TAKSA PLACENA U GOTOVU nee Narodna Svijest QOD. XX — BR. 20. Radnik Os oko koje se danas rekbi vrti so- cijalno pitanje, a po tome i čitav po- redak u svijetu jest — radnik. Radnik je bez sumnje glavni čimbenik u pro- izvodnji svih ljudskih potrebština. Za ovog mukotrpnog radnika malo se je pobrinula gospodujuća klasa i prepu- stilo ga se je samom sebi, Svijest ra- dnika nije bila toliko jaka, da bi na zdravim i pravim načelima osnovao samopomoć za svoj pristojan bitak i život. Dizali su se i sada se dižu poje- dinci, da se ovome radniku priskoči u pomoć, da mu se osigura prikladan život prama njegovom zaslužnom radu i samoj vrijednosti njegova rada, Kršćanska nauka je najbolje shvatila patnju i potrebu siromaha i radnika, pa je uvijek pozivala vladajuće krugo- ve, da pomognu tome radniku, koji faktično uzdrži čitav svijet sa svojim radom. Ali ovome pozivu crkve niti su se cdazvali vlastodršci, a niti su se barem većinom odazvali sami radnici, da se organiziraju na osnovici kršćan- skog socijalizma. Već gotovo većina vrluda tamo i ovamo prihvaćajući sa- da ovu sada onu teoriju, koja bi im valjda poboljšala njihovo nesnosno stanje, Borilo se je tako. i: ovako, dok Le- njin ne oživi i prihvati nauku Karla Marksa i njegovih pristaša, te je po- kuša silom provesti, da tako tobože pomogne radnoj snagi. Ali koliko je god nastojanje ruskih marksista zavod- ljivo za radničke mase, koji traže po- moć, nažalost Marksova je nauka po- grešna u načelima, po kojim ona neće nikada osvojiti svijet. Na će zato što se ta nauka protivi zdravim načelima filozofije, što se protivi ljudskoj biti i i višim nadnaravnim načelima. A sve što se tome protivi prije ili poslije pada. Može časovito zavesti ljudski um u. časovima nekoga opijuma, ali: pri staloženju strasti, pri zdravom i mir- nom razmišljanju, po zasićenosti ma- terijalnih osjećaja, mora da dogie ona duševna gladnoća, mora da odskoči ljudski duh i da traži više probleme, više duševne vrednote, nego li je pusta materija i iživljavanje ljudskih strasti, — Zaludu je tu svaka teorija, tu su činjenice, tu je poviest, tu je nemirni ljudski duh, koji se nije nikada niti će se ikada zadovoljiti samom, mate- rijom, Marksizam ili sadašnji Staljinizam obara svako više duhovno naziranje na svijet, Njemu je materija u prvom redu sve, duhovnost, u koliko je pri znaje, samo je jedna viša pojava ma- ferije. Za njega duh u kršćanskom smislu ne opstoji, za nj ne postoji Bog, on je bezbožan. Dakle kod nauke komunizma, kako ga u teoriji njegovi glavni, čimbenici, predstavljaju, sve je materija, Prema ovoj nauci on i ide da pomogne radniku samo se obazi- rući na njegovo materijalno stanje, da mu dade životni užitak ma ovoj zemlji a po tom je sve svršeno, jer ne pri- znaje prekogrobnog života. DUBROVNIK, 18. Svibnja 1938 Ali se takovom naukom ljudski duh ne može zadovoljiti i ne će se zado- voljiti, jer se to protivi njegovoj pri- rodi, Naravno je sada, da komunizam prama svojoj pogrešnoj mauci želi i nastoji preporoditi čitav svijet, pa ka- da ne može milom, on to hoće silom, primjer nam je najbolji Rusija, ali si- lom se osvajaju ljudska tjelesa a me srca — duhovi, Radnik je zabrazdio, a nije ni čudo, on je u bijedi i nevolji. Zabacila se kršćanska nauka, kapital ga je zarobio i ovaj mu diktira, a mora se živjeti. Svu je svoju nadu izgleda