ORO mm mmm TAKSA PLAĆENA U GOTOVOM HRSS RISE Narodna Svijesi uUOD. XXII — Br. 45 Proslavimo blagdan bi. Nikole Tavilića, Na dan 14. studenoga navršuje se 549 godina od mučeničke smrti bl. Nikole Tavilića, koju je taj sveti Hrvat podnio u Jerusalemu. Dakle tim da- nom ulazimo u jubilarnu 550. godi- nu njegove svete smrti. Kako će baš u toj godini biti provedena u Rimu glavna rasprava (proces) za njegovo proglašenje Svecem, pozvao je hrvat- ski metropolita preuzv. g. dr Alojzi- je Stepinac posebnom okružnicom od 29. rujna o. g. vjernike, da što ljepše proslave ovogodišnji blagdan bl. Ni- kole Tavilića 14. (ili u nedjelju 17.) studenoga. Posebno je želja preuzv. hrvatskog metropolite, da se tom pri- likom postavi slika ili kip bl. Nikole Tavilića u svakoj crkvi, gdje to još dosad nije učinjeno. U samoj zagre- bačkoj nadbiskupiji već skoro tri če- tvrtine crkava ima sliku ili kip bl. Ni- kole Tavilića, pa je sva nada, da će to isto i u ostaloj četvrtini crkava sad za Blaženikov blagdan biti. A slično je doriekle i u ostalim hrvatskim biskupijama. Osim toga treba o tom blagdanu da budu svuda lijepe pro- slave tog hrvatskog Blaženika, za kojeg se radi, da bude proglašen prvim općim zaštitnikom cijelog hrvat- skog naroda. On to svojim nebeskim zagovorom u nebu već i jest, pa pred Božjim prijestoljem zaštićuje hrvatski narod u ove teške dane, a ako mu se budemo svi utjecali, a osobito ako ovogodišnji njegov blag- dan s tom nakanom budemo svi što svečanije proslavili, njegova će ne- beska zaštita do kraja sačuvati hrvat- ski narod od golemih ratnih strahota, pa da u miru dočekamo sretniju bu- dućnost. Pomor. Uboška Zaklada i gradnja lučkih kapetanija Pred stanovito vrijeme održana je sjednica centralne uprave Pomorske uboške zaklade u Splitu, kojoj su pri- sustvovali izaslanici iz više naših mje- sta. Pomorska uboška zaklada je stara ustanova, koja postoji kod nas i ona raspolaže znatnim materijalnim sred- stvima, koje dakako želi osigurati što bolje i od njih vući prihode kakvi se mogu očekivati, Na ovoj je sjednici iz- megju ostalog odlučeno da se sred- stvima zaklade izgrade nove zgrade lučkih poglavarstava (kapetanija) u na- šim primorskim većim lukama na Su- šaku, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Pred duže vremena zaklada je uputila pita- nje općinama u lučkim gradovima, da li su voljne staviti zakladi na raspolo- ženje besplatno zemljište za gradnju ovih objekata, ali je pozitivan odgo- vor stigao samo od općine grada Ko- tora, koji je stavio na raspoloženje zemljište u blizini novoga hotela Sla- vija. Drugi se tom pozivu nijesu oda- zvali, jer m. pr. dubrovačka općina u- opće neraspolaže svojim slobodnim pro- storima, na kojima bi se moglo nešto graditi, jer je to sve već odavno za- posjednuto. I tako za Dubrovnik nije još ništa odlučeno u koliko smo mogli saznati, a bilo bi i ter kako potrebito da Du- brovnik bolje reći Gruž dobije jednu reprezentativnu zgradu za ured Lučkog Poglavarstva. DUBROVNIK, 6 Studenoga 1940 Pedesetgodišnjica Družbe Maloga Isusa. Dne 14. X. o. g. ispunilo se 50 go- dina opstanka kongregacije, koja nosi naslov ,Družba Služavki Maloga lsu- sa“, Kongregaciju je osnovao blagpk. Dr Josip Stadler, nadbiskup sarajevski Konačno odobrenje Svete Stolice dobi- la je Družba dne 25. IV. 