—— VES SETS Broj 44 Gradske vijesti Blagdan Svih Svetih. U Petak 1. studenoga u katedrali na 10 s. j. sve- čana Misa. Crkveni Pjevački Zbor (muški) izvagja ovaj program : Geyr : Missa in hon. St. Arnoldi — Grie- sbacher: Svi promjenljivi dijelovi. — Na Općinskom Groblju (na 3 ure po podne) : Mješoviti zbor — Kuničić O. dr. J.: »Oslobodi me“ i ,Nadgrobni- ća“. — U 00. Dominikanaca u ve- čer preko Blagoslova : Muški zbor — Kuničić O. dr. J.: ,Smiluj se“ i Pe- rosi: ,Divnoj dakle“. — Poslije po- dne pohod grobišta sa odriješenjem. Crkvene vijesti. Post i nemrs. U četvrtak 31 o. mj. vigilija Svih Svetih — dan je posta i nemrsa. Potpuni oprost mogu dobiti i na- mijeniti za Duše od Čistilišta svi oni koji se ispovijede i pričeste te koji po- Hode bilo koju crkvu i izmole na nakanu Sv. O. Pape n. pr. 5 Očenaša, 5 Zdra- vo Marija i pokoj vječni. Oprost po- činje na Sve Svete u podne i traje do ponoća na Mrtvi dan. Može ga se do- biti toliko puta, koliko se puta poho- di crkvu i moli kako je gori rečeno. Zato se ovaj oprost zove ,Toties - quo- ties“.. Sveta i spasonosna je misao moliti za mrtve, Na Mrtvi Dan služit će se u 7 s. ij. sv. Misa na centralnom grobištu, a u 9 s. j. bit će u Katedrali svečana Misa sa četiri odriješenja: 1. za bi- skupe i svećenike, 2. za dobročince, 3. za sve koji su tu pokopani i 4. za sve pravovjerne mrtve. U Crkvi sv. Nikole na Prijekomu bit će služba Božja: Na Svesvete u 7 sati u jutro. Na Mrtvi dan u 6“, s. prva sv. misa a zatim ostale dvije. Preporuča se braći, kao i članovima njihovih familja da pristupe u što ve- ćem broju. Novembarska pobožnost za duše u Čistilištu: vršiće se u crkvi Blaže- ne Gospe od Karmena svakog dama mjeseca studenoga u korist i pomoć svetih duša u Čistilištu, i to razmatra- njem i molitvom, u svetom saobraćaju sa onim trpećim dušama. Kroz ovaj mjesec biće u onoj crkvi prikazano za duše mrtvih često Misno posvetilište, a svakoga dana bogoljubnost će se o- bavljati na 4 ure popodne, u nedjeljne dane na 3 ure, počinjaće od nedjelje, 3; studenoga. Prigodom mrtvog dama doprinesi- te u fond Dobrotv. odbora , Milosrđe“ za pomoć sirotinji, jer ćete se ma taj način najbolje odužiti vašim milim po- kojnicima. Doprinose prima Dubrov. Hrv. Tiskara i trafika Braće Ferranti u mjestu. Naša poljana za Svih Svetih zmala je biti tako bogata raznim voćem, da se čovjek jedva mogao kretati izmegju toliko prodavača. Bilo je tu raznih vrsta jabuka, krušaka, šljiva, oraha, ba- jama itd. itd. Ove pak godine nema te. strke, ostali su samo domaći prodava- či, ali cijene dvostruko više, Milodari. Da počasti uspomenu pk. Henricha Šifer priložio je u fond Pu- čke Kuhinje Ivo Dovranić Din. 50. "o, Nevenka ud. Filičić e koncesionirana posrednica za prodaju kuća i ostalih nekretnina Pera Budmani 20 e Dubrovnik Proslava Blagdana Krista Kralja obavljena je i ove godine svečano prošlu nedjelju, dne 27. o. mj. Mjesno Vijeće Katoličke Akcije izdalo je za tu zgodu posebni značajni proglas na Dubrovčane Katolike Hrvate. U 8 s. jutrom u Katedrali otslužio je svečanu sv. Misu presv. gosp. Don [Ivo kan, Božić, Delegat apostolskog administra- tora dubrovačke biskupije. Preko