TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XX — BR. 25 DUBROVNIK, 22. Lipnja 1938 Za kraljevstvo Kristovo proti idolopoklonstvu O BLAGDANU SRCA ISUSOVA. »Gospod sudac naš, Gospod zakonodavac naš, Gospod Kralj naš, On će spasti nas!“ Preksutra u petak, 24 tek., mi kato- lici slavimo blagdan Presv. Srca Isu- sova. (Ove godine pada u isti dam kad i svetkovina Rogjenja Ivana Kr- stitelja). Ne kanimo sada zalaziti u podrobna razlaganja dogmatskog, liturgijskog i ostalog mnogostrukog značenja ove svetkovine, Tek ćemo da istaknemo jednu njezinu osobitost. Ovog dana, svečanim načinom, pred izloženim Svetotajstvom: dakle u stvar- noj prisutnosti samog Krista, obavlja se posveta pojedinaca i čitavog čovje- čanstva Srcu njegovu. Mi, katolici o- bavljamo taj čin svaki pojedince za se, kao i na ime clelokupne naše po Bogu braće širom svijeta ; jer kraljev- stvo ljubavi Kristove treba da obuhvati sve i svakoga. Čin posvete vrši se putem naročitog od Crkve propisanog, magistralno sa- stavljenog obrasca. Tu je prekrasno izražena osnovna misao posvete: mi- sao Kraljevstva Božjeg na zemlji. U novoj, recimo: savremenoj formi, iz- tiče se ona prastara, vječna: nebesa i zemlju obuhvačajuća težnja, što ju isti Krist zače i u tri kratke priproste rječce formulira : tri rječce, koje tvore drugu, od sedam prošnja ,Očenaša“ — mo- litve Gospodnje: ,Dogji kraljevstvo tvoje“. I kada vapimo [susa-Krista, da nam bude kraljem, neće škoditi ako mulko pobliže osmotrimo, izmegju drugih, i slijedeće karakteristične oznake nje- gova kraljevstva. Prije svega kraljevstvo je Kristovo — totalitarno. Time hoće- mo reći da gdje vlada zakon evan- gjeoski ne može i ne smije biti dru- gog, njemu protivnog zakona, »Gospodu Bogu svojemu klanjaj se i njemu jedinome služi“, (Mt. IV 10; V Mojs. VI. 13), »Nitko ne može dva gospodara slu- žiti, jer ili će na jednoga mrziti, a dru- goga ljubiti, ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati,“ (Mt. VI, 24) ,Tko nije samnom proti meni je, i ko sa mnom ne sakuplja prosiplje.“ Tu dakle nema, niti može biti po- gagjanja ili kompromise. Kada dakle gdje komu na um pade suluda misao tražiti od nas Hrvata-katolika da se, zbog ove ili one zemaljske tlapnje, odreknemo pa bilo i cigle jedne sitne slovke ili zareza svete, božanske nauke katoličke, sa kojom se, Bogu budi hvala, saživjesmo i srastosmo, koja je ugaoni kamen našeg narodnog opstanka života i razvoja : slava naše prošlosti, snaga naše sadašnjosti i jamstvo budućnosti; tada neka svatko od prvog časa znade i upamti, da je u tim stvarima uopće svaka diskusija izlišna, i da usuditi se bolje reći drznuti se, javno izaći pred hrvatsku - katoličku javnost sa predlo- zima ili sugestijama takve vrste, znaći izazivati i vrijegiati majsvetije i najin- timnije osjećaje naroda. Druga karakteristika kraljevstva Kri- stova kao logična posljedica prve — jest isključenje sviju idola. Gdje kra- ljuje Krist tamo nema mjesta kumi- rima, Prva dužnost, koju je Bog sta- rom zavjetu postavljao odabraniku svome lsraelu, bila je: potpuno ekra- ziranje sviju kumira, lažnih bogova i svega što bi na kumirstvo potsjećalo, »Nemaj drugih bogova do mene!“ (II. Mojs. XX. 3). Ova dužnost bez- kompromisne i bezpoštedne javne bor- be proti sviju lažnih božanstva, sviju lažnih nauka i sviju lažnih proroka današnjice, sačinjava temeljni zadatak Crkve, tog istinskog, permanentnog, vidljivog Kristovog kraljevstva na zemlji: prvu zadaću i prvu dužnost svakog pravog člana toga kraljevstva, svakog pojedinca gragjanina Grada Božjeg na zemlji. A tih kumira zaista ne fali, Ako igda a ono dajbudi danas čovjek ka- tolik osjeća se ponukanim, da zavapi s Davidom: ,Ovdje je sve puno ku- mira, kojima se mnogi klanjaju, Ali ja ne prisustvujem njihovim krvavim žrtvama, niti spominjem imena njihova ustima svojim... Gospod je dio ba- štine moje...