TAKSA PLAGENA U GOTOVU
Narodna Svijest
GOD. XX — BR. 35
DUBROVNIK, 31
Kolovoza 1938
CIJENA Din. 1:50
Prvo i najpreče pitanje
MALO ODGOVORA ,,SAMOUPRAVI “
Beogradska ,Samo-
uprava“ — udostojala se počastiti
svojom milostivom pažnjom i naš sitni,
provincijski listić, našu ,Narodnu Svi-
jest“, Osvrčuć se, dakle u broju od
24 o. m., na naš članak o putu pret-
sjednika Mačeka u Beograd, ,Samo-
uprava“ nam — igrajuć se brojkama
— pokušava dokazati kako na budu-
ćim skupštinskim izborima, ni dr Ma-
ček, ni svakolika opozicija neće
izvući više od petnaest postotaka gla-
sova. Mudre glave kao što su Spengler
i Einstein poučiše mas, da ni brojke
ne znače ništa apsolutna.
Neka dakle čestita ,Samouprava“
do mile volje pravi izborne prognoze;
samo nek se pri tome ne zaboravi
sjetiti čuvenih izbornih pobjeda Petra
Živkovića i Bogoljuba Jevtića !
Ali šalu na stranu ! Ima nešto kud
kamo ozbiljnijeg i prečeg o čemu, bi
rada čvli mišljenje uvažene ,Samo-
uprave“,
»Bilten Jugoslovenskog Antimarksi-
stičkog Komiteta“ (Beograd, Karagjor-
gjeva 59 - I), u broju 16 (25. VIII. o.
g.) ma strani 5 —6, donosi jedan iz-
vještaj pod naslovom: ,Komunizam u
Cetinjskim srednjim školama“, Tu se,
megju ostalim, veli: ,Srednje škole na
Cetinju (Bogoslovija, Gimnazija i Uči-
teljska škola) kako mas izvještavaju,
nose u sebi mnoge znake marksističke
orijentacije. Djelatnost u tom pravcu
razvija se doduše ilegalno, ali ipak
vidljivo. Pravoslavna bogoslovija na
Cetinju, koja ima oko 120 gjaka, po-
dijeljena je u dva tabora: u jednom
su marksisti, a u drugom nacionalisti,
(Koji nacionalisti: crnogorski, srpski
ili , jugoslavenski“ ? Op.) Marksisti su
u nadmoćnosti i idejno fanatizovani,
Nacionalista nema više od četrdeset.
Izgleda na prvi pogled nevjerojatno,
da se baš u bogosloviji može da ra-
zvije marksistička akcija i kako marksi-
sam kao doktrina može uopšte pored
bogoslovskih nauka da zahvati men-
talitet budućih marodnih sveštenika.
Pretresi izvršeni u Bogosloviji u febru-
aru ove godine dali su dovoljan ma-
terijal iz koga može da se utvrdi s koje
strane i čijom pomoću se uvlači mark-
sistička propaganda u srednješkolske
zavode.
Na Cetinju postoje i dva javna do-
ma. I u tim ustanovama opaža se
marksistička akcija, drže se tajne sjed-
nice, daju se direktive za rad u školi
i na ulici, Na tim sjednicama uzimaju
učešća i gjaci bogoslovi iako se svaki
izlazak iz internata, osobito uoću, naj-
strožije kažnjava, Sem Studentskog do-
ma gjaci srednjih škola posjećuju Bel-
vederske klisure gdje održavaju za-
jedničke konferencije sa gjacima dru-
gih škola. Pored sve školske discipline
gjaci slobodno onamo idu jer se o
njihovu kretanju i sastajanju ne vodi
dovoljno kontrole. U toku posljednje
dvije godine izključena su svega dva
glaka zbog t. zv. Lenjinovih tačaka.
Jedan je istjeran za uvjek, a drugi
s pravom polaganja ispita. U megju-
vremenu stekao je bogoslovsku diplc+-
mu, ali i dalje sprovodi komunističku
akciju. Strašno je da baš neki bu-
dući rasadnici kršćanskog morala i
vjere u Boga vrše huljenje vjerskih
svetinja.
Iz dužnih obzira ne možemo da na-
vedemo teška svetogrgja, koja se od-
nose na osvećenu bogojavljensku vo-
dicu i skrnavljanje školske ikone... U
Bogosloviji vodila se policijska istraga
zbog prodaje raznih knjiga i markica
u korist crvene Španije.
| u gimnazijama takogjer ima ekstrem-
nih elemenata, ali tamo profesori
s uspjehom staju ma vrijeme na put
štetnim uticajima komunističke propa-
gande i onemogućuju njeno dejstvo.
