NHIRIJNRNNISNS TAKSA PLACENA U GOTOVU rodna Svijest GOD. XX — BR. 39 DUBROVNIK, 28. Rujna 1938 CIJENA Din. 150 Progonstva kat. crkve plod su poganskog duha kojim je duboko zaraže- na nacistička Njemačka Sve je to posljedica rasističke nauke i rasističkih zabluda. Borba nije uprav- ljena samo protiv Crkve, nego uopće protiv kršćanstva. To se već očituje u zabacivanju Staroga Zavjeta ili u defi- niciji, po kojoj je kršćanstvo okamina nesposobna za život u savremeno doba, Na osnovi teorija o rasi i krvi tvrdi se, da je ličnost i život Isusa Krista pro- tivna naravi Nijemca i zato, da nje- mačka omladina mora da izbaci iz ži- vota Križ i vjerske simbole kršćanstva. Omladina to i čini, pa i ne znajući da crnom nezahvalnošću vrijegja hiljadei desetke hiljade ljudi, koji su s kršćanskom vjerom pali u borbi za njemački narod i njemačku domovinu. Koliko strašan i bolan kon- trast! Dok se u Španjolskoj katolici kao jedan u herojskoj borbi bore protiv boljševizma, dok s najsavjesnijom vjer- nošću ispunjuju svoje gragjanske i voj- ničke dužnosti zasvjedočujući ljubav prema domovini i narodu, dotle se u Njemačkoj katolicizam proglašuje ne- prijateljem naroda i domovine, kog treba uništiti metodički bez skrupula. Ako je kršćanstvo okamina, kako tvrde rasisti, čemu onda tolika hajka na nj? Zar treba istom munja german- skog duha da uništi ovaj cedar liba- nonski? Ili, kako su kroz petnaest sto- ljeća milijuni i milijuni Nijemaca sma- trali kršćanstvo ne protivnim njemač- kom geniju, nego upravo realizacijom svoje najdublje religiozne težnje za istinom i za spasom? Nije li možda istina, da je kršćanstvo i germanstvo u harmoničnoj suradnji stvorilo visoku njemačku kulturu srednjega vijeka ? Nije li i današnja njemačka kultura u svojim korjenima kšćanska? Jedino strast spriječava pogled, da se vidi, kako upravo borba protiv krš- ćanstva već danas prouzrokuje straho- vito cijepanje duha njemačkog naroda, dakle borbom protiv katolicizma posti- zava se upravo protivno od jedinstva narodnog i konstruktivnog. Može li zbilja netko biti toliko zaslijepljen i vjerovati, da će jaz izmegju vjekovnog kršćanstva Njemačke i vlasti, koja u- staje protiv tog kršćanstva biti, na ko- rist Njemačke ili još gore, da će ta vlast pomoću dekreta i materijalne sile uništiti kršćanstvo u njemačkom naro- du? ,Može, ali samo lugjak, koji ne pozna povijest kršćanstva, niti njegove svjetlosti i topline, još uvijek potpunih, kaošto ni urogjene sklonosti čovjekove prema posljednjoj Istini i prema unu- tarnjem miru“, »Može se kršćanska istina utamničiti i bičevati kao i Presveti, koji je rekao: »Ja sam istina, put i život“, Može je se predati zemaljskim vlastima, okru- niti je trnjem klevete, osuditi je ma smrt i raspeti na njemačkoj Kalvariji, ali ona će brzo ustati i triumfalno ba- čiti pogled na grob za nju spremljen i zapečaćen od ljudi i na grobove za- uvijek zapečaćene svojih neprijatelja. Krist jučer, danas i uvijek i nitko ne može da postavi drugi temelj, osim o- Odluke Episkopata o Katoličkoj Akciji Piše Mons. Miho Pušić, biskup hvarski Iv, Prigodom uregjenja Katoličke Akcije kod nas uvela se takogjer jedna važca promjena u izboru predsjednika bilo mjesnih društava, bilo biskupijskog odbora, bilo središnjeg odbora, poje- dinih temeljnih organizacija ,Svaka te- meljna organizacija bira u smislu svojih pravila svoje odbore: za društva u pojedinim biskupijama, u centrali za cio teritorij svoga područja. Središnji odbor javlja izbor svojih članova bis- kupskoj konferenciji, okružni i bisku- pijski odbor svem Ordinarijatu, odbor pojedinih društava nadležnom župniku. Glavna skupština saveza izabere u smislu svojih pravila novi odbor, Prije konstituiranja novog odbora bivše presjedništvo predlaže listu svih izabranih odbornika biskupskoj konfe- renciji, odnosno njezinom delegatu, koji od ovih imenuje predsjednika. Analog- no se postupa kod imenovanja pred- sjednika pojedinih okružja.