TAKSA PLACENA U GOTOVU
Narodna Svijest
GOD. XX — BR. 37
DUBROVNIK, 14. Rujna 1938
CIJENA Dio. 150
Križ u savjesti 0duke Episkopata o Katoličkoj Akciji
O blagdanu Uzvišenja Sv. Križa 14. IX.
Nama treba slaviti se Križem Go-
spoda našeg Isusa Krista, u kojemu
je spasenje, život i uskrsnuće naše,
po kojemu smo spašeni i oslobo-
đeni“, (Gal. VI).
God. 614 silni perzijski kralj Hos-
roje zavojšti na Bizantijsko carstvo,
komu tada spadaše i Sveta Zemlja, te
osvoji Jerusolim i odnese sv. drvo Spa-
siteljeva križa, Četrnaest godina potom,
bizantijski car Heraklije pobijedi Per-
zijance i dobi od Hosrojeva nasljed-
nika sv, Križ natrag. Dopremiv sveto
drvo u Jerusolim, ponese ga car na
vlastitim ramenima na njegovo staro
mjesto, na Kalvariju. Spomen toga
znamenitog povjesnog dogogjaja slavi
Crkva svake godine u današnji dam,
četrnaestog rujna, pod imenom blag-
dana Uzvišenja sv. Križa, kao što dne
3 svibnja proslavlja uspomenu izna-
šašća sv. Križa: to su proljetni i je-
senji Krstov-dan. Još nešto! Iduće ne-
djelje, dne 18 tek., križarska bratstva
po svoj hrvatskoj nam domovini pri-
regjuju svoju društvenu slavu, svoj
Križarski dan, Prvža se dakle dvostruka
prilika, da kažemo riječ-dvije o svetom
Križu i njegovom znamenovanju.
Križ nije nigdje pobijegjen — ni u
Moskvi, ni u Meksiku, ni u Madridu!
»Gdje su dvojica ili trojica sabrani u
moje ime, ondje sam i ja megju nji-
ma“ : veli Krist, (Mt, 18, 20). Gdje je
Krist, tu je pobjeda: ,Ja sam padvla-
dao svijet!“ (Iv, 15, 33). Pa zar baš
tamo, gdje protukršćanski teror naj-
žešće bjesni, zar tuda nema po neko-
liko njih: sabranih u ime Kristovo ?
Ima ih i više nego što mislimo! Ali
da ih je i samo dvojica ili čak jedan,
u čijoj savjesti vlada Križ; dosta jel
tu je zalog pobjede ! Kao god se ne-
kom površnom, malodušnom, u tajnu
Križa slabo upućenom posmatraču pri-
činja kao da je ovdje ili ondje Križ
totalno savladan, oboren i satrven:
»iščupan iz zemlje živih“, mek se sa-
mo sjeti, da neodoljiva sila križa leži
u savjesti kršćanskoj. Dok je dakle
kršćanskih savjesti, dotično dok je sa-
vjesnih kršćana — a tih će, koliko-
toliko vazda biti — Križu je pobjeda
potpuno osigurana. Radost je i milina
srcu kršćanskomu gledati kako živo-
tvorni znamen Križa blista sa hramova:
velikih i malih, bez broja rasijanih ši-
rom svijeta; utjeha je naći ga na obi-
teljskim ognjištima, po školama, sud-
nicama, bolnicama i t. d.; iijepo ga je
vidjeti gdjeno sa vrha našeg Srgja širi
svoje kraljevske ruke — i da mas naš
apostolski Nadpastir za ovih devet go-
dina svog biskupovanja ničim drugim
nije obdario, do velebnim Križem na
Srgju, samim tim zaslužio bi vječnu
hvalu i priznanje svoje vjerne pastve!
Sve je to lijepo, sve je to pouzda-
nim znakom da zakon Križa, zakon
Evangjelja vlada srcima, dušama, sa-
vjestima; da ih tu ima: u većem ili
manjem broju, ali sjegurno, te slavu
svoju nalaze u Križu. Slava Križa pak
sastoji se u tomu da ih na svijetu
uvijek bude koji će da se sažive, da
postanu jedno s raspetim Kristom,
»Ovo je slava, ako ko zbog savjesti
i Boga radi podnosi žalosti i trpi ne-
pravedno... Na to ste i pozvani bu-
duć i Krist podnio muku za nas, osta-
vivši vam primjer da slijedite stope
njegove“. (I. Petr, 2, 12, 21). Ali, po-
navljamo, i ondje, gdje je Antikrist u
ofenzivi, gdje se križevi meću pod pete
bezbožničke, gdje se kršćanski hramovi
sažižu ognjem ili pretvaraju u protu-
vjerske muzeje, a svećenici postavljaju
pred grliće mitraljeza, gdje svakog vanj-
skog znaka kršćanstva nestaje, tu Križ
ipak nije nadvladan : dokle god se bu-
de našao i cigli jedan savjestan kršća-
nin, Formacija, dakle, izgradnja savjesti
na temelju indelebilnih, vječnih načela
evangjeoskih: načela Križa ; to nek nam
bude prva dužnost: rad, koji ne pozna
odmora. ,Treba — veli Papa Benedikt
XV. — formirati Krista u savjestima
pojedinih vjernika, prije nego ih se
pusti u borbu za Krista“,
I samo oni, u čijoj se savjesti oči-
tuje Križ, samo takvi vrijede u očima
Božjim. ,Ostavit ću sebi u Izraelu se-
dam tisuća ljudi, kojima se ne saviše
koljena pred Balom...“ — kaza Go-
spod lliji proroku. (II Kralj. 19 i 18).
