TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XX — BR. 40 Svjetski češka Teški časovi, koje pretrpjesmo i pre- turismo ovo zadnje desetak dana, ličili su navlas onim fatalnim, nezaboravnim trenucima u predvečerje prošlog svjet- skog rata. Izgledalo je doista, da se vratismo u febrozne dane srpnja mje- seca g. 1914: svuda bijaše zavladala uzbugjenost: sve sa zebnjom iščekivaše katastrofu za koju se na mahove činilo da je zbilja neizbježiva i neminovna, Bilo je kanda će sad ra puči puška i razmahati se opći požar. Ali predobri je Bog drukčije dosudio : čaše njegove srdžbe nijesu se ovog puta izlile na zemlju; u posljednjem trenutku smi- lovao se, prosvijetlio odgovorne držav- nike i vogje naroda, davši im da na- gju miran izlaz iz mučne situacije. Da je kojom srećom negdje svrhom srp- nja ili početkom kolovoza g. 1914 došlo do konferencije slične onoj, ko- ja se održala na Miholj-dan ove go- dine u Miinchenu, vjerojatno bi i onda svjetski mir bio sačuvan i danas bi na čitavoj zemlji stvari stajale daleko bolje nego što stoje. A da je po ne- sreći sada buknuo novi svjetski rat: šta li se sve ne bi bilo od jadnog čo- vječanstva dogodilo ! Svi narodi našli bi se bili, prije ili kašnje, uvučeni u sveopći konilikt: pogotovu u Evropi niko ne bi mogao da trajno sačuva svoju neutralnost, pa makar i uz naj- bolju volju : sve ono što još na zemlji postoji blagostanja, reda i poretka, bilo bi razoreno i stubokom preokrenuto : a koji bi, po čudu, živi isplivali iz krvavog potopa i ognjene lavine, našli bi se bili na tolikoj hrpi duhovnih i materijalnih ruševina, te ne bi jamačno više imali srca da otpočnu rekonstruk- cijom svijeta. Crna slika budućnosti lebdila je pred svačijim očima, stoga nije čuda da je na prvi glas mira čovječanstvo usklik- nulo od radosti i iz duša bezbrojnih milijuna vinula se k nebu pjesma za- hvalnica. No ipak mir je sačuvan pod cijenu najtežih žrtava i pregaranja. Žrtvovana je Čehoslovačka, oduzet joj je znatan i velevažan dio državnog teritorija, kra- jevi te joj od pamtivijeka pripadaju. I dok pišemo ove retke, njemačke čete pod barjakom kukastog krsta, već za- posjedoše veći dio ustupljenog im zem- ljišta: do preksutra zauzeti će ga sa- svim ! Za druge isto tako prostrane i važne krajeve, odregjeno je pučko gla- sovanje : plebiscit u roku od dva mje- seca. Granice Velike Njemačke došle su tazo, na nekojim točkama, do ne- punih stotitnjak kilometara daleko od Zlatnog Praga; ispane li pak plebiscit povoljno po Nijemce, naročito u sje- vernoj Češkoj, primaći će se njemačka megja Pragu mjestimice na samih pe- deset kilometara. Čehoslovačka ovim takogjer gubi važna industrijska i ru- darska područja, a gubi dobrim dije- lom i svoje prirodne granice prama Njemačkoj. Najposlije, kao da ni sva ova sakaćenja nijesu dovoljna, nego su Čehoslovačkoj nametnute još i nove žrtve i gubitci: otstup Tješinskog DUBROVNIK, 5. Listopada 1938 mir i trasedija okružja Poljskoj a sigurno i zamašna korektura granice u korist Ugarske, Poljaci su već ušli nu Tješin. Žalimo, duboko žalimo zlu kob brat- ske mam slavenske države i naroda, Ne žalimo doduše onu demokratsku - republikansku: onu liberalnu, marksiz- mom okuženu Češku, već žalimo onu pravu: kraljevsku, katoličku, naciona- lističku Češku, jer ova će, jedino ova, u svome plemenitom i viteškom srcu osjetiti bol. Ne, ne žalimo Češku Jana Husa, već žalimo Ćešku sv. Vaclava! Pače, istinu treba reći, češkoj tragediji nijesu krivi ni Hitier ni Mussolini, Glavni krivac češke narodne i državne nesreće jest ona njezina samohvalisava antipatična demokracija, koja se sve to većma identifikuje s boljševizmom. Isti proces — mimogred budi rečeno — zapaža se i drugdje, Gotovo svuda li- beralna demokracija podliježe mark- sizmu: doskora to će postati dva si- nomina: i nije se čuditi što svijet po- činje s istim nepovjerenjem i odvrat- nošću gledati na demokraciju kao i na sam komunizam, A