“ (Tumač pravila tač, IV). Ova odredba ne smije nikoga začuditi. Ona je već odavna uvedena kod talijanske Katoličke Akcije, gdje sv. Otac direktno imenuje pred- sjednike svih temeljnih organizecija, a Ordinarij predsjednike okružja. Tako je nedavno uvedeno kod Udruženja francuske katoličke omladi- ne, gdje se njegov predsjednik izabire uz prethodno odobrenje episkopata. Tako je kod Jccista u Belgiji i Fran- cuskoj, gdje otstupajući odbor skupa sa duhovnikom predlaže skupštini čla- nove novog odbora, gdje je dapače glavni predsjednik, tajnik i blagajnik izabran ma predlog središnjeg duhov- nika (vidi Manuel J, O. C. str, 125 i 167). Ovakav postupak naravno pro- izlazi iz pravog shvaćanja Kat. Akcije. Što je u istinu Kat. Akcija? Na to nam auktoritativno odgovara kard. Pizzardo:* Kat. Akcija je apostolat laikata, u ko- liko ovaj, pozvan od hierarhije, pod njezinom neposrednom i potpunom ovisnosti (pocitano od istog) saragjuje u spasavanju duša“ (vidi njegovu bro- šura str, 7). Ako je Katolička Akcija pod neposrednom i potpunom ovišnošću hierarhije, koja za nju uzima na sebe svu odgovornost, nije li shvatljivo da pretsjednik treba da bude osoba pot- punog povjerenja iste hierarhije? Tim je pretsjednik tjesnije vezan s hierar- hijom i nema pogibli, da čini koji korak, koji nebi bio u skladu sa di- rektivama Crkve, To je kod nas po- sebno važno, gdje se sa raznih strana nabacuje neopravdana sumnja, da bi se mogla obnoviti katolička politička stranka, kojoj bi služila katolička Ak- cija. Ovako je posve isključeno, da Katol, Akcija bude stefuža bilo koje stranke, jer će predsjednici katol. orga- nizacija kao pouzdanici hierarhie, vazda budno paziti da Katol. Akcija ostane u svom djelokrugu izvan i iznad svih stranaka, da djeluje svedjer i u svemu u smislu odlučnih i auktoritativnih di- rektiva Crkve, V. Pošto sam protumačio važnije od- redbe biskup. konferencije o Katol, Akciji, ostaje mi da spomenem koordi- natorna vijeća, koja imaju prevažnu zadaću u provagjenju Katol. Akcije,“ Da se zajamči jedinstvo i skladan rad u općim stvarima izmegju svih orga- nizacija na području Katol, Akcije i njihova aktivna suradnja koli sa Epi- skopatom uopće, toli napose i sa po- jedinim biskupima, ustanovljuju se (ri koordinutorna vijeća: Župska vijeća za pojedine župe, biskupijska za po- jedine biskupije, središnje vijeće za či- tavo područje Katol, Akcije, Zadaća je tih vijeća : a) da čitavu Katol. Akciju na svomu području prema vani predstavljaju, b) da organiziraju preko temeljnih, dotično staleško-temeljnih organizacija dogovorno zajedničke priredbe raznih vrsti na svojem području m. pr. Eaha- ristijske kongrese, papinske proslave, protestue zborove proti javnog nemo- rala i t, d., c) da potiču i pomažu kod osivanja novih temeljnih ili staleško-temeljaih organizacija u župi ili novih okružja u ovom ili onom savezu, dotično sa- mog saveza, ako još ne postpji, d) da pribavljaju izvješća, sregjuju statistiku i prikupljaju gradivo za ona razna područja, koja u jednakoj mjeri zanimaju sve učlanjene temeljne orga- nizacije, e) da budu crkvenoj vlasti pri ruci u proučavanju aktuelnih