Na suprot gimnaziji, Učiteljska ško-
la u velikoj većini je marksistički na-
strojena... Gjaci Učiteljske škole naj-
revnosniji gdje održavaju sastanke, di-
jele letke i brošure marksističke sadržine
te pjevaju Internacionalu... Te i takve
pojave sistematski uništavaju vaspitanje
školske omladine u nacionalnom duhu,
a rukovogjena takvim štetnim idejama
ona će docnije ući u život, zauzeti
razne društvene položaje i donijeti du-
hovnu orijentaciju štetnu po naše na-
cionalno bitisanje uopće i javne funkcije
koje će vršiti u službi Otadžbini.
Da tu štetnu i po naše nacionalno
formiranje tako mu opasnu pojavu šire
baš budući narodni prosvjetitelji: uči-
telji i sveštenici, to je za najveće ža-
ljenje“.
Dovle citirani Bilten, Komentar je,
cijenimo, suvišan! Ako je sve ovo
ovako, a regbi nažalost da zaista jest
i da cetinjski slučajevi nijesu jedna
osamljena pojava, pitamo vrlu Samo-
upravu, da nam po duši kaže, Ne bi
li mnogo korisnije i prešnije bilo: da
nacionalne snage: hrvatske, srpske i
slovenačke : mješte da se i dalje troše
i natežu u megjusobnim borbama i pre-
pirkama, čim prije dogju do sloge i
jednodušnosti, kako bi mogle da
s uspjehom suzbiju i uklone od nas
kugu marksizma, dok još nije preotela
maha, dok smo na vrijeme, dok smo
u moći, Pred ovakvom jednom opa-
snošću; kao pred čitavim nizom dru-
gih opasnosti, te nam iznutra i spolja
prijete; u ove tako kritične trenutke
svjetske istorije; zaista je u najmanju
ruku nepromišljeno od jednog lista, koji
pretenduje na vodeću ulogu, kao što
je to ,Samouprava“, da zbija viceve o
procentima glasova budućih skupštin-
skih izbora. K. st.
Veliko križarsko slavlje
u Konavlima
Blagoslov križarskog barjaka u Čilipima
Hrvatske katoličke Konavle doživile
su u nedjelju dne 21. VIII. do sada
još nezapamćeno katoličko i hrvatsko
slavlje. Pred godinu dana osnovano
je u Čilipima Križersko bratstvo kao
prvo društvo križara u Konavlima, U
nedjelju na godišnjicu osnutka čilipski
križari su razvili svoj barjak, pa je tom
prigodom održan veliki križarski dan,
Već nekoliko dana prije same pro-
slave vršile su se pripreme, Na dan
same svečanosti mjesto je promijenilo
“svoj izgled, jer su i najudaljene kuće
bile okićene zastavama i sagovima.
Ogromno mnoštvo naroda iz svih ko-
navoskih sela sakupilo se je u Čilipi-
mea, da učestvuje. Križarske uniforme,
kape i krasne konavoske seljačke na-
rodne nošnje davale su jedan velrčan-
stveni prizor, Proslavi prisustvovao je u
odsutnosti dubrovačkcg biskupa Boko
kotorski biskup preuzv. Pavao Buto-
rac, kojemu je u jutro priredjen sve-
čani doček. — Za vrijeme svečane sv.
mise preuzv, biskup održao je vrlo ak-
tuelnu propovijed o važnosti Kat, Ak-
cije u hrvatskom narodu.
Poslije podne su stizali autobusi i
automobili, Preko 20 autobusa i au-
tomobila već u 3.30 bilo je pred Čili-
pima. Iz Dubrovnika i Župe došlo je
6 velikih autobusa prepunih križara i
križarskih simpatizera sa križarskom
glazbom iz Mandaljene. Na glavnoj
cesti pred ulaz u selo bila je postro-
jena četa čilipskih križara. Nakou
dobro-došlice, koju je gostima uputio
g. Marko Bošković formirala se je ve-
lika povorka na čelu sa glazbom i bar-
jacima, koja je uz slavljenje zvona i
pucanje mužara ulazi a u mjesto i na-
pravila ophod, te do župske crkve. Tu
je povorku sačekao mjesni župnik sa
velikim brojem župljana. Pred ogrom-
nom masom od preko 3000 duša oba-
vio je blagoslov zastave šilipskih kri-
žara preuzv. biskup, koji je nakon to-
ga održao vrlo značajni govor o zna-
čaju križa ma križarskom barjaku, na-
glašivši važnost križarske organizacije
za naš narodni i vjerski život. Poslije
toga otvoreno je javno zborovanje, pa
je prvi govorio predsjednik Križarskog
okružja iz Dubrovnika preč. g. don
Frano Vučetić, a nakon njega Ante Breš-
ković, Ivo Arnerić, Dr. Miho Skvrce i
i Marko Bošković, Glavni govornik bio
je delegat VKB iz Zagreba Frano Žen-
ko Donadini, koji je svojom poznatom
govorničkom vještinom oduševio zbor.