U čitavom dakle Izraelu, u dane terora
i otpada, mašlo ih se jedva sedam ti-
suća, u čijoj savjesti bijaše Bog! Ka-
da kralj Nabukodonosor postavi u Ba-
bilonu onu grdesiju kumira : nakazno
zlatno čudovište: ,padoše ničice svi
narodi, plemena i jezici i pokloniše se
zlatnome kipu...“ (Dan. 3); samo
trojica usudiše se prkositi kralju, i ta
trojica, ta tri mladića, proslaviše ime
Božje; ta trojica imahu Boga u savje-
sti svojoj; oni se uzdigoše nad masu:
Bog savjesti njihove nagjeih dostojnim
sebe. Kršćanin- katolik, komu je Križ
ravnalom savjesti; koji po Križu mjeri
djela svoja i upravlja korake svoje, taj
je pravi poklonik Božji: u duhuii isti-
ni, i putevi su njegovi uvijek ispravni
jer su putevi Kristovi; takav stiče od
Duha Svetog meoborivo _pravo da s
apostolom Pavlom kaže: ,Živim ja, ali
ne ja, već u meni živi Krist“, (Gal. II.).
Kada Križ sasvim ovlada našom sa-
vješću, postaćemo umeah sposobni za
najteže duhovne pothvate; kadri pod-
nijeti udara i protivnosti i dorasli sva-
koj žrtvi i pregaranju. To je prvi i
temeljni uvjet katoličkog života i rada !
K. st.
BEZ IKAKVIH APARATA
POMOĆU
ČITAVU GODINU
možete trajno spremiti
od groždja, kao i sve voćne sokove
BEZ GUBITKA VREMEN,
NIPAKOMBINA AJ[II.
Odličan pronalazak današnje nauke! Jednostavno! Jeftino ! Higijenski!
Odobreno po Ministarstvu Poljoprivrede.
Upute i cijenik šalje besplatno:
RADIOSAN, Zagreb, Dukljaninova ulica 1.
MOŠT (širu)
BEZ STRUČNE SPREME
Piše Mons. Miho Pušić, biskup hvarski
U Nastavak
Druga je važna točka, koju je epi-
skopat nakon ozbiljnog i svestranog
proučavanja u odboru i plemenu jed-
noglasno prihvatio, u vezi sa omla-
dinskim organizacijama, slijedeća :
»Križari i Križarice, Katol. omladinci
i Katol, omladinke po svojoj su biti
omladinske organizacije, kojima mogu
pojedinci pripadati do tridesete godine,
odnosno do ženidbe ili do svršenih
stručnih nauka. Članovi pomenut:h or-
ganizacija, koji žele makon tridesete
godine odnosno nakon ženidbe ili svr-
ženih stručnih nauka javno učestvovati
u K. A, treba da se pojedinački učlane
u društvo Kat, Muževa, odnosno žena
u onoj župi, u kojoj prebivaju, jer neće
se dopustiti da u Kat, Akciji kao star-
ješine ili seniori odnosno kao starje-
šine ili seniorke pripadaju posebnim
muškim ili ženskim društvima. Ovime
im se ne zabranjuje da materijalno i
moralno pomažu društva, kojima su do
tada pripadali, Dapače mogu iznimno
uz odobrenje nadležne vlasti prema
potrebi preuzimati mjesta u upravi
društva, okružja i saveza“,
Ove su odluke već iza oktobarske
biskupske konfereucije u god. 1937
bile bolno odjeknule koli kod stare-
šinstva Domagojaca toli kod Križara
te je odbor trojice biskupa i plenum
ponovno uzeo stvar u ozbiljan pretres
i nakon svestranog razmišljanja ostao
je potpuno kod njih: ,ne dozvoljava
se opstanak posebnih organizovanih
društava starješina u Katol. Akciji.“ A
zašto se pri tomu uporuo ostaje? Prvo
jer to odgovara temeljnoj strukturi K.
A., kako ju je odredio sv. Otac Pape.
