Strana 2 Turizam Dubrovnika i okolice Uspješan rad Turističkog Saveza Izvadak iz izvještaja s ovogodišnje sjednice Saveza, održane 16 ov. m. u palači Sponza pod pretsjedanjem g. dra M. Vidoevića. Opće prilike u svijetu, a osobito u centralnoj Evropi i privredne poslje- dice tih prilika, odrazile su se i na polju turizma. Sezona je, osobito u manjim mjestima, kasno započela i re- lativno rano svršila. Politička napetost u Evropi, koja je kulminirala koncem ljeta, prouzročila je nagli odlazak ve- likog broja stranih turista i otkaz u- činjenih aranžmana, pa je tako skraćen boravak turista na primorju, a osim toga još je skoro posve prekinuta odlično započeta jesenska sezona, koja je ove godine kao nikada prije imala vanredne izglede, naročito u Dubrov- niku. Uporedo s time djelovali su na skraćivanje boravka i novi propisi za sticanje povlastica. na putovanju, koji su snizili minimalan boravak na 5 da- na za strane a na 10 dana na doma- će turiste. Rezultati na području dubrovačke općine Dok je u 1937 god. zabilježeno na području dubrovačke gradske općine za vrijeme od 1 januara do 1 novem- bra ukupno 48071 gosti i 24,377 je- dnodnevnih izletnika, zajedno dakle 72.448 turista sa 450.102 noći, kroz isto razdoblje 1938 godine bilo je na spomenutom području 55.988 gosti i 25.958 izletnika, to jest zajedno 81.941 turista sa 461.369 neći. To znači da je broj gosti porastao u ovoj godini za preko 15%, a broj noći za cirka 3%, Prosječna duljina boravka iznosila je ove godine po svakom gostu 8'2 dana, dok je prošle godine iznosila 9:5 dana. Po broju gosti i po broju noći na prvom mjestu bili su ove godine Ni- jemci, sa 21.002 gosta i 150.204 noći. Tome broju treba još dodati 831 gosta i 7,747 noći austrijskih turista, koji djelomično još putuju sa starim au- strijskim pasošima, pa se u statistici vode u posebnoj rubrici. Drugi po re- du bili su maši državljani sa 15.846 gosti i 139.804 noći, treći Čehoslovaci sa 3.272 gosta i 78.690 moći, četvrti Eaglezi sa 3.510 gosti i 24.641 noći, peti Madžari sa 1660 gosti i 12.200 noći, šesti Švicari sa 1325 gosti i 6279 noći, sedmi Amerikanci sa 1120 gosti i 6808 noći, a zatim slijede ostale na- rodnosti. Na ostalom saveznom po- dručju (dubrovačka okolica izvan po- dručja gradske općine i Boka Kotorska osim Hercegnovog odakle još nije sti- gao izvještaj) bilo je, u ovoj godini, 14.614 putnika sa 136.631 noći, Naj- viši broj zabilježen je na Lopudu: 3015; najniži u Luci Šipanjskoj: 37; najviši broj noći bio je takogjer na Lopudu: 36.740; najniži u Risnu 365. Uspješan propagandni rad Savez je i u ovom razdoblju posve- tio mnogo pažaje propagandi svoga područja, koja je bila obilna i zapa- žena. Reprezentativni prospekt Dubrov- nika, koji je izdat u saradnji Gradskog Turističkog Odbora i Saveza, kao i folder Boke Kotorske i Južnoga Pri- morja, koji je štampan u izdanju Sa- veza, izvršili su uspješno svoj zadatak i postavili mjerilo za dalji rad u tom pravcu. U pripremi se malaze nove propagandne edicije koje neće nimalo zaostajati za spomenutima. Takogjer je uspješno vršen pregled i odobravanje propagandnog materijala na cijelom području Saveza. Kroz ljetnu sezonu posjetilo je ured Saveza oko 40 stra- nih novinara skoro iz svih krajeva Evrope, preko kojih je plasirano dosta materijala, naročito fotografija u stranoj štampi. Cjelokupni rad na propagandi vršen je u sporazumu sa Gradskim Turističkim Odborom. Isto tako sara- gjivalo se i sa centralom društva ,Put- nik“ koja je Savezu u svemu dolazila u susret, uvažujući njegove želje i mišljenja. Rezultat