Zborovanje zaključio mjesni župnik
velč. don Luka Antunović.
Nakon zborovanja održana je sve-
čana akademija u prostorijama HKD
»Napredak* koje je takogjer vrlo lije-
po uspjela. Poslije akademije razvila
se je pučka zabava.
U 7 sati glazba je ponovno obišla
mjesto i najavila odlazak gostiju, Au-
tobusi prepuni izletnicima, uz pucnjavu
mužara i uz gromki križarski, ,Bog
Živi“ napuštali su Čilipe. Ovu uspjelu
križarsku svečanost teško će zaboraviti
svaki njezin učesnik. Od svakoga si
čuo: sve je bilo dobro, predobro i
u redu samo nam je manjkao naš
vogja Dr Protulipac, Nu križari nisu
mogli propustiti, a da ga sa ove pro-
slave ne sjete, pa mu je sa zbora u-
pućen brzojavni pozdrav.
Ovo uspjelo križarsko slavlje znači
da je križarstvo u dubrovačkoj okolici
uhvatilo čvrst korjen i nade je da neće
proći dugo kada će sva sela biti oki-
ćena Kristovim i hrvatskim borcima
mladim križarima. Napose će Konavle
koje su poznate kao čisto hrvatski ka-
tolički kraj od sada biti i križarske,
Dao Bog da sve to čim prije bude!
Bog Žvi!
A. Kazali i njegov ,,Ćoso“
Konac. — Kad bi ko počeo da se
kod Kazalija propitkuje o ,Čosu“:;
»Što boćete da odgovorim na to? —
rekao bi on. — ,Sve, što mi se činilo
spomena vrijedno ovijeh kobnijeh go-
dišta što proživjeh, tu je sve. Ali kako
sam radio, dostoji li hvale rad ili pri-
jekora, ne znam a i ne hajem. Znam
samo da mi je bio ,Coso“ drug u
nevoljam i suprotivama, koje sam u
životu nemalo pretrpio. ,Coso“ mi bi
ČITAVU GODINU
možete trajno spremiti
POMOĆU
RADIOSAN,
od groždja, kao i sve voćne sokove.
BEZ IKAKVIH APARATA
BEZ GUBITKA VREMENA
IPAKOMBINA Al[lI.
Odličan pronalazak današnje nauke! Jednostavno! Jeftino ! Higijenski!
Odobreno po Ministarstvu Poljoprivrede,
Upute i cijenik šalje
MOŠT (širu)
BEZ STRUČNE SPREME
esplatno :
Zagreb, Dukljaninova ulica 1.
vazda i utjeha i razgovor po kojima
u progonstvu, u siromaštvu, u potvo-
ram ne klonuh duhom. Od ovih pos-
ljednjih ne dostajah se ni opravdati,
znajući da ljudi vazda vjeruju kleveti
kad im ugagja. (Ova mu zlata vrjje-
di! Op.), a s druge strane mišljah
svegi sam sobom: ,A nuti ,Ćosa“ |
Jeda me nadživi!“ — Ovako referira
Kazalijevu izjavu o ,Cosu“ njegov pri-
jatelj i poštovalac profesor Luko Zore
u ,Slovincu“ g. 1880. ,Coso“ je dakle
— po namjeni pjesnikovoj — imao da
bude nekom vrsti njegove duševne is-
torije : i njegovim intimnim mA O
St
Članak našeg urednika :
Češko - njemački spor* izašao kao
uvodnik u br. 32 N.S. o. g. naišao je
na odličan prijem kod braće Čeha.
Urednik je dobio više pismenih pri-
znanja od vrlo uglednih čeških ličnosti.
.Česke Slovo“ prenijelo je kratak
odlomak rečenog uvodnika.