1912. Kroz ovo pedeset godina raširile su se Služavke Maloga Isusa po raznim hrvatskim biskupijama, a ima ih u svemu preko 300. Kuća matica malazi im se u Sarajevu te je poznata,pod imenom ,Betlehem“. Na čelu družbe stoji č. s. Maneta Lučić, vrhovna gla- varica cijele družbe. Družba Služavki Maloga Isusa dala je dosada Hrvatskom narodu veliki broj dobro odgojenih javnih radnica, napo- se i učiteljica; odgojila i više svećeffi- ka; pomogla je premnogim obiteljima, koje su bile lišene svoga hranitelja ; u skloništima i sirotištima odgojila je, a odgaja i sada mnogobrojnu mušku i žensku siročad; skrbi se za siromašne žene i zapuštene starce; besplatno uz- država dvije osnovne škole; u Saraje- vu imade i zavod za crkvene para- mente it. d. U Zagrebu imade četiri podružnice, ali izvan Bosne Družba se počela širiti najprije po Dalmaciji. Te ih nalazimo u Splitu na više mjesta, pak u Solinu, u Omišu, u Metkoviću, u Vrgorcu, pak u Perastu i čak u Sta- rom Baru. i U našoj biskupiji imaju Sestre ,Jo- sipovac“ u Mandaljeni Župe dubrova- čke od 1937., gdje je zavod za starice i obučavaju djevojke. Družba S. M. I. broji danas 320 se- stara, 15 novakinja i 39 kandidatica. Djeluje u 31 ustanovi, Diži 6 siroti- šta za djecu, 5 ubožnica za starice, 2 za starce, 7 obdaništa, 5 zabavišta i 3 osnovne škole. Odličnoj Družbi Služavki Maloga Isusa želimo prigodom njezine pedeset- godišnjice obilje Božilh milosti za daljni blagoslovni rad. Sjetite se milodarima dobrotvornog odbora uMILOSRBĐ E“ Isusovac O. Ardelio della Bella (* Foggia 1654. — + u Splitu 1737) pripadao je dubrovačkom kolegiu- mu. Radio je kao misjo-; nar. Napisao je gramatiku ia i rječnik hrvatskoga jezi- il ka ,Dizionario italiano — : latino — illirico“ (Mleci 1728). CIJENA Din. 1.50 ISUSOVCI U DUBROVNIKU V. Crkva OO. Isusovaca u Dubrov- niku, o kojoj smo zadnji put pisali, ima još neke osebine, što ih nemaju druge crkve u Dubrovniku, pak zaslu- žuje da bude posebno istaknuta. To je kripta*i galerije. Velika podzemna kripta nalazi se ispod svetišta. U istu se silazi iz male sakristije sa strane epistole. Podigne se ploča i kamenitim stepenicama na zavoj silazi se u podzemne prostorije, Nije to podzemna crkva sa oltarom kao u djakovačkoj i zadarskoj katedra- li, već jedan dugi hodnik sa 12 grob- nica sa jedne, a 12 s druge strane. Te su grobnice napravljene u obliku peći tz. golubinjaci. Taj se hodnik proteže od strane epistole prema strani evan- gjelja u širini svetišta. Dok su sve crkve i crkvice u Du- brovniku bile pune grobova, to u crkvi Isusovaca nema nego samo tri grobni- ce, koji ćemo kasnije spomenuti. Ali zato su bili uregjeni u ovoj kripti gro- bovi za redovnike Družbe Isusove. Netom je crkva bila dovršena 1725. prenesoše mrtva tjelesa pokojnih Isu- sovaca iz crkve sv. Stjepana, gdje su se do tada pokapali, i sahraniše ih sve skupa u prvu grobnicu. U toj se za- jedničkoj grobnici nalaze tjelesa Du- brovčana : O. Orsata Ranjine (f 1674) O. Vinka Balak (4 1676), O. Nikole , Perića (+ 1677), O. Frana Gundulića (r 1684), O. Pava Betondića (i 1719), O. Josipa Findella (i 1717) i mnogih stranih redovnika. Kasnije u posebne grobnice tu su pokopani Dubrovčani O. Rafo Tudisi (; 1732), O. Vlaho Bo- lić (f 1856), O. Gjuro Bašić (+ 1765), O. Antun Branković (i 1765)i mnogi