TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XX — BR. 25

DUBROVNIK, 22. Lipnja 1938

Za kraljevstvo Kristovo
proti idolopoklonstvu

O BLAGDANU SRCA ISUSOVA.

»Gospod sudac naš, Gospod zakonodavac naš,
Gospod Kralj naš, On će spasti nas!“

Preksutra u petak, 24 tek., mi kato-
lici slavimo blagdan Presv. Srca Isu-
sova. (Ove godine pada u isti dam
kad i svetkovina Rogjenja Ivana Kr-
stitelja).

Ne kanimo sada zalaziti u podrobna
razlaganja dogmatskog, liturgijskog i
ostalog mnogostrukog značenja ove
svetkovine, Tek ćemo da istaknemo
jednu njezinu osobitost.

Ovog dana, svečanim načinom, pred
izloženim Svetotajstvom: dakle u stvar-
noj prisutnosti samog Krista, obavlja
se posveta pojedinaca i čitavog čovje-
čanstva Srcu njegovu. Mi, katolici o-
bavljamo taj čin svaki pojedince za
se, kao i na ime clelokupne naše po
Bogu braće širom svijeta ; jer kraljev-
stvo ljubavi Kristove treba da obuhvati
sve i svakoga.

Čin posvete vrši se putem naročitog
od Crkve propisanog, magistralno sa-
stavljenog obrasca. Tu je prekrasno
izražena osnovna misao posvete: mi-
sao Kraljevstva Božjeg na zemlji. U
novoj, recimo: savremenoj formi, iz-
tiče se ona prastara, vječna: nebesa i
zemlju obuhvačajuća težnja, što ju isti
Krist zače i u tri kratke priproste rječce
formulira : tri rječce, koje tvore drugu,
od sedam prošnja ,Očenaša“ — mo-
litve Gospodnje: ,Dogji kraljevstvo
tvoje“.

I kada vapimo [susa-Krista, da nam
bude kraljem, neće škoditi ako mulko
pobliže osmotrimo, izmegju drugih, i
slijedeće karakteristične oznake nje-
gova kraljevstva. Prije svega kraljevstvo
je Kristovo — totalitarno. Time hoće-
mo reći da gdje vlada zakon evan-
gjeoski ne može i ne smije biti dru-
gog, njemu protivnog zakona,

»Gospodu Bogu svojemu klanjaj se
i njemu jedinome služi“, (Mt. IV 10;
V Mojs. VI. 13),

»Nitko ne može dva gospodara slu-
žiti, jer ili će na jednoga mrziti, a dru-
goga ljubiti, ili će uz jednoga prianjati,
a drugoga prezirati,“ (Mt. VI, 24) ,Tko
nije samnom proti meni je, i ko sa
mnom ne sakuplja prosiplje.“

Tu dakle nema, niti može biti po-
gagjanja ili kompromise. Kada dakle
gdje komu na um pade suluda misao
tražiti od nas Hrvata-katolika da se,
zbog ove ili one zemaljske tlapnje,
odreknemo pa bilo i cigle jedne sitne
slovke ili zareza svete, božanske nauke
katoličke, sa kojom se, Bogu budi hvala,
saživjesmo i srastosmo, koja je ugaoni
kamen našeg narodnog opstanka života
i razvoja : slava naše prošlosti, snaga
naše sadašnjosti i jamstvo budućnosti;
tada neka svatko od prvog časa znade
i upamti, da je u tim stvarima uopće
svaka diskusija izlišna, i da usuditi se
bolje reći drznuti se, javno izaći pred
hrvatsku - katoličku javnost sa predlo-
zima ili sugestijama takve vrste, znaći
izazivati i vrijegiati majsvetije i najin-
timnije osjećaje naroda.

Druga karakteristika kraljevstva Kri-
stova kao logična posljedica prve —
jest isključenje sviju idola. Gdje kra-

ljuje Krist tamo nema mjesta kumi-
rima, Prva dužnost, koju je Bog sta-
rom zavjetu postavljao  odabraniku
svome lsraelu, bila je: potpuno ekra-
ziranje sviju kumira, lažnih bogova i
svega što bi na kumirstvo potsjećalo,
»Nemaj drugih bogova do mene!“
(II. Mojs. XX. 3). Ova dužnost bez-
kompromisne i bezpoštedne javne bor-
be proti sviju lažnih božanstva, sviju
lažnih nauka i sviju lažnih proroka
današnjice, sačinjava temeljni zadatak
Crkve, tog istinskog, permanentnog,
vidljivog Kristovog kraljevstva na
zemlji: prvu zadaću i prvu dužnost
svakog pravog člana toga kraljevstva,
svakog pojedinca gragjanina Grada
Božjeg na zemlji.