sv. Mise pjevao je uz orgulje ženski odio mjesnog ,Crkvenog Pjevačkog Zbora“ a promjenljive dijelove izveo je Zbor mjesnih Sjemeništaraca. Prisustvovala su sv. Misi korporativno sa barjacima mjesna društva Katoličke Akcije. Iza Evanđelja održao je sočni prigodni go- vor mnogop. Dn Josip Šmit, gimnaz. kateheta. Sv. Pričest primio je veliki broj mladeži, a i ostalog bogoljubnog puka. U veče u 7 s. održana je u Katol. Društvu ,Bošković“ — čija je dvorana bila divno uređena i iskićena bvalevrijednim zauzimanjem gosp. Vita Kukurela — svečana Akademija uz obi- lan posjet građanstva. Akademiju je otvorio veleuč. gosp. Ruđero Bracano- vić, predsjednik društva Bošković“ krasnim aktuelnim dokumentarnim pre- davanjem ,Krist, pravi Kralj“, koje je publika pomno slušala i na kraju bur- no aplaudirala. Glazbene tačke bile su izvedene od mjesnih poznatih glazbe- nika. Gudalački trio (gg. Dr. J. proi. Šlaus, A. Safonoff i L. Bojček) otsvirao je vješto i efektno ,Trio“ od Th. Her- manna. Na klaviru četveroručno izveli su odlično i dotjerano g.ca Mra Marija Grazio i g. Ferdo Grazio: ,Božićna zvona“ od Fr. Liszta te ,Vjera“ od A. Bossi ( euharist, marš. posvećen Mi- lanskom Nadbiskupu). Sa puno razu- mijevanja i osjećanja deklamovala je učenica Nada Milošević ,Noć bez Nje- ga“ od Iz. Poljaka, — Akademija je završena, himnom , Hoćemo Boga“ koju je sva prisutna publika zanosno i po- nosno otpjevala. Novo starješinstvo dominikanskog samostana u našem gradu izabrano je i potvrgjeno prošlih dama. Priorom sa- mostana izabran je mp. O. Markolin Padovan, a rektorom teološko-filozof- skog učilišta mp. O.Dr Jacint Boško- vić. Obojici naše najljepše čestitke. Jedan oproštaj. Prošle Nedjelje ma parokijalnoj Misi u Gospe oprostio se je od svojih vjernika gradski podžup- nik preč. Don Ivo Ferranti, iza kako je punih 48 godina vršio doista revno tu službu, Nastupio je stanje zasluže- nog mira, a zamjenio ga je vIč. Don Antun Baburica. Preč. Ferranti zare- gjen je za svećenika g. 1891, i prvih je godina služio -u Mandaljeni župe Dubrovačke i ma Mrcinama pak došao u Dubrovnik. Sadašnja generacija ne može da zamisli našu katedralu bez preč. Don Iva, pak ga je s pravom blagopok. biskup Marčelić imenovao poč. kanonikom stolnog kaptola. Za punih 26 god. vršio je službu i upra- vitelja katedrale ,sacrista domus“, a u svakoj potrebi i organista i zboro- vogja Dječjeg Zbora. On je oživio po- božnost Srca Is. u našoj katedrali i vodi još i danas Djevojačko Društvo presv. Srca. Ali svakomu je poznat ra- di širenja pobožnosti sv. Terezije M. I. Svake je Srijede prava svečanost u našoj katedrali, a duša i srceje svega preč. Ferranti. On se brine i za Biser- je i za Ražičnjak i za misije i uzgoj svećenika urogjenika. Neka mu Svetica Ruža isprosi, da još dugo bude širio njezinu pobožnost na spasenje svoje i svih njezinih pobožnika. NARODNA SVIJEST 30 Listopada 1940 Strana 3 Klavirski koncerti. Naša sugra- gjanka, gca Mra Mar, Grazio produci- rat će se na beogradskoj i zagrebačkoj radio stanici sa jednim klavirskim kon- certom. Emisija beogradske radio sta- nice biće ma 5. novembra (slijedeći) u- torak) na 10 ura