drugi. Utemeljitelj dubr. Kolegija O. Marin Gundulić preminuo je u Gružu 1647.i bio pokopan u obiteljskoj grobnici Male Braće, a nakon stotinu i više go- dina bi svečano prenesen i pokopan u kriptu crkve Isusovaca. U spomenutu kriptu ukopani su i dubrovački biskupi: Antun Giuriceo (; 1842), Dr Toma Jederlinić (f 1855), Mato Vodopić (| 1893) i zadarski nad- biskup i dalmatinski metropolita Grgur Rajčević, rodom Dubrovčanin (; 1899), Od tada se u ovoj kripti nitko više ne pokopava i kripta se nije uopće preko 40 godina otvarala. I mjedeni lijesovi biskupa pokopani su u te ,golubinja- ke“ a vrata sazidana opekama. Očevi- dac iz god. 1899. priča, da su samo 2—3 ,golubinjaka“ otvorena, a na ne- kim da je otpala po koja opeka, pak se unutri vide kosti. Stručnjaci pak mi- sle, da bi kriptu trebalo otvorit i radi ventilacije napraviti prozore, jer inače zidovi apside trpe vlagu i afreski po- više velikog oltara počimlju opet da propadaju. Dubrovački biskup Vinko Zubranić (r 1870) vraćajući se iz Beča uhvati upalu i preminu na Rijeci Senjskoj, te je sahranjen u rodnom svom mjestu Baški Novoj na otoku Krku. Biskup Ivan Zaffron (i 1881) sahranjen je u rodnom svom mjestu Korčuli i to pri- vremeno u crkvi sv. Nikole OO. Do- minikanaca, pak kasnije u crkvici sv. Justina. Biskup Dr Josip Marčelić (+ 1928) pokopan je u movoj crkvi svoga rodnog mjesta Preko kod Zadra, a obojica su preminula u Dubrovniku, Biskupu Giuriceu i nadbiskupu Raj- čeviću postavljena je spomen ploča u zidu male sakristije sa strane epistole, a biskupu M. Vodopiću na dnu crkve u zidu kod glavnih vratu sa strane e- pistole. Veliki dobročinitelj crkve sv. Ignaci- ja Frano Rogazzi (Rogačić), brat Isu- sovca O. Benedikta, pokopan je u crkvi pred oltarom prikazanja BI. Di. M. sa strane evangjelja. Grobna ploča nosi natpis: ,D. O. M. — FRANCISCUS ROGACCIUS — DE TEMPLO HOC — ET COLLEGIO — PRAECLARE MERITUS — OBIIT A. D. 1733.“ — A on je izmegju ostaloga toj crkvi da- rovao dva mramorna oltara izragjena u Mlecima, koja se još u crkvi nala- ze: oltar Prikazanja i sv. Augustina. I sa strane epistole u kapeli sv, Fra- na Ksavera nalazi se posebna grobni- ca, u kojoj je ukopana sa svojim si- nom vladika Pera ud. Gundulić ( 1706) koja je sve svoje ostavila novoj crkvi Isusovaca, da bi se sagradila kapela sv. Frana Ks. Isprva je bila pokopana u crkvi sv. Stjepana, a 1725. prenese- na u spomenutu grobnicu. Prema njoj u prvoj kapeli sa strane epistole pokopan je ,Lucas Paulus Goz- ze — obiit MDCCXXVIII.“ (1728). Sa- mo ove tri grobnice dobročinaca nala- ze se u crkvi. Drugi posebni ukras ove crkve jesu lijepe galerije. Ali nijesu to galerije uzduž cijele srednje lagje kao u sv. Marka u Korčuli ili u sv. Stošije u Zadru, već su to ukusni posebni bal- koni, lože, tribune ili 2coretti*. Za vri- jeme dok je radio Kolegij to su bila reservirana mjesta za vlastelu. Prve dvije galerije nalaze se izme- gju svetišta i dviju prvih pobočnih lađa U onu sa strane evangjelja dolazi se posebnim stepenicama i u njoj su or- gulje i pjevalište, U suprotnu dolazi se iz biblioteke, koja se nalazi poviše sakristije sa strane epistole. Druge dvije galerije nalaze se u sre- dini crkve izmegju pobočnih lagja. Ona sa strane evangjelja služila je za pro- povjedaonicu, ali je nezgodna jer je dosta visoka.