A tih kumira zaista ne fali, Ako
igda a ono dajbudi danas čovjek ka-
tolik osjeća se ponukanim, da zavapi
s Davidom: ,Ovdje je sve puno ku-
mira, kojima se mnogi klanjaju, Ali
ja ne prisustvujem njihovim krvavim
žrtvama, niti spominjem imena njihova
ustima svojim... Gospod je dio ba-
štine moje...“ (Ps. XV.)

Crkva mas je naučila: nas katolike,
da dajemo: ,Bogu božje, caru care-
vo“, (Mt, XXII. 21). Kumirima ništa,
Kumiri traže krvavih žrtava. Oni su
tu iskali od pamtivijeka. Moloh, Baal,
Astarta i čitava legija ostalih čudovišta
i nakaza: misirskih, babilonskih, mek-
sičkih, svi su tražili ljudska srca, naj-
radije pak srca omladine i djece, Isto
zahtijevaju i današnji kumiri: komu-
nizam, rasizam, etatistički totalitarizam
i njima slične paklenske nakaze,

I onda, svud naokolo kruže i kuša-
ju se megju nas uvući: ,lažni Kristii
lažni proroci čineći znamenja velika i
čudesa, ne bi li kako zaveli i odabrane“.

A mi s Kraljem Kristom, srce naše
sa Srcem njegovim: jednodušni i je-
dini. Za slobodu sinova Božjih ! ,Gdje
je Duh Božji tu je sloboda I* (II. Kor.
IH. 17). Za punu totalitarnu afirmaciju
evangjelja: od jednog do drugog sto-
Žera zemlje; za uništenje sviju idola
i obraćenje sviju bijednih idolopoklo-
nika. Krist Bog, Krist zakon, Krist po-
četak i svršetak, izvor i utoka. Kristu
svojoj katoličkoj crkvi. ,Njemu slava
i kraljevstvo u vijeke vijeka!  K. St.

 

 

 

Zadušnice za hrv. mučenike
Pavla Radića i
dra Đura Basaričeka

održane su u ponedjeljak jutro u crkvi
Male Braće, Zadušnice je otslužio gvar-
dijan franjevaca O. Španjol dr. Nikola
a pjevao je uži zbor franjevačkih kle-
rika, Istima je prisustvovao hrvatski
narodni zastupnik prof, Roko Mišetić,
te predstavnici HSS, kao i svih hrvat-
skih društava, pored velikog broja gra-
gjanstva. Kao u Dubrovniku tako i u
cijelom kotaru dubrovačkom održane
su zadušnibe za upokoj duša lipanjskih
žrtava. Nek je vječna slava hrvatskim
mučenicima |

Po svijetu

Nijedno od mnogih zamršenih poli-
tičkih pitanja što danas drmaju zemlja-
ma i narodima dovodeć u opasnost
najdragocjenije dobro svijeta : mir;
nijedno da bi se isto približilo svome
koncu ili kakvom takvom riješenju.
Opće naoružanje nastavlja se sve to
brže i uzima sve to čudnije razmjere
i oblike, Avet općeg rata još uvijek
plaši čovječanstvo.

Česko - njemački sukob nije jošte
izglagjen. Nazad tri nedjelje o dlaci da
nije došlo do rata. Nijemac bio se je
okomio na Čehoslovačku isto onako,
kao proljetos na nebogu Austriju.

No Česi nijesu na pokornost jačem
privikli poput Austrijanaca. Pred smrt.
nom opasnošću Čehoslovačka latila se
maća. A doduše ni zapadne velesile:
Eugleska i Francuska nijesu ovog puta
ostale skrštenih ruku, kao za vrijeme
austrijske krize, Posljedica bijaše da je
Njemačka ustuknula. Ali Česku i dalje
uznemiruju dva trnovita pitanja, kojima
se lako ne da maći riješenja niti sagle-
dati kraja. To su: pitanje njem.-slov,
Nijemaca je u Čehoslovačkoj za 3 i po
milijuna, i oni, oslonjeni na simpatije
a bome i na silu ratoborne Hitlerove
Njemačke, ištu da se otrgnu od Česke
i sjedine sa svojom narodnom maticom
ili da ostajući do zgodne prilike u ok-
viru čehoslovačke države, dobiju maj-
širu moguću autonomiju, pravu državu
u državi, Zapadne vlasti u izvjesnoj
mjeri podupiru njemačke težnje i nas-
toje sklonuti prašku vladu, da im izagje
na susret,

Ali teško je maći riješenje, da bi
koza ostala cijela a vuk sit. Česi ne
će ni pod koju cijdnu pristati na to
da im država izgubi čisto češko obi-
lježje, koje su joj dali, Zato ni njihovo
popuštanje Slovacima ne će ići bogzna
kako daleko, Slovaci pak smatrajuć se
posebnim marodom, što zapravo i jesu,
ištu uglavnom isto što i Nijemci: au-
tonomiju sa državnim karakterom, dru-
gim riječima, da budu u nekojim
državnim poslovima sasvim samostalni
i nezavisni od Čeha: mekoji pak da
im budu zajednički. Prama vani imali
bi da ostanu kao jedna cjelina. I tu
će teško ići, buduć praški vodeći kru-
govi zadojeni onim istim čudnim ide-
jama pojmovima i predrasudama o
narodnom i državnom jedinstvu, s ka-
kovima i mi Hrvati ne rijetko treba

CIJENA Din. 1:50

da se borimo. Česi naime pod jedin-
stvom razumijevaju centralizam, Što
krući centralizam to čvršće jedinstvo :
misle mnogi od njih.