možda u bitnosti njih dvoje i jesu jedno: dvije glave, jednog te istog paklenog zmaja. Češka demokracija svojim oslonom na pučkcirontašku Francusku i bolj- ševičku Rusiju priuštila je svojoj zem- lji i naciji nepotrebnu i nezasluženu katastrcfu, i morala je gledati gdje ju od još većeg i goreg poniženja spa- šava: me jedma crvena ili crvenkasta republika već jedna prastara, jedna par &xcellence aristokratska i tradicionalis- tička monarhija : Velika Britanija. Jer da nije bilo — u odlučnom trenutku — ugleda i moći Velike Britanije: do- stojno predstavljene u njenom prvom ministru Chamberleinu, bila bi neboga Čehoslovačka glavom platila svoju de- mmokratsku krapula i svoje očijukanje sa tiranima i grobarima kršćanske i nacionalne Rusije. Nije dakle Čehoslovačka nastradala od fašizma, već pala žrtvom pučko frontaške i boljševičke , demokracije“ : domaće i tugje. ,Prorcci tvoji proro- kovaše ti laž i bezumlje“, (Jer.). Dao veliki Bog, da bi ova gorka čaša i teška nesreća otvorila oči češkom i slovačkom narodu e da se čim prije sasvim otarase sta- rijih i novijih tlapnja i zabluda i vrate se tradicijama sv. Vaclava. K. St. Kancelerija Ing. RAFA ARNERI Ovlaštenog civilnog geometra DUBROVNIK - PILE, Kvaternikova 1 (ul. Hotel Imperiala) Ova kancelarija jedina je ove vrsti na teritoriji Zetske banovina, koja izvršu- je u svako doba godine sa svom po- sp'ešnoću na zahtjev privatnih stra- naka sve Geodetsko - Geometarske radnje, kao razdioba i premjeravanja zemljišta i pojedinih parcela; ispravke nesuglasica izmegju faktičnog stanja posjeda i Katastarskog Zemljišničkog stanja kao i nesuglasica u plaćanju zemljišnog poreza, te i sve radnje, ko- je su u vezi sa geometarskim poslom. Odluke Episkopata CIJENA Din. 1:50 o Katoličkoj Akciji Piše Mons. Miho Pušić, biskup hvarski Na koncu treba da napomenemo da je biskupska konferencija taksativno označila ulogu duhovnika u Kat, Ak- ciji, i odredila da svaka organizacija Kat. Akcije uvrsti poglavlje o zadaći duhovnika doslovce u svoj poslovik i prema njemu se ravna. I kod nas se pojaviše dvije struje: jedna je ograni- čavala zadaću duhovnika da samo pazi na vjeru i ćudoregje, a druga je po- davala svu vlast duhovniku, da se bez njega ništa ne može obaviti sa strane uprave pojedinih društava Kat, Akcile, Jedni su griješili per defectum, drugi per excessum. S toga je Odbor trojice biskupa potanje proučio ovo važno pi- tanje, kako je to auktoritativno razjaš- njeno od Sv. Oca i prikazano od ug- lednih. pisaca o Katol. Akciji, Kard, Pizzardo, O, Dabina, napose pak od uvaženog Monsgra Civardi-a, koji je o toj stvari, osim u svom poznatom Pri- ručniku Kat, Akcije, posebno pisao a reviji, što ju on uregjuje ,L' Assistente Ecclesiastico“ (br. 9, 11 i 12 iz god. 1932). Odbor je tada stvar stilizovao, a biskupska je konferencija definitivno prihvatila odnosnu stilizaciju i naredila da se unese u poslovnik svih organi- zacija Kat, Akcije. Sada je važno da svikolici, bilo duhovnici bilo laici, do- bro prostudiraju ovo pogiavlje o du- hovnicima, i tada meće biti sporova megju njima ili — bude li ih lako će se riješiti. Naveo sam i obrazložio glavne od- redbe biskupske konferencije glede ure- gjenja Kat. Akcije u našim stranama. Donosim izjavu Episkopata, što ju je ovaj izdao u svom saopćenju od 7 tek. mj. svibnja, a koja doslovno glasi: »Katolički je Episkopat jednodušno od- lučio da provede život odluke o Kat, Akciji, uvjeren da će ga u ovom pita- nju poduprijeti svi, kojima je na srcu preporod puka u duhu Evangjelja i prema tomu njegovo istinsko dobro. Katoličke vjernike, koji žele saragjivati u Kat. Akciji poziva da ne nasijedaju intrigama protivnika, koji im se prave prijatelji, da ih lakše sve zajedno uni- šte. Kat, Episkopat ne priznaje nika- kvog prvenstva pojedinim grupama ka- tolika, ali ih ne smatra ni manje vri- Riječ Sv. 0. Pape 29 rujna Dvadesetdevetog ovog mjeseca 7:30 s. na večer Sv. Otac. Papa