. Daimacija proizvodi u
srednje rodnim godinama oko 800.000
hl. naprama cirka 3,500.000 hl. koliko
se proizvode u cijeloj Jugoslaviji. To
znači da Dalmacija redovito proizvede
nešto manje od 1/4 od cjelokupnog
godišnjeg prinosa vinograda ma čita-
vom državnom teritoriju. U ovoj go-
dini proizvodnja vina u državi znatno
će podbaciti, u koliko su tačne novin-
ske vijesti, koje javljaju o upravo ka-
tastrofalno slabom prinosu vinograda
u Vojvodini, banskoj Hrvatskoj i Slo-
veniji, kao takogjer i o lošem prinosu
u Srbiji. Ako uzmemo ove brojke u obzir
iako bi one morale barem donekle biti
mjerodavne pri odregjivanju količina
bestrošarinskog šećera, onda je Dalma-
cija i u tome ove godine znatno pri-
kraćena. Dalmacija bi od 500 vagona
morala, prema prinosu vinograda, da
dobije oko 120 vagona bestrošarinskog
šećera, kada bi berba bila posvuda
normalna. Ove godine, kada će prinos
vinograda u Dalmaciji dostići čitavu
trećinu od sveukupne proizvodnje u
državi, ako ne i više, onda je trebalo
za dalmatinske vinogradare odrediti od
500 vagona, barem 200 vagona bestro-
šarinskog šećera, tim više jer su ne-
davne kiše, a i mjestimične tuče, toli-
ko loše djeiovale na gradaciju našega
masta, da je ovaj svakako trebao biti
pojačan.

Dalmacija je u nabavci krušne hra-
ne već godinama plaćala skup dopri-
nos u povišici cijena žita za krajeve
bogate žitom. Ona je plaćala doprinos
državnim željeznicama na transportu

brašna, pa je trebalo da se, barem u
ovoj godini konjukture, povede računa
o potrebama ove toliko naglašavane
»pasivne“ pokrajine.

 

 

OGLAS

Lega Gulturale Italiana - Dubrovnik

Danom 14. XI. počimlju besplatni tečajevi

Italijanskog jezika

Za upisivanje i informacije obratiti se u Kovačku ulicu br. 3 (Associa-
zione Unione Italiana) u dane 5,6,7,8i9 novembra, od 19-20 sati.

 

 

CIJENA Din. 1.50

ISUSOVCI U DUBROVNIKU

# IV. Isusovci namriješe Dubrovniku i
lijepih, baš veličanstvenih gragjevina
— pravih umjetnina. Već spomenusmo
gradnju Kolegija 1658. i 1684. za koji
su najvećma zaslužni O. Marin Gun-
dulić i Frano Rogacci. To je ogromna
uprav monumentalna zgrada kojom još
i danas, poslije gotovo 300 godina,
Dubrovnik može da se diči i ponosi.

Tik uz kolegij sagragjena je i ve-
lebna crkva sv. Ignacija, koja se je
gradila punih 26 godina od 1699-1725,
po macrtu Isusovca O. Aad. Pozzo
(i 1709). Crkva je bila svečano otvo-
rena 8. travnja — Sabbato in Albiso
na Veliku Subotu god. 1725. Ganntlji-
vu uprav svečanost obavio je dubro-
vački nadbiskup, dominikanac, Raj-
mond Gallani (1722—27(. Do tog da-

na Isusovci su se služili župnom cr-
kvom sv. Stjepana, čije ruševine služe
sada kao vrt biskup. sjemeništa.

Crkva je sagragjena kao obično sve
crkve Isusovaca u baroknom stilu na
jednu lagju sa pobočnim kapelama.
Veliki je oltar i cijeli presbiterij sličan
crkvi sv, Iguacija, a četiri velike po-
bočne kapele slične su crkvi ,Al Ge-
su“ u Rimu. — Vanjska i umutarnja
arhitektura nadahnuta je renasansom
glasovitog Fr. Borromini.

Natpis sa unutarnje strane poviše
glavnih vrata svjedoči da je crkva do-
vršena i svečano otvorena svete jubi-
larne godine 1725: D. O. M. — TEM-
PLUM HOC — IN HONOREM S.
IGNATII LOYOLAE — A FONDA-
MENTIS EREXIT — COLLEG. RHA-
GUSINUM SOC. JESU — ET APE-
RIENDUM CURAVIT — AN. JUB.
1726.“ Crkva ima ove dimenzije: du-
ljina 30 m, širina 20, a visina do svo-
da 20 m. Troškove za gradnju prido-
nosila su velikodušno dubrovačka vla-
stela.

Sa Gundulićeve Poljane do Kolegi-
je i do crkve sv. Ignacija vode monu-
mentalne stepenice na ,Poljanu Jezu-
vita“, koju će do brzo, madamo se,
ukrasiti Meštrovićev spomenik glaso-
vitom svjetskom  učenjaku, veleumu

Isusovcu O. Rugieru Boškoviću (* 18.
V. 1711, — + 18. Il. 1787.) Ove ste-

penice nazvane ,Scala Romana“ na-
pravljene su po nacrtu glasovitog rim-
skog arhitekta Podilacqua. Resi ih
natpis ,COLLEGIUM RHAGUSINUM -
CID. 10. CC. XXXV. (17385)., Sa vrha
stepenica puče lijepi pogled na Gun-
dulićevu Poljanu, ulicu Lučaricu, na
Prijeki pak ma Srgj.

Pročelje Crkve sv. Ignacija, rampa
kod glavnih vrata kolegija sa stepeni-
cama čine jednu jedinstvenu cjelinu
punu umjetničkog ukusa.

Crkva Isusovaca ima u apsidi veli-
kog oltara lijepe afreske: apoteozu sv.
Ignacija u slavi rajskoj, sv. Frama Bor-
gia sa strane epistole, i sv. Frana Ksa-
vera sa strane evangjelja. Te je afreske
naslikao slikar Gaetano Garzia, sicili-
lijanac, koji je došao u Dubrovnik iz
Rima zajedno sa arhitektom Padilacqua,
kad je ovaj radio spomenute stepeni-
ce, Slikar Gaetano Garzia bio je čudne
naravi i vatrenog baš sicilijanskog
temperamenta. Još prije nego je do-
vršio afreske 1738. godine došao je u
koštac sa gradskim svećenicima. Da
im se osveti odriješito im zaprijeti da
neće u rajskoj slavi u apsidi crkve na-
slikati ni jednog svećenika, pak ni
Majke Božje, zato što su to tražili
Dubrovčani, I prijetnju izvrši, Na cijeloj
velikoj slici nema ni jednog svećenika,
pak ni Majke Božje. A Dubrovčani
kako da mu se osvete? Kad je slike
dovršio uitko mu nije ni čestitao ni
djela pohvalio, već svak preko toga
mukom prolazio. To još više raspali
vatrenog Sicilijanca, te sav rasrgjen o-
stavi Dubrovnik.

Tijekom vremena ovi su afreski po-
čeli propadati te godine 1894, dogje
iz Italije Isusovac brat lajik Antun
Moscheni da opere i obnovi ove aire-
ske. Slikar brat Moscheni izučio je
gimnazijske nauke i više akademijske
studije na akademiji ,Carrara“ u Ber-
gamu, a zatim stupi u Družbu Isuso-
vaca.

Brat Moscheni bio je tihe maravi i
boravio je u Dubrovniku više vremena
te je kod velikog oltara naslikao još
dva afreska: Sv. Stanislav Kostsku sa

 

 

Crkvasv. lgnaci<
ja u Dubrovniku