postavio u komunizam, koji mu doista obećaje boljitak, a osim toga, to je nešto no- vo, ne iskušano, i radničke mase lako se povode za komunizmom, za novo- tarijom, ne razmišljajući kamo ih taj vodi. — Nigdje drugovdje, nego u kapitalističku državu, kojom bi zapo- vijedalo ne radništvo, nego jedna oli- garhija samodržaca, a radnik bi morao po komandi svojih šefova misliti i ra- diti, pa sbogom lijepa i draga slobodo, A kada se pri tome uzme, da je to sve prisilno i materijalizirano, onda čovjeka groza hvata na pomisao, da bi moglo doći vrijeme, te mu i duh i misao zarobe, pa da postane baš jedna prosta državna mašina, ako bi te drža- ve uopće bilo, jer komunizam ide za tim, da cijeli svijet bude proleterski u službi bogzna koga, valjda viječnog Lenjina, Staljina itd. Radniku se mora pomoći, jer on daje svoju snagu, svoj život u općoj pro- dukciji, a kako je i čim nagragjen ? Mrvicama od stola kapitala. Radnički je pokret ozbiljan, premda izgleda da kapital to ne uvigja. Ali kada bi uza sva nastojanja potlačenog radnika ipak on ostao ono što jest u današnjim prilikama, kršćanska nauka i svijest vapi, da mu se pravedno po- mogne. Radniče, organiziraj se, ali pazi u koje ćeš organizacije zaći, ne daj se prevariti od lijepih obećanja, ostani pri svojoj kršćanskoj ideologiji i za- htjevu, da tvoj rad bude dolično pla- ćen, te možeš kao pristojan čovjek živ- jeti i uživati svoju milu i dragu slo- bodu. L. Totić. Najveće veselje kumčetu za KRIZMU je Foto-aparat MRZE ENERIINEDNIH Imamo aparata od Din. 75:- na više. Sa našim aparatima činite krasne slike. JADRAN : Dubrovnik CIJENA Din. 150 U čemu je sukob Dubrov. Filharmonije i aranžera Dubr. Muzič. Festivala ? Ipak da nebi usljed ovog postupka aranžera kod prvog Muzičkog Festivala Dubrovnik ostao bez svog Teprezen- tanta, Dub. Filh. uputila je svoje de- legate g. Načelniku. Nije dakle istina da je sastanak kod g. Načelnika usli- jedio na molbu g. Bjelovučića. Ova- kova tvrdnja neobično nas je iznena- dila, jer istina je samo — jedna. De- legati Dub. Filh. otišli su na vlastitu inicijativu g. Načelniku da ga infor- miraju o proteklim dogogjajima i da mu istodobno prikažu negativan utje- caj g. Bjelovučića na razvoj muzičkih prilika u posljednje dvije godine, kao i da ga izvijeste o postupkn g. Bjelo- vučića, tražeći konačao zadovoljštinu. Delegati nijesu imali nikakvih skrive- nih računa i zato su nastavili sa vjer- nim prikazivanjem stanja i onda, kad je g. Bjelovučić, nepozvan ušao u na- čelnikovu sobu. Vjerujemo mu da je bio iznenagjen, jer je Dr Katić, čiju ulogu on nazivlje komičnom i smiješ- nom, klesao i dalje muzički profil g. Bjelovučića, neobazirući se uopće na njegovu prisutnost, Način kako se g. Bielovučić u svom saopćenju izražava o pojedinim delegatima Dub. Filh. stvar je u prvom redu njegova ličnog ukusa i o tome ne ćemo raspravljati. Ali moramo opaziti da je g. Bjelovu- čić u svom saopćenju možda iskreno a možda i namješteno pokazao, kao da nije uopće shvatio. sadržaj izlaga- nja delegata. Oni su ukazivali na ne- moguće posljedice, koje nastaju kad se vodeća uloga u muzičkim ustano- vama povjeri licima, koja ne poznavaju muzičkog alfabeta, usljed čega najlakše dolaze do izražaja štetni utjecaji raznih okolina, Pritom ih ni najmanje nije specijalno i zasebno interesiralo pitanje, s kim se g. Bjelovučić