večer. Zagrebačka ra- dio stanica još nije utvrdila čas pre- nosa, G.ca Grazio produciraće se i pred dubrovačkom publikom sa 2 kla- virska koncerta u sklopu koncerata Dubrovačke Filharmonije. Zasluženo priznanje, Matica Hrv. Kazal. Dobrovoljaca u Zagrebu upravila je ovih dana vrlo laskavo pismo g. Vlahu Turčinoviću, gdje mu prigodom imenovanja poč. pretsjednikom Dubrov. Kazal. Društvo izrazuje svoje priznanje i zasluge koje je kroz 46 god. mese- bičnog rada stekao na širenju kazal. umjetnosti Saradniku našeg lista po- navljamo svoje srdačne čestitke, Izgledno. Gja Zlatka Sessa sama je isplela 20 đempera za siromašnu djecu i darovala pekmeza za djecu ob- daništa, a g.ja Katić Mile 1 kantu ulja od 20 1. za istu djecu. Zadušnice. Narodna Ženska zadru- ga obavještava ovim putem svoje čla- nice da će u srijedu 6 XI održati u crkvi Male braće u 8 s. zadušnice za pokojne članice. »Rupe“ - dubrovačka žitnica iz g. 1410.,, danas muzej. O tom je donio »Obzor“ od 24. o. mj. veoma lijep podlistak iz pera A. M. S. To je po- znati prijatelj naših strana Dr Autun Messner-Sporšić, profesor, uvaženi hi- storičar, koji je proputovao mnoge ze- mlje i pregledao raznovrsne muzeje. Za etnografsku zbirku narodnog veziva iručnog rada itd. gce Miš, mimogred ka- že da je milijunske vrijednosti, a ,Rupe“ nam potanko opisuje, kako ih je proš- lih praznika pregledao. Upozorujemo naše čitaoce na tu značajnu radnju. Mjesni odbor za obranu Dubro- vnika od napada iz zraka javlja. da će od 29. ovog mjeseca gosp. Lorger Rudi, diplom. pravnik, činovnik općine br. 11 obavljati sve poslove istog od- bora, U svim pitanjima obrane Du- brovnika neka se zanimaoci obrate, spomenutom gospodinu (Općina broj 11). — Odbor. Čitulja. Prošli Četvrtak 24. ov. mj. preminuo je Frano Haklička, poštar u m. u 50 godini života. Prošle Nedjelje 27 o. mj. umrla je Zorka Tomić rogi. Šešnik u 21. god. života. Pokojnicima rajska slava, a ucviljenim i maše sa- učešće. Nevrijeme, Poslije toliko lijepih sunčanih dana navuklo .se jugo i u Petak i Subotu pravi uragan, da su i brzi parobrodi dolazili sa većim za- kašnjenjem. Na moru je baš bjesnila oluja. U Nedjelju i Ponedjeljak se u- tišalo i nastala ,Ššugavela“ a Utorak opet i vjetar i kiša pravi potop ! Mjesečeve mijene. Mlagi u Srijedu 30. X., Prva četvrt u Srijedu 6. XI, uštap (pun mjesec) u Petak 15. XI., trećak u Petak 22. XI., mlagj u Petak 29. xI. Blagoslov dosadašnjih radova na bu- šenju konavoskog polja, obavit će se ove dane ispod konavoskih stijena na mjestu gdje se tunel ima spajati sa morem. Blagoslov će obaviti svi kona- voski župnici u prisutnosti predstavnika konavoske općine. Prikupljanje priloga za zimsku po- moć započelo je prošlih dana, Suku- pljanje vrši preč. don Ivo kan. Božić, delegat administratora dubrovačke bi- skupije, zatim nar, zast. g. prof. Roko Mišetić i gradonačelnik g. ,dr. Josip Baljkas. Nadamo se da će ova huma- na akcija naići na potporu i razumijeva- nje dubrovačkog gradjanstva osobito ove godine. Zavjet naših pomoraca. Javili smo kako je mjeseca kolovoza bio torpedi- ran dubrovački parobrod ,Rad“, dru- štva Banaz & Rusko na sred Atlanskog Oceana. Sva