TAKSA PLAĆENA U GOTOVU BE SGLLEE TDNE Narodna Svijest uoD. XX — BR. 18. DUBROVNIK, NEZABORAVNI DAN SJEĆANJE NA IZBORE 5 SVIBNJA G. 1935 Kakav slavan dan! Ko da ga zabo- ravi! Skoro osam godina dana prije njega nije bilo izbora, — Od 11 rujna 1927 ! — Šta se sve nije zbilo, šta li sve nije prchujalo nad hrvatskim na- rodom, za tih osam godina: od onog sudbonosnog dvadesetog lipnja 1928, kada se parabellum Puniše Račića po- digao na Stjepana Radića i njegove prve saradnike, pa do drugog dvade- setog lipnja 1935, kada se je onako neslavno stropoštao Boško Jevtić! Poslije svega što se je desilo, do- kazasmo — 5. V. 1935 — pred licem Božjeg sunca, pred svijetom i histori- jom, da ne samo što ne pomrijesmo, nego šta više da osladosmo uvijek isti : nesalomljivi, nepobijegjeni i ne- pobijedivi ! A bilo nas je mnogo! — Očekivalo se da će nas biti jedva 200 — 300 ti- suća ; a kad tamo našlo nas se — po zvaničnom brojenju ! — milijun i sto tisuća ! Vojska veoma velika! Vojska mirna i goloruka, mirotvorna i miro- ljubiva ; ali — kako se vidjelo, kako se vidi, te kako će jamačno i u bu- duće vidjeti — vojska pobjedonosna ! Svaki novi izbori bili su za nas no- va pobjeda, važan historijski datum; ali petosvibanjski izbori bili su odlučna pobjeda, početak move, bolje buduć- nosti. Milijun i sto hiljada! Kad se uzme u obzir da opoziciji za cijelo vrijeme izborne kampanje nije bilo do- pušteno održati ni jednog zbora, pače ni jedne obične konferencije ; onda je zaista pravo čudo, da nas je ipak o- noliki broj glasovao za opozicionu listu! Milijun i sto hiljada glasova u o- nakvim prilikama; i to javnih glaso- va! To je vrijedilo kao barem tri mi- lijona u normalnim prilikama. Jevtić je pobrao 1.700.000! Pa i to zna se kako, Stoga je i doživio onako Česka staklana Dubrovnik Veleskladište svakovrsnih staklenih ploča, staklarije, por- celana i kuhinjskog posuđa. Via- stita industrija za preradu i bru- šenje stakla te izradu ogledala. Čita Jte »Narodnu Svijest“, jadan kraj svoje političke karijere, ,Ši- baj, igumane, ne staraj se za manastir I“ doviknuto mu je, i Boško je odšibao — u nepovrat! ,Sticaj vanrednih pri- lika i okolnosti doveo ga je slučajno na pozornicu javnog života. Trebalo je da igra neku ulogu. Nije umio. Nije bio sposoban... U poštenom politič- kom svijetu, ovdje i ma strani, g. Bo- goljub Jevtić je izgubio pravo, da se njegovo ime više spominje... A na sramotu ne samo J, N. S. (Jugosl. nac, stranke), nego i cijele Jugoslavije, pri- čati će se o tome, da je postojao ne- kađa neki Bogoljub Jevtić, koj je...itd“, Ovako je Boška počastila beogradska »Samouprava“ u broju od 24 srpnja prošle godine. Izašli smo da pobijedimo i pobijedili smo. Nijesmo išli ni protiv Srba, ni protiv jugoslovenske državne zajednice, ni protiv njenih vrhovnih predstavnika. Niti smo išli, niti ćemo u buduće ići! Digli smo se protiv Jevtića i šake nje- govih ližisahana, protiv onih, koji su pokušavali — kao što još uvijek pri- željkuju — da ovu državu ,urede“ po uzoru nekadanje Srbije kralja Milana ili Hrvatske Khuena - Hedervarija, Išli smo — i kad god bi, ne daj Bože, opet zatrebalo, ići ćemo — proti ko- rupciji i bezakonju. Jedan dio naših sugragjana dao se je onog puta pre- variti ili preplašiti; mi pak ni jedno ni drugo. Pa šta smo postigli? — Postigli smo dosta! Zar nije mnogo vidjeti n. p. Petra Živkovića gdje šeta u ci- vilu, Jevtića i njegovu kliku bez moći i vlasti, i tolike druge ne možda ve- like, al ipak dosta utješne promjene na bolje? A što je glavno, afirmirali smo se: pokazali da smo živi. A s time se ra- čuna. Ite kako! Ne, nijesmo glasovali zaludu | Pobjeda je bila realna, doni- jela je svoje, a donijet će i unapred. O trećoj obljetnici znamenitog dama možemo s ponosom da se njega sje- ćamo i da ga slavimo kao jedan od hrvatskih narodnih blagdana. A ko se je onog dana iskazao majprvim i naj- većim u hrvatskom narodu ? Inteligen- cija? Ona je doduše svoju dužnost najvećim dijelom savjesno i požrtvovno izvršila; no prvi lovor vijenac ubrao je i onda maš čelični hrvatski seljak, Da je seljak po nesreći klonuo i zata- jio, šta bi se desilo? — Ali selo nije došlo na manje; ono je još jednom dokazalo, da zaslužuje prvenstvo u na- rodu. Ako ikada, a ono bar petog svib- nja 1935 zasinula je sva moralna ja- kost i politička zrelost hrvatskog se- ljaka: od jednog do drugog kraja li- iepe naše domovine. K. St. Odlazak i dolazak željež- mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki dan u 5:35, 8.50 (brzi), 18:30, a odla- ze svaki dan u 6:50, 