uputio je preko vatikanskog radia svijetu posla- nicu za mir. Sv. Otac je rekao: »Dok milioni ljudi žive u brizi zbog prestoječe opasnosti rata i primjenje klanjem i rušenjem bez primjera. Mi u našem očinskom srcu nosimo drhtaj tolikih naših sinova te pozivljemo bis- kupe, kler, redovnike i vjernike, da se nama pridruže u toploj i punoj pouz- danja molitvi da se očuva mir u gra- nicama ljudske pravednosti i ljubavi. Ovoj poniznoj, ali silnoj moći molitve još jednom neka se obrati vjernički narod, da bi Bog, u čijim je rukama udes svijeta, podržavao kod državnika vjeru u mirne puteve lealnih pregovora i trajnih ugovora i da bi svakoga za- dahnuo, kao ponovljenim riječima mi- ra, isto tako i osjećajima i djelima, da bi miru pomogli i postavili ga na si- gurne temelje prava i evangjeoske nauke, jednim ni zaslužnim dok god slijede direktive Crkve u pitanjima Kat, Akcije, Stalno se nadamo da će se svi ka- tolici dobrovoljno prilagoditi odredba- ma Episkopata, te da će složno raditi za ostvarenje Kristova kraljevstva u našem milom hrvatskom narodu. To- me će zastalno doprinijeti i zabrana svih polemika o Kat. Akciji bilo u no- vinama bilo u brošurama, čime se sa- mo povećavao razdor u kat, redovima na radost protivnika Crkve, Sa svoje pak strane posebno napo- minjem da će pojačanje liturgiskog po- kreta i života izmegju katolika po mom skromnom mišljenju, najviše doprini- jeti potpunom smirenju u katoličkim redovima. Već je kazao veliki crkveni naučitelj sv. Ambroz: ,Javno bogo- služje (liturgija) ukida razlike, odstra- njuje nesporazume, pomiruje neprija- teljstva. Kako možeš nositi mržnju pre- ma onomu s kojim si združio u crkvi svoj glas u zajedničkoj molitvi Bogu !? Liturgija nam sveudilj zorno doziv- lje u pamet, da smo svi članovi istoga mističnog tijela Kristova, svete Crkve, pa stoga svraća mašu pozornost, da u prvom redu promičemo dobrobit za- jedničke majke sv. Crkve a zatim onu svoje posebne grupe i da u toliko vo- limo svoju grupu ukoliko ona radi za očvršćenje i jačanje naše skupne du- hovne majke sv. Crkve koja je jedina preljubljena Kristova zaručnica, sveta i neokaljana. Iz ovoga slijedi, da li- turgija, istinski i duboko prošivljena, najbolji je štit te čimbenik ijubavi i mira megju nama. Njegujući dakle i promičući liturgijsku obnovu mi ćemo najbolje raditi ne samo za svoje po- svećenje, nego i za dobro čitave Crkve, te za ojačanje iskrene ljubavi, potom i istinske sloge megju samim katolici- ma. Liturgijski odgojeni katolici, pripa- dali ma kojoj organizaciji, neće se ni- kada ogriješiti o kršćansku ljubav, ne- go će vazda revno podupirati uzajamnu slogu i suradnju, jer znadu da to im- perativno traži, uz ostalo, i njihova zajednička pripadnost istom mističkom Kristovom tijelu, sv. Crkvi, što treba da svakomu vjerniku bude vazda pred oči- ma. Po duboko prošivljenoj liturgiji k složnoj akciji svih katolika. Kraj Neizrecivo zahvalni za molitve koje su za nas uputili i upućuju vjernici iz cijelog kat. svijeta, ovaj život koji nam je Gospod, zahvaljujući tim molitvama dao i skoro obnovio, iz puna srca nudimo za dobro i mir svijeta, bilo da Gospodar života i smrti želi da nam oduzme neprocijenivi već dugi dar živo- ta bilo da želi još više produžiti dan rada rastuženog i umornog radnika. Tim više se pouzdajemo da će ova naša žrtva biti blagonaklono primljena, što se ona vrši u liturgični spomen blagog i junačkog mučenika sv. Vaclava a dolazi pred blagdan sv. Rozarija, i slavne molitve u mjesecu posvećenom sv. Rozariju, kad će se u cijelom ka- toličkom svijetu, kako to živo prepo- ručamo, ustostručiti ljubav i molitva koja je postigla tako velika i blagot- vorna posredovanja Presvete Bogoro- dice u korist mučenog čovječanstva. Punim pouzdanjem koje nam daju te molitve, čitavoj velikoj katoličkoj obitelji i ljudskoj obijelji dajemo puni naš očinski blagoslov : Blagoslovio Vas svemogući Bog, Otac, Sin i Duh Sveti“ !