druži. G. Bje- jovučić daje sebi previše važnosti, ako u opće misli da bi oni o takovim pi- tanjima mogli voditi računa, Izvjesni momenti završnog dijela saopčenja g. Bjelovučića sramežljivo kriju neke prijetnje. Preko ovoga bi mogli i preći, ali nam je stalo da u času definitivnog obračuna ne izosta- vimo barem ono što može poslužiti kao nedvojben dokaz mašem stano- vištu. Da se razumijemo. G. Bjelovu- čića nijesmo nikad ubrajali megju svo- je prijatelje, ni uopće megju prijatelje muzičke umjetnosti. Prijetnja se ne bo- jimo, a moralnu snagu za dalje: dje- lovanje i za daljnju borbu sa zapre. kama, umjetno stvaranim i podržava- nim sa izvjesne. strane (pozadine), crpimo iz tekovina dosadašnjeg rada, Ne prestajemo se nadati i u nadu čvrsto vjerujemo. Vjerujemo da je g. Bjelovučić prestavnik jedne prolazne pojave i da nije daleko vrijeme, kad će u pododboru za Turistički Orkestar sjedati prokušani javni radnici, ljudi opće i muzičke kulture, ljudi širokih duhovnih horizonata i svijesti da pri- vatnu inicijativu treba u općem inte- resu zagovarati, štititi i podupirati. Bez te nade, bez vjere u nadolazeća bolja vremena, Dubrovačka Filhar. prestala bi postojati, Nećemo govoriti o tom, što u kul- turnom životu jednog grada zuači ii|- harmonička ustanova, Nećemo govoriti stoga, jer cijenimo javnost, kojoj zbog jednog čovjeka ne mislimo davati ne- potrebne lekcije. Dubrovačka Filh. neće se dalje u- puštati u polemiku oko ove stvari, jer njezina svrha nije da diskusijama o- vakove naravi otvara slijepcima oči, nego da u koncertnoj dvorani podiže muzičku kulturu kod onih koji su kadri da je prime, Dubrovačka Filharmonija, Opaska uredništva. Kao što smo u N. S svojedobno dali mjesta izjavi g. S. M. Bje- lovučića, dajemo mjesta i odgovoru Dubr. Filharmonije, ne primajući s naše strane nikakove odgovornosti. Hrvati u Svetoj Zemlji. O prošlogodišnjem hrvatskom hc- dočašću u Svetu Zemlju pod vodstvom Preuzv. Nadbiskupa - Metropolite Dra Alojzija Stepinca načinjen je film ,Hr- vati u Svetoj Zemlji“, koji nam u ži- vim prizorima doziva pred oči cijeli put onog hodočašća, Tko taj film gle- da, kao da i sam doživljuje i proživ- ljuje sve one dogogjaje, koji se u njem prikazuju, te kao. da i sam putuje po Isusovoj domovioi, Suze ti radosnice dolaze pred oči, kad u živim slikama vidiš Isusov grob, grob Majke Božje, hrvatsku ponočku u špilji, u kojoj se Isus u Betlehemu rodio, vrt Getsemani, gdje je Juda izdao Isusa, brdo Isusova Preobraženja, mjesto Isusove posljed- nje večere, mjesto Isusova krštenja u Jordanu i tako. redom. A na svim tim mjestima vidimo naše hrvatske hođo- časnike, Pa kako da ti onda srce me zaželi, da to vidiš!? To sve gledati upravo je tako, kao da u neku ruku filmski hodočastiš na ta sveta Isusova i Marijina mjesta. Taj se film, hrvatski film o Svetoj Zemlji od 3. do 9. svibnja prikazuje u Zagrebu, gdje je toliko zanimanje za nj kao malo za koji drugi film. A iza Zagreba zaredat će taj film po dru- gim hrvatskim gradovima i mjestima, Deći će i k nama, Tada svi kao jedan na taj divni film. Odlazak i dolazak želje2- mice, Vlakovi: dolaze u Gruž svaki dan u 5:45, 9,20 (brzi), 18:40, a odla- ze svaki dan u 6:45, 12:05, 20:45 (brzi), Ovo je novi vozni red: od 15 o, mj. Još k tomu u. 15.45 odlazi vlak za Hum-Trebinje, a dolazi 14.51, Širite »Narodnu Svijest“!