TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
BE SGLLEE TDNE

 

 

Narodna Svijest

 

uoD. XX — BR. 18.

DUBROVNIK,

NEZABORAVNI DAN

SJEĆANJE NA IZBORE 5 SVIBNJA G. 1935

Kakav slavan dan! Ko da ga zabo-
ravi! Skoro osam godina dana prije
njega nije bilo izbora, — Od 11 rujna
1927 ! — Šta se sve nije zbilo, šta li
sve nije prchujalo nad hrvatskim na-
rodom, za tih osam godina: od onog
sudbonosnog dvadesetog lipnja 1928,
kada se parabellum Puniše Račića po-
digao na Stjepana Radića i njegove
prve saradnike, pa do drugog dvade-
setog lipnja 1935, kada se je onako
neslavno stropoštao Boško Jevtić!

Poslije svega što se je desilo, do-
kazasmo — 5. V. 1935 — pred licem
Božjeg sunca, pred svijetom i histori-
jom, da ne samo što ne pomrijesmo,
nego šta više da osladosmo uvijek
isti : nesalomljivi, nepobijegjeni i ne-
pobijedivi !

A bilo nas je mnogo! — Očekivalo
se da će nas biti jedva 200 — 300 ti-
suća ; a kad tamo našlo nas se — po
zvaničnom brojenju ! — milijun i sto
tisuća ! Vojska veoma velika! Vojska
mirna i goloruka, mirotvorna i miro-
ljubiva ; ali — kako se vidjelo, kako
se vidi, te kako će jamačno i u bu-
duće vidjeti — vojska pobjedonosna !

Svaki novi izbori bili su za nas no-
va pobjeda, važan historijski datum;
ali petosvibanjski izbori bili su odlučna
pobjeda, početak move, bolje buduć-
nosti. Milijun i sto hiljada! Kad se
uzme u obzir da opoziciji za cijelo
vrijeme izborne kampanje nije bilo do-
pušteno održati ni jednog zbora, pače
ni jedne obične konferencije ;

onda je
zaista pravo čudo, da nas je ipak o-
noliki broj glasovao za opozicionu listu!

Milijun i sto hiljada glasova u o-
nakvim prilikama; i to javnih glaso-
va! To je vrijedilo kao barem tri mi-
lijona u normalnim prilikama.

Jevtić je pobrao 1.700.000! Pa i to
zna se kako, Stoga je i doživio onako

Česka staklana Dubrovnik

Veleskladište svakovrsnih
staklenih ploča, staklarije, por-
celana i kuhinjskog posuđa. Via-
stita industrija za preradu i bru-
šenje stakla te izradu ogledala.

 

 

 

 

  

 

Čita Jte
»Narodnu Svijest“,

jadan kraj svoje političke karijere, ,Ši-
baj, igumane, ne staraj se za manastir I“
doviknuto mu je, i Boško je odšibao
— u nepovrat! ,Sticaj vanrednih pri-
lika i okolnosti doveo ga je slučajno
na pozornicu javnog života. Trebalo je
da igra neku ulogu. Nije umio. Nije
bio sposoban... U poštenom politič-
kom svijetu, ovdje i ma strani, g. Bo-
goljub Jevtić je izgubio pravo, da se
njegovo ime više spominje... A na
sramotu ne samo J, N. S. (Jugosl. nac,
stranke), nego i cijele Jugoslavije, pri-
čati će se o tome, da je postojao ne-
kađa neki Bogoljub Jevtić, koj je...itd“,
Ovako je Boška počastila beogradska
»Samouprava“ u broju od 24 srpnja
prošle godine.

Izašli smo da pobijedimo i pobijedili
smo. Nijesmo išli ni protiv Srba, ni
protiv jugoslovenske državne zajednice,
ni protiv njenih vrhovnih predstavnika.
Niti smo išli, niti ćemo u buduće ići!