Španjolski gragjanski rat ušao je,
čini se, u svoju završnu fazu, i teško
da generalu Franku izmakne konačna,
sigurna i potpuna pobjeda. Njegove
hrabre trupe, oslobodivši važnu luku
Casiellon de la Plana na sredozemnoj
obali, prodiru k jugu prama Valenciji
i uopće nastoje prodrijeti u područje
izmegju Valencije i Madrida. To će,
kad se izvrši, biti od golemog voj-
ničkog i političkog efekta, Madrid će
biti sasvim odsjećen od mora i nje-
govo oslobogjenje po Francu biti će
ubrzano. Nacionalne snage dobiti će
novu snagu i polet buduć kraj izme-
gju Madrida i Valencije poznat po
izrazito nacionalističkim osjećajima svog
stanovništva, Megiutim internacicnalni
lopovluk sviju šara, složan proti ge-
neralu Francu i naciji španjolskoj, na-
stoji, sada više nego ikada, da raznim
lažima izmišljotinama,  klevetama i
spletkama naškodi španjolskoj nacio-
nalnoj stvari, No sve to uzalud, Fran-
kova, to će reći nacionalna pobjeda,
ukazuje se sigurnom.

Kinesko - japanski govor  bjesni-
dalje. Osim ratnih nevolja zadesio je
sada Kinu i drngi Božji bič i straho-
vita poplava. Ogromna Žuta Rijeka
poplavila je daleke i gusto naseljene
predjele. Milijuni ljudi ostaše bez krova,
stotine tisuća udavljeno. Ali razni
»generali“ ,maršali“ i ostali samozva-
ni ,vogje“ nesretnog kineskog naroda,
jaše i dalje ma grbači narodnoj i gone
bijedne mase protiv Japanaba, mjesto
da potraže jedan razuman mir.

Engleski kraljevski par dolazi u
posjete Francuskoj. U Parizu sprema
im se u pravom smislu riječi veličan-
stven doček. Inače je u Francuskoj
već bila na pomolu nova politička kri-
za: sto i peta, i novi pad vlade, Da
se ne obrukaju pred Englezima Fran-
cuzi odložiše krizu do jeseni, vlada je
naime dekretom pretsjednika republike
odgodila sjednice narodnog pretstav-
ništva : komore i senata, U Francuskoj
bore se sada dvije struje: jedni s Dal-
ladierom na čelu htjeli bi malo priteći
uzde marksizmu; drugi, kojima je
glavni kaponja Blum, ne će o tom ni
da čuju. Nova kriza, čim se bude
otvorila, mogla bi lako dovesti do
većih, možda i vrlo velikih promjena
u Francuskoj. St. K.

 

Drugi kanonski pohod na otok Korčulu

U subotu, dne 18 o. mj. stigao je
k nama preuzv. biskup Josip dr. Ca-
rević da obavi drugi pastirski pohod
našega grada. Na obali je dočekan od
cjelokupnog mjesnog svećenstva na
čelu sa pr. Msgrom Opatom Kalo-
gjera Da Perom, od predstavnika mjes-
nih vlasti, škola, redovničkih kuća i
ostalog gragjanstva.

Popodne je tog dana obavio posjete
vlastima i redovničkim kućama, a u
Zavodu Angjela Čuvara priregjena mu
je veoma srdačna dobrodošlica.

U nedjelju je u 9 sati otslužio sve-
čanu pontifikalnu misu uz veliku pod-
vorbu pr. gg. kanonika i svećenika, a

iza Evangjelja izrekao je veoma zapa-
ženi prigodni govor, koji je ostavio na
sve najbolji dojam. Nakon pontifikala
podijelio je sv. krizmu oko 150 djece.
Po podne je u svečanoj procesiji, u
kojoj su učestvovale mjesne Bratovštine
i veliko mnoštvo gragjana pohodilo je
grobište, gdje je izrekao dirljivi po-
budni govor i podijelio svečano odri-
ješene mrtvima. Nakon toga uslijedio
je svečani oproštaj u prisutnosti svega
mjesnog svećenstva, Bratovštinama i
mnogobrojnog naroda, koji je svoga
biskupa pozdravljao na polasku u bliž-
nju župu Žrnovo, gdje je, kako čujemo,
takogjer veoma svečano dočekan.