se je momčad spasila i gotovo svi se već nalaze u našem gra- du. Ganutljivo je slušati njihovo pri- čanje, kako su se u malenim čamcima spasili na ogromnoj pučini lebdeći dugo vremena izmegju života i smrti. Dok su čekali brod da ih spasi njiho- ve su misli letjeli svojim milim u do- movini i sjetili se svetišta pomoraca BI. Gospe od Milosrgja. I zavjetovali se, ako se spase od pučine i od mor- skih pasa, koji su oko njih oblijetali, da će hodočastit Majci Božjoj. I sad su dali izraditi sliku svog broda, koji je potonuo, te će je darovati da visi u svetištu Gospe od Milosrgja. Eto se ponavljaju stare tradicije naših pomo- raca da hodočasti skupa cijela posada sa svojim komandantom g. Frančeski da se zahvale Majci Božjoj, što su se zdravi i živi kući svojoj povratili, Slava naše ratne mornarice drži se u Četvrtak 31 o. mj. kao uspomena na taj dan kad je godine 1918 nakon sloma Austro - Ugarske zalepršala po- novno na ratnim brodovima naša na- rodna zastava i to hrvatska trobojnica. Naša ratna Kr. mornarica slavi dan svoga veselja a Jadr. Straža priregjuje toga dana po svim mjestima prigodna predavanja. Zagrebulja splitskog uNarodnog lista“ Zagrebački ,Katol. List“ od 24 ov, mj. br. 43 donaša: Splitski je tjednik »Narodni list“, kome je glavni urednik dr B. G. Angjelinović, u br. 40 od 10. o. mj. donio članak ,Kotorske tradici- je“. U tom se članku osvrnuo ma je- dno mjesto iz članka ,Guja u njedri- ma“, što ga je objelodanio g. Joso Butorac svojom šifrom ,J. Bc.“, a o- držao ga je na pastoralnom tečaju sve- ćenstva zagrebačke nadbiskupije dne 11. rujna o. g. ,Narodni list“ zamje- rava tvrdnji članka, da su beogradski režimi naselili 40.0000 stranaca u ban- sku Hrvatsku i dopustili tek 10.000 Hrvata unutarnju kolonizaciju. To je prema ideologiji, koju list zastupa, ra- zumljivo. Ali sada dolazi duicis in fun- do. ,Narodni list“ piše: Ulazimo tek u tu činjenicu, da kotorski biskup, na- sljednik jednoga Učelinija jugoslaven- ske dobrovoljce smatra strancima u Hrvatskoj, pa i sve Hrvate megju nji- ma.“ Završava svoje tugaljivo bugare- nje ovako: ,Na našu veliku žalost bo- kokotorske su se tradicije privremeno — slomile. Kažemo privremeno, jer vjerujemo. U prvom redu vjerujemo, da u katolicizmu nisu izumrli načelni obazrivi i istinski katolici kova Uče- lini“, Moramo priznati da smo istinski požalili ,Narodni list“, kad je ovim redcima otkrio svoju veliku bol. A ka- ko da ga me požalimo, kad je našega skromnoga urednika proglasio Mon- signorom Pavlom Butorcem, kotorskim biskupom. Možda je posebna psihoza njegova urednika razlog, da je učinio takovu fatalnu zamjenu. Savjetovali bi mu, da drugi puta bude mnogo oprez- niji, kad čuje ime Butorac. I neka bu- de toliko savjestan, pa otvori stranice našega lista, kad već nešto citira iz njega. Tada će se uvjeriti, da postoje dvaasvećenika, nosioca imena Butorac, Jedan je kotorski biskup preuzv. g. Pavao Butorac, a drugi je naš urednik g. Josip Butorac. Zamjena ovih imena mogla bi mu prouzročiti nove glavo- bolje i izljeve žalobnih konstatacija. A to, u današnjim prilikama nije prepo- ručiti nikome, pa ni ,Narodnom listu“, Bilo bi odviše!