12:10, 21-18 (brzi), 4. Svibnja 1938 CIJENA Din. 1:50 PO SVIJETU Hitlerov put u Italiju, Hitler stiže danas u Italiju da vrati posjet Mus- soliniju, Fašistička vlada pripremila mu je zbilja carski doček. Sprema se čitav niz veličanstvenih svečanosti i svako- jakih manifestacija, vrhu svega pak ve- liki vojni manevri : kopneni, pomorski i zračni. Posjet je, razumije se, i od velikog političkog značaja. Vogje će podrobno pretresti razna zamašna pi- tanja, koja baš sada leže na dnevnom redu svjetske politike, kao što je naj- noviji englesko - talijanski sporazum ; započeti talijansko francuski pregovori; učvršćenje englesko - francuskog prija- teljstva ; situacija u Španjolskoj, na bližnjem i daljnjem Istoku i t. d. Ne- ma sumnje, da će se oba državnika poslužiti i ovom prigodom, kako bi još jednom pred svijetom naglasili i manifestirali prijateljstvo i uzajamnost, izmegju njih i njihovih naroda. Ojačanje prijateljstva izmegju En- gleske i Francuske, U vezi sa spo- razumom nedavno zaključenim izmegju Italije i Engleske, požurili su fraacuski državnici u London, da se vide s en- gleskim i da pokušaju uspostaviti ne- kadanje srdačne odnose: ,Entente cor- diale“, koji su izmegju obiju država prvi put uspostavljeni g. 1911 pak su nepomućeni potrajali kroz cio svjetski rat i izvjesno vrijeme nakon rata, dok ovih posljednjih godina ne počeše po- malo da hladne. Opasnost sa strane Njemačke grozi jednim i drugim, iznova ih je združila i stara srdačnost opet je oživjela. Po- stignut je zbilja temeljit sporazum : politički i vojnički. Do ovog potonjeg Francuzima je najviše i stalo. Vojnički sporazum predvigja, u slučaju rata, tako tijesnu saradnju izmegju jedne i druge vojske, te bi skoro izgledale kao jedna jedina. Nad kopnenim snagama obiju država vrhovno zapovjedništvo imao bi Francuz, nad pomorskim i zračnim Englez. bi Bilo je govora i o položaju Čeho- slovačke. Riješeno je da će Francuska ostati pri ranijim obavezama datim Če- hoslovačkoj, naime da će joj priteći u pomoć, ako bude bez vlastite krivnje napadnuta. Engleska nije htjela na se preuzeti takvu obavezu; ali je obećala, da će se postarati kako bi se uklonili uzroci eventualnog sukoba izmegju Čehoslo- vačke i Njemačke, buduć Čehoslovač- koj upravo sa te strane prijeti opasnost. Čehoslovačka. Otkada se ova drža- va našla skoro sa sviju strana opko- ljena ujedinjenim Nijemstvom digoše glavu tamošnji Nijemci, kojih ima za 3 milijuna i pol, pa traže tolike po- vlastice da će im čehoslovačka država teško moći izaći na susret, Ovo je momettalno najdelikatnija tačka evrop- ske politike i odavle bi se svakog ča- sa mogli izleći sudbonosni zapletaji, Španjolska, Frankove vojske i dalje nastavljaju svoju osloboditeljnu vojnu, dok crveni, uoči svog konačnog slo- ma, vrše strahovita nasilja nad golo- rukim gragjanstvom, Frankova avijaci- ja pokazuje veliku aktivnost, Albanija. Dne 27. IV. kralj Zog vjenčao se za magjarsku groficu Ge- raldinu Apony. Kumovao je talijanski ministar vanjskih poslova, Mussolini- jev zet, mladi grof Galeazzo Ciano, Talijansko-irancuski politički raz- govori, kao uvod u formalne prego- vore započeli su prošlih dana u Rimu, O uspjehu ne da se jošte ništa pozi- tivna reći, Francuska još uvijek neka- ko krzma da lialiji prizna Abesiniju, a to je prvi uslov sporazumu, Kinesko - japanski rat niti prestaje niti pobjeda naginje na bilo koju stra- nu. Zadnjih dana javlja se o žestokim okršajima, Japance ko da baš ne slu- ži sreća. Avionska katastrofa u Italiji, Na putu izmegju Tirane i Napulja srušio se veliki avion u komu se nalazio albanski poslanik u Rimu Gjafer Vila i 19 drugih lica, megju kojima 15 no- vinara, Svi su poginuli. Domaće vijesti Rogjendan Kneza Namjesnika. Dne 27 IV Ni. Vis. Knez-Namjesnik Pavao proslavio je svoj 45-rogjendan, te je primio mnoge čestitke iz države i ino- stranstva. Rodio se dne 27 travnja g. 1893 kao sin N- V. Kneza Arsena Ka- ragjorgjevića (brata Kralja Petra I) i kneginje Aurore Demidov di San Do- nato. »Jugoras“ - Jugoslavenski radnički savez - zove se nova radnička organi- zacija. Pokrovitelj joj je Pretsjednik Vlade Dr Milan Stojadinović, Nedavno je u Beogradu održan sastanak i ma- nifestacija nove organizacije. Iz novina saznajemo da je sastanku pristupilo preko 40.000 delegata. Nutarnji zajam. Vlada je dobila ovlaštenje Skupštine i Senata da mc- že raspisati nutarnji zajam od 3 mi- ljarde dinara. Upisivanje zajma otpo- četi će u najskorije vrijeme, preparati za njegu ljepote jamči Vam za siguran uspjeh DEPOT PARFUMERIJA BERNER — Dubrovnik