Sv. Otac poznaje samo društvo mla-
dića i djevojaka, te muževa i žena, a
ne poznaje društva starješina bilo koje
vrsti. Čujmo ovdje auktoritativni glas
kard, Pizzarda, glavnog suradnika sv.
Oca pri uregjenju Kat. Akcije (vidi
njegovu brošuru ,Kat. Akcija“ str. 13)
puza sve to što katolici tvore jednu
jedinu obitelj, jednu jedinu miroljubivu
vojsku za širenje kraljestva Isusa Krista
veli on, katolici se korisno podjeljuju
u različite organizacije. Najprirodniji
kriterij, koji proizlazi i iz dokumenata
samih papa, odnosi se na razlike po
dobi i spolu. Tako imamo, u temelju,
četiri velike organizačije: muževa,
žena, mladića i djevojaka“.
Drugo: Katolička Akcija nije pokret
pojedinog ideologa ili vogje, nego po-
kret Crkve, pa s toga isključuje svaku
totalitarnost, što se društvima starešina
nekako podržava.
Treće: Nije poželjno da se i kod
odraslih perpetuira podvojenost megju
organiziranim katolicima, koju se ogra-
ničilo samo na omladinske organiza-
cije. Dosadašnjim starešinama jednog
i drugog tipa, koji imadu dobre volje,
ostaje široko i plodno polje rada u
društvima katoličkih muževa, kojima
sv. Otac podaje toliku važnost, te je
On hotio, da se odmah u početku
Njegova pontifikata u Italiji organizi-
raju. I faktično, već godine 1923. os-
novana su u Rimu i u drugim mjestima
društva muževa. Sv. Otac u svome
govoru od 30 X 1926 zove katoličke
muževe ,prevažnim i poglavitim di-
jelom Kat. Akcije“, a kard, Pizzardo
veli ,udruženje muževa sačinjava srž
Kat. Akcije“. (Vidi spomenutu brošuru
str. 22). Stoga se i kod nas nesmiju
podcijenjivati društva kat. muževa, kao
da bi to imala biti društva starace, jer
i kod nas organizovani katolički mu-
ževi imaju da izvrše važne zadaće,
Najprije u svojoj obitelji, da nam od-
goje dobre kršć. obitelji; po kojima će
se obnoviti ljudsko društvo u kršć,
duhu. A gdje će crpiti snage za tu
veliku zadaću nego li u društvu mu-
ževa, koje će priregjivati vjerske teča-
jeve, obiteljske tečajeve, sccijalne te-
čajeve za svoje članove, da ih pripravi
za uspješni apostolat u kući i van
kuće? Tko će uspješnije poduzeti bor-
bu za kršćanski odgoj u školama, bor-
bu za održanje konfesionalnih škola,
borbu protiv sve više prodirućeg ne-
morala što je sve i kod nas aktuelno,
borbu protivu psosti i kletvi, protiv
nemoralne mode, protiv rastave braka
i slobodne ljubavi i t. d, nego li or-
ganizovani katolički muževi, dakako
sve to uz pomoć i sudjelovanje i dru-
gih katol. organizacija ? To isto mo-
žemo reći glede njihove karitativne
akcije preko konferencija sv. Vinka
Paulskoga, glede socijalne akcije za
socijalnu pravdu i t, d.
Zanosni pojedinci koji izlaze iz
omladinskih organizacija nalaze u druš-
tvima katoličkih muževa plodno polje
za nastavak svoga apostolata, samo se
hoće dobre volje i pravog crkvenog
duha. Episkopat pozivlje sve s jedne i
s druge strane da stupe i djeluju u
društvima Katoličkih Muževa. Time će
svikolici dokazati svoju iskrenu oda-
nost Crkvi. Citiram opet iz istog uvod-
nika Kat. Tjednika: ,Najbolje riješe-
nje svih problema katoličkog života i
katoličke Akcije leži u iskrenoj crkve-
nosti, Tko okrene tim putem, on je
našao Arhimedovu točku. Na tom te-
renu treba tražiti izlaz iz labirinta
naše nesloge, naših sporova, naše kon-
fuzije (podcrtano od uvodničara). Tko
se potpuno uživi u crkveni duh i u
crkveno osjećanje, on će iz sebe dati
savršenog katoličkog čovjeka i vogju.
Bude li u nama crkvenosti, naći ćemo
brzo svoj put. Postat ćemo sposobni
za djela Božja“. Neka dakle svi kato-
lici iskreno prime odredbe biskupa,
quos Spiritus Sanctus posuit regere
Ecclessiam Dei (Di. Ap. 20, 28), gor-
livo rade prema njihovim smjernica-
ma, i zastalno Božji im blagoslov ne-
će uzmanjkati, Slijedi.
Stigli nowi jesenski modeli
Članovima ,Zadruge državnih
službenika“ na otplatu uz iste
cijene kao i za gotovo.