“ (Ps. XV.) Crkva mas je naučila: nas katolike, da dajemo: ,Bogu božje, caru care- vo“, (Mt, XXII. 21). Kumirima ništa, Kumiri traže krvavih žrtava. Oni su tu iskali od pamtivijeka. Moloh, Baal, Astarta i čitava legija ostalih čudovišta i nakaza: misirskih, babilonskih, mek- sičkih, svi su tražili ljudska srca, naj- radije pak srca omladine i djece, Isto zahtijevaju i današnji kumiri: komu- nizam, rasizam, etatistički totalitarizam i njima slične paklenske nakaze, I onda, svud naokolo kruže i kuša- ju se megju nas uvući: ,lažni Kristii lažni proroci čineći znamenja velika i čudesa, ne bi li kako zaveli i odabrane“. A mi s Kraljem Kristom, srce naše sa Srcem njegovim: jednodušni i je- dini. Za slobodu sinova Božjih ! ,Gdje je Duh Božji tu je sloboda I* (II. Kor. IH. 17). Za punu totalitarnu afirmaciju evangjelja: od jednog do drugog sto- Žera zemlje; za uništenje sviju idola i obraćenje sviju bijednih idolopoklo- nika. Krist Bog, Krist zakon, Krist po- četak i svršetak, izvor i utoka. Kristu svojoj katoličkoj crkvi. ,Njemu slava i kraljevstvo u vijeke vijeka! K. St. Zadušnice za hrv. mučenike Pavla Radića i dra Đura Basaričeka održane su u ponedjeljak jutro u crkvi Male Braće, Zadušnice je otslužio gvar- dijan franjevaca O. Španjol dr. Nikola a pjevao je uži zbor franjevačkih kle- rika, Istima je prisustvovao hrvatski narodni zastupnik prof, Roko Mišetić, te predstavnici HSS, kao i svih hrvat- skih društava, pored velikog broja gra- gjanstva. Kao u Dubrovniku tako i u cijelom kotaru dubrovačkom održane su zadušnibe za upokoj duša lipanjskih žrtava. Nek je vječna slava hrvatskim mučenicima | Po svijetu Nijedno od mnogih zamršenih poli- tičkih pitanja što danas drmaju zemlja- ma i narodima dovodeć u opasnost najdragocjenije dobro svijeta : mir; nijedno da bi se isto približilo svome koncu ili kakvom takvom riješenju. Opće naoružanje nastavlja se sve to brže i uzima sve to čudnije razmjere i oblike, Avet općeg rata još uvijek plaši čovječanstvo. Česko - njemački sukob nije jošte izglagjen. Nazad tri nedjelje o dlaci da nije došlo do rata. Nijemac bio se je okomio na Čehoslovačku isto onako, kao proljetos na nebogu Austriju. No Česi nijesu na pokornost jačem privikli poput Austrijanaca. Pred smrt. nom opasnošću Čehoslovačka latila se maća. A doduše ni zapadne velesile: Eugleska i Francuska nijesu ovog puta ostale skrštenih ruku, kao za vrijeme austrijske krize, Posljedica bijaše da je Njemačka ustuknula. Ali Česku i dalje uznemiruju dva trnovita pitanja, kojima se lako ne da maći riješenja niti sagle- dati kraja. To su: pitanje njem.-slov, Nijemaca je u Čehoslovačkoj za 3 i po milijuna, i oni, oslonjeni na simpatije a bome i na silu ratoborne Hitlerove Njemačke, ištu da se otrgnu od Česke i sjedine sa svojom narodnom maticom ili da ostajući do zgodne prilike u ok- viru čehoslovačke države, dobiju maj- širu moguću autonomiju, pravu državu u državi, Zapadne vlasti u izvjesnoj mjeri podupiru njemačke težnje i nas- toje sklonuti prašku vladu, da im izagje na susret, Ali teško je maći riješenje, da bi koza ostala cijela a vuk sit. Česi ne će ni pod koju cijdnu pristati na to da im država izgubi čisto češko obi- lježje, koje su joj dali, Zato ni njihovo popuštanje Slovacima ne će ići bogzna kako daleko, Slovaci pak smatrajuć se posebnim marodom, što zapravo i jesu, ištu uglavnom isto što i Nijemci: au- tonomiju sa državnim karakterom, dru- gim riječima, da budu u nekojim državnim poslovima sasvim samostalni i nezavisni od Čeha: mekoji pak da im budu