Digli smo se protiv Jevtića i šake nje-
govih ližisahana, protiv onih, koji su
pokušavali — kao što još uvijek pri-
željkuju — da ovu državu ,urede“ po
uzoru nekadanje Srbije kralja Milana
ili Hrvatske Khuena - Hedervarija, Išli
smo — i kad god bi, ne daj Bože,
opet zatrebalo, ići ćemo — proti ko-
rupciji i bezakonju. Jedan dio naših
sugragjana dao se je onog puta pre-
variti ili preplašiti; mi pak ni jedno
ni drugo.

Pa šta smo postigli? — Postigli
smo dosta! Zar nije mnogo vidjeti
n. p. Petra Živkovića gdje šeta u ci-
vilu, Jevtića i njegovu kliku bez moći
i vlasti, i tolike druge ne možda ve-
like, al ipak dosta utješne promjene
na bolje?

A što je glavno, afirmirali smo se:
pokazali da smo živi. A s time se ra-
čuna. Ite kako! Ne, nijesmo glasovali
zaludu | Pobjeda je bila realna, doni-
jela je svoje, a donijet će i unapred.

O trećoj obljetnici znamenitog dama
možemo s ponosom da se njega sje-
ćamo i da ga slavimo kao jedan od
hrvatskih narodnih blagdana. A ko se
je onog dana iskazao majprvim i naj-
većim u hrvatskom narodu ? Inteligen-
cija? Ona je doduše svoju dužnost
najvećim dijelom savjesno i požrtvovno
izvršila; no prvi lovor vijenac ubrao
je i onda maš čelični hrvatski seljak,
Da je seljak po nesreći klonuo i zata-
jio, šta bi se desilo? — Ali selo nije
došlo na manje; ono je još jednom
dokazalo, da zaslužuje prvenstvo u na-
rodu. Ako ikada, a ono bar petog svib-
nja 1935 zasinula je sva moralna ja-
kost i politička zrelost hrvatskog se-
ljaka: od jednog do drugog kraja li-
iepe naše domovine.

K. St.

 

 

Odlazak i dolazak željež-
mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki
dan u 5:35, 8.50 (brzi), 18:30, a odla-
ze svaki dan u 6:50, 12:10, 21-18 (brzi),

4. Svibnja 1938

CIJENA Din. 1:50

PO SVIJETU

Hitlerov put u Italiju, Hitler stiže
danas u Italiju da vrati posjet Mus-
soliniju, Fašistička vlada pripremila mu
je zbilja carski doček. Sprema se čitav
niz veličanstvenih svečanosti i svako-
jakih manifestacija, vrhu svega pak ve-
liki vojni manevri : kopneni, pomorski
i zračni. Posjet je, razumije se, i od
velikog političkog značaja. Vogje će
podrobno pretresti razna zamašna pi-
tanja, koja baš sada leže na dnevnom
redu svjetske politike, kao što je naj-
noviji englesko - talijanski sporazum ;
započeti talijansko francuski pregovori;
učvršćenje englesko - francuskog prija-
teljstva ; situacija u Španjolskoj, na
bližnjem i daljnjem Istoku i t. d. Ne-
ma sumnje, da će se oba državnika
poslužiti i ovom prigodom, kako bi
još jednom pred svijetom naglasili i
manifestirali prijateljstvo i uzajamnost,
izmegju njih i njihovih naroda.

Ojačanje prijateljstva izmegju En-
gleske i Francuske, U vezi sa spo-
razumom nedavno zaključenim izmegju
Italije i Engleske, požurili su fraacuski
državnici u London, da se vide s en-
gleskim i da pokušaju uspostaviti ne-
kadanje srdačne odnose: ,Entente cor-
diale“, koji su izmegju obiju država
prvi put uspostavljeni g. 1911 pak su
nepomućeni potrajali kroz cio svjetski
rat i izvjesno vrijeme nakon rata, dok
ovih posljednjih godina ne počeše po-
malo da hladne.