pitanja i u sabiranju gradiva za njihovo riješa- vanje. U ovim vijećima nema nadglasava- nja nego se zaključci stvaraju spora- zumno. Ako se sporazum ne postigne, odlučuje predsjednik. Ovako označuje ulogu koordinatornih vijeća Tumač pravila br, V., pa iz citiranog može svatko da uvidi važnost njihovu za usklagjenje Katol. Akcije. Važno je još ovdje da istaknem da je Episkopat sankcijonirao i kod nas specijalizirane pokrete u Katol. Akciji, koji su toliko preporučeni od sv, Oca Pape. Svakomu je savezu slobodno da se njegovo članstvo u sporazumu s Epi- skopatom prema staležu podijeli i orga- nizira u staleške zajednice (djaka, radnika, seljaka), (Tumač tač, I. br. 7) To je isto predvigjeno za društva Ka- toličkih Muževa odnosno Katol. žena, za koje je rečeno ,da se u njihovom krilu mogu osnivati staleške sekcije, napose se preporučuje zasebne sekcije intelektualaca“ (Tumač tač, II. br. 1), Iz svega se navedenoga vidi, koliko su svestrano i temeljito bila pretresena sva pitanja Katoličke Akcije od odbo- ra trojice biskupa, kao što i od ple- numa biskupske konferencije, noga, koji je već postavljen: Isus Krist. To vrijedi za svakog pojedinca pa i njemački narod. Uspješno se oglašuje u »Narodnoj Svijesti I“ OIJERU.ERUNNNEN RSG EEOEINENNEE S t Mog. MATO BERADAC U ponedjeljak 26. o. mj. preminuo je u Postirama na Braču sarajevski nadžupnik Msgr. Mato Bekavac u 68 godini života. Pokojnik je dobro poz- nat i u našem gradu, koga je gotovo u svakoj svečanoj zgodi pohsgjao. A bio je uvijek vedar, veseo, gosto- ljubiv, revan u svojoj službi, zanesen za sjaj kuće Božje, a uz to vatren i neustrašiv rodoljub. Uživao je opće poštovanje i kod klera i kod ssrajev- skog gragjanstva i kod mnogobrojnih svojih prijatelja. Vršio je razne službe u Vrhbosan- skoj nadbiskupiji i bio je odlikovan kao zač, kanonik, pak prelat Nj. Sve- tosti i najposlije apostolski protonotar, Od par godina počela ga izjedati teška bolest raka i tražeći lijeka i olak- šice pošao je nedavno na Brač, gdje je odan volji Božjoj ispustio svoju ple- menitu dušu. Mitvo tijelo bit će pre- neseno u Sarajevo, pak u rodni mu Travnik te sahranjeno u obiteljskoj grobnici u Dolcu. Vječni mu pokoj i svijetla uspomena | Počivao u miru! Dan hrvatske knjige Pododbor Matice Hrvatske u našem gradu priređuje 1 i 2 listopada o. g. DANE HRVATSKE KNJIGE uz pomoć Hrvatskog Akademskog kluba. Poduprimo Maticu. Iz Križarskog Okružja Posjećena bratstva. U nedjelju dne 25 ov. mj. posjećeno je bratstvo Mrc'- ne i Velaluka. Rujanska skupština. Po poslovniku dužno je svako bratstvo održati u rujnu svoju godišnju skupštinu, stoga neka održe sva bratstva, a fireglednice za V. K. B. pošalju Okružju koje će pro- sljedit centrali, Izvještaj o održanoj skupštini i preglednice pošaljite naj- kasnije do 9. X. Glavna skupština Okružja. Mjesto običajnog okružnog sastanka održat će se u nedjelju dne 9, X, glavna godišnja skupština okružja, Na skupštinu je dužno svako bratstvo poslati svog o- punomoćenog delegata. Društva koja nemogu nikako poslati delegata neka pošalju punomoć okružju. Skupština počimlje u 8 sati u jutro u prostori- jama K. D. Bošković. Bog Živil Križarsko Okružje — Dubrovnik. Dubrovačko Križarsko Okružje broji 17 Križarskih Bratstava, 5 Križa- ričkih, 10 Zborova Malih Križara, 2 glazbe i 2 tamburaška zbora. Ukupni broj članova jest 1420. Kroz ovu rad- nu godinu t. i. od rujna 1937 do rujna 1938 održano je ukupno 1296 pros- vjetnih i crkvenih sastanaka sa 952 predavanja. Održan je okružni tečaj i 6 većih javnih nastupa.