zajednički. Prama vani imali bi da ostanu kao jedna cjelina. I tu će teško ići, buduć praški vodeći kru- govi zadojeni onim istim čudnim ide- jama pojmovima i predrasudama o narodnom i državnom jedinstvu, s ka- kovima i mi Hrvati ne rijetko treba CIJENA Din. 1:50 da se borimo. Česi naime pod jedin- stvom razumijevaju centralizam, Što krući centralizam to čvršće jedinstvo : misle mnogi od njih. Španjolski gragjanski rat ušao je, čini se, u svoju završnu fazu, i teško da generalu Franku izmakne konačna, sigurna i potpuna pobjeda. Njegove hrabre trupe, oslobodivši važnu luku Casiellon de la Plana na sredozemnoj obali, prodiru k jugu prama Valenciji i uopće nastoje prodrijeti u područje izmegju Valencije i Madrida. To će, kad se izvrši, biti od golemog voj- ničkog i političkog efekta, Madrid će biti sasvim odsjećen od mora i nje- govo oslobogjenje po Francu biti će ubrzano. Nacionalne snage dobiti će novu snagu i polet buduć kraj izme- gju Madrida i Valencije poznat po izrazito nacionalističkim osjećajima svog stanovništva, Megiutim internacicnalni lopovluk sviju šara, složan proti ge- neralu Francu i naciji španjolskoj, na- stoji, sada više nego ikada, da raznim lažima izmišljotinama, klevetama i spletkama naškodi španjolskoj nacio- nalnoj stvari, No sve to uzalud, Fran- kova, to će reći nacionalna pobjeda, ukazuje se sigurnom. Kinesko - japanski govor bjesni- dalje. Osim ratnih nevolja zadesio je sada Kinu i drngi Božji bič i straho- vita poplava. Ogromna Žuta Rijeka poplavila je daleke i gusto naseljene predjele. Milijuni ljudi ostaše bez krova, stotine tisuća udavljeno. Ali razni »generali“ ,maršali“ i ostali samozva- ni ,vogje“ nesretnog kineskog naroda, jaše i dalje ma grbači narodnoj i gone bijedne mase protiv Japanaba, mjesto da potraže jedan razuman mir. Engleski kraljevski par dolazi u posjete Francuskoj. U Parizu sprema im se u pravom smislu riječi veličan- stven doček. Inače je u Francuskoj već bila na pomolu nova politička kri- za: sto i peta, i novi pad vlade, Da se ne obrukaju pred Englezima Fran- cuzi odložiše krizu do jeseni, vlada je naime dekretom pretsjednika republike odgodila sjednice narodnog pretstav- ništva : komore i senata, U Francuskoj bore se sada dvije struje: jedni s Dal- ladierom na čelu htjeli bi malo priteći uzde marksizmu; drugi, kojima je glavni kaponja Blum, ne će o tom ni da čuju. Nova kriza, čim se bude otvorila, mogla bi lako dovesti do većih, možda i vrlo velikih promjena u Francuskoj. St. K. Drugi kanonski pohod na otok Korčulu U subotu, dne 18 o. mj. stigao je k nama preuzv. biskup Josip dr. Ca- rević da obavi drugi pastirski pohod našega grada. Na obali je dočekan od cjelokupnog mjesnog svećenstva na čelu sa pr. Msgrom Opatom Kalo- gjera Da Perom, od predstavnika mjes- nih vlasti, škola, redovničkih kuća i ostalog gragjanstva. Popodne je tog dana obavio posjete vlastima i redovničkim kućama, a u Zavodu Angjela Čuvara priregjena mu je veoma srdačna dobrodošlica. U nedjelju je u 9 sati otslužio sve- čanu pontifikalnu misu uz veliku pod- vorbu pr. gg. kanonika i svećenika, a iza Evangjelja izrekao je veoma zapa- ženi prigodni govor, koji je ostavio na sve najbolji dojam. Nakon pontifikala podijelio je sv. krizmu oko 150 djece. Po podne je u svečanoj procesiji, u kojoj su učestvovale mjesne Bratovštine i veliko mnoštvo gragjana pohodilo je grobište, gdje je izrekao dirljivi po- budni govor i podijelio svečano odri- ješene mrtvima. Nakon toga uslijedio je svečani oproštaj u prisutnosti svega mjesnog svećenstva, Bratovštinama i mnogobrojnog naroda, koji je svoga biskupa pozdravljao na polasku u bliž- nju župu Žrnovo, gdje je, kako čujemo, takogjer veoma svečano dočekan.