Opasnost sa strane Njemačke grozi
jednim i drugim, iznova ih je združila
i stara srdačnost opet je oživjela. Po-
stignut je zbilja temeljit sporazum :
politički i vojnički. Do ovog potonjeg
Francuzima je najviše i stalo. Vojnički
sporazum predvigja, u slučaju rata,
tako tijesnu saradnju izmegju jedne i
druge vojske, te bi skoro izgledale kao
jedna jedina. Nad kopnenim snagama
obiju država vrhovno zapovjedništvo
imao bi Francuz, nad pomorskim i
zračnim Englez. bi

Bilo je govora i o položaju Čeho-
slovačke. Riješeno je da će Francuska
ostati pri ranijim obavezama datim Če-
hoslovačkoj, naime da će joj priteći u
pomoć, ako bude bez vlastite krivnje
napadnuta.

Engleska nije htjela na se preuzeti
takvu obavezu; ali je obećala, da će
se postarati kako bi se uklonili uzroci
eventualnog sukoba izmegju Čehoslo-
vačke i Njemačke, buduć Čehoslovač-
koj upravo sa te strane prijeti opasnost.

Čehoslovačka. Otkada se ova drža-
va našla skoro sa sviju strana opko-
ljena ujedinjenim Nijemstvom digoše
glavu tamošnji Nijemci, kojih ima za

3 milijuna i pol, pa traže tolike po-
vlastice da će im čehoslovačka država
teško moći izaći na susret, Ovo je
momettalno najdelikatnija tačka evrop-
ske politike i odavle bi se svakog ča-
sa mogli izleći sudbonosni zapletaji,

Španjolska, Frankove vojske i dalje
nastavljaju svoju osloboditeljnu vojnu,
dok crveni, uoči svog konačnog slo-
ma, vrše strahovita nasilja nad golo-
rukim gragjanstvom, Frankova avijaci-
ja pokazuje veliku aktivnost,

Albanija. Dne 27. IV. kralj Zog
vjenčao se za magjarsku groficu Ge-
raldinu Apony. Kumovao je talijanski
ministar vanjskih poslova, Mussolini-
jev zet, mladi grof Galeazzo Ciano,

 

Talijansko-irancuski politički raz-
govori, kao uvod u formalne prego-
vore započeli su prošlih dana u Rimu,
O uspjehu ne da se jošte ništa pozi-
tivna reći, Francuska još uvijek neka-
ko krzma da lialiji prizna Abesiniju, a
to je prvi uslov sporazumu,

Kinesko - japanski rat niti prestaje
niti pobjeda naginje na bilo koju stra-
nu. Zadnjih dana javlja se o žestokim
okršajima, Japance ko da baš ne slu-
ži sreća.

Avionska katastrofa u Italiji, Na
putu izmegju Tirane i Napulja srušio
se veliki avion u komu se nalazio
albanski poslanik u Rimu Gjafer Vila
i 19 drugih lica, megju kojima 15 no-
vinara, Svi su poginuli.

 

Domaće vijesti

Rogjendan Kneza Namjesnika. Dne
27 IV Ni. Vis. Knez-Namjesnik Pavao
proslavio je svoj 45-rogjendan, te je
primio mnoge čestitke iz države i ino-
stranstva. Rodio se dne 27 travnja g.
1893 kao sin N- V. Kneza Arsena Ka-
ragjorgjevića (brata Kralja Petra I) i
kneginje Aurore Demidov di San Do-
nato.

»Jugoras“ - Jugoslavenski radnički
savez - zove se nova radnička organi-
zacija. Pokrovitelj joj je Pretsjednik
Vlade Dr Milan Stojadinović, Nedavno
je u Beogradu održan sastanak i ma-
nifestacija nove organizacije. Iz novina
saznajemo da je sastanku pristupilo
preko 40.000 delegata.

Nutarnji zajam. Vlada je dobila
ovlaštenje Skupštine i Senata da mc-
že raspisati nutarnji zajam od 3 mi-
ljarde dinara. Upisivanje zajma otpo-
četi će u najskorije vrijeme,

 

preparati za njegu ljepote jamči Vam za

siguran uspjeh DEPOT PARFUMERIJA
BERNER — Dubrovnik