propadandnog natječaja Rezultat raspisanog natječaja za tu- rističku propagandu, takogjer je uspio naročito u tački 2 (fotografski snimci). Stiglo 340 odličnih snimaka iz svih krajeva odakle dolaze dubrovački go- sti: Zagreb, Beograd, Prag, Beč, Ber- lin, Bonn, Brno, Pariz, Koln, Liibeck, Miiachen, Leipzig, Stuttgart, Dresden, Dortmund, Braunschweig i t. d. Iza- bran je posebni jury, koji će izvršiti podjelu nagrada. Ovim natječajem znatno je uvećan propagandni materi- jal Saveza, pa je zaključeno da se natječaj ponovi i u sljedećoj godini. Nadalje su odregjene nagrade za o- bjavljene članke kao i za prispjele o- rijentacione karte i naučne radove, stigle iz naše države i iz inostranstva. Nove edicije Saveza Zaključeno je da Savez štampa na- učni rad g. dr. prof. Jorja Tadića o prometu putnika u Dubrovniku od prvih početaka do kraja XIX vijeka. U toj radnji iznosi se vilo interesantna a pomalo i senzacionalna arhivska gragja, prva svoje vrste u našoj turi- stičkoj publicistici, Nadalje će biti objavljena studija dr.a Gjure Orlića o klimi Dubrovnika, koja je rezultat du- gogodišnjih zapažanja i proučavanja ovoga pisca. Pregled saveznog područja Primljen je na znanje izvještaj taj- nika g. Vekarića o izvršenom pregledu saveznog područja, u kojemu se izno- se zapažanja o prilikama, potrebama i uspjesima pojedinih turističkih mjesta i o prednostima ličnog kontakta sa pretstavnicima lokalnih turističkih or- ganizacija. _ Financijsko stanje Saveza Ukupni izdaci od početka tekuće godine iznosili su Din, 77.071,56, od čega je znatoa svota otpala na propa- gandu. Votirani su novi krediti za po- kriće raznih tekućih potreba u iznosu od preko Din. 50.000.— U vezi s time pretsjednik je izrazio zahvalnost pret- sjedništvu dubrovačke gradske općine i centrali društva ,Putnik“, koji su svojom moralnom i materijalnom po- moću omogućili Savezu ovako uspješnu djelatnost. Razne akcije Savez je poduzimao razne akcije u cilju riješavanja pitanja važnih za tu- rizam Dubrovnika i njegova područja (automobilski put Dubrovnik - Beograd, poboljšanje telefonskih veza sa Zagre- bom, radi veza sa inostranstvom, po- dizanje poštanske službe ma viši ni- veau, štampanje brošure ,Zimovanje na jugoslavenskom primorju“, potreba telefonske veze Dubrovnik - Lopud, po- trebe raznih turističkih mjesta : Her- cegnovi, Perast, Viganj, Orebići, Jeze- ro na Mljetu it, d., postignuto ukida- nje nepravilno uvedene banovinske boravišne takse). Upravni odbor uzeo je sa zadovolj- stvom na znanje da je nastojanjem Kr. banske uprave uveden u Državnu trgo- vačku akademiju u Dubrovniku novi predmet ,Nauka o turizmu“, što je Savez predlagao ranijih godina, te da je za nastavnika postavljen tajnik Sa- veza g. Ž. Vekarić, NARODNA SVIJEST 30 Studenoga 1938 Ja čujem gdje me netko zove... 7; Nije ni čudo, da se gospođe rado o meni razgovaraju i zabavljaju! Upravo kod ova- kovoga vremena | One me međusobno pre- poručuju kao najbolju zaštitu proti crvenoj, \ oporoj i raspucanoj koži. To je zaista i ' ispravno jer: Samo NIVEA sadržaje Euce- rit, sredstvo -za jačanje kože, — — — — 152 Važnost engleskog jezika i kulture Jedan veoma učeni i ugledni ruski intelektualac ovdje u Dubrovniku po- stavio nam je par opasaka gledom na ono, što u prošlom broju kazasmo o ruskom jeziku. »Apsolutno je netačno — piše nam — da samo polovica stanovnika Rusije govori ruskim jezikom. Ruskim jezikom vladaju također i drugi narodi Rusije. Isto tako ne stoji da se ruski jezik jedva čuje van gra- nica Rasije. Ruski jezik je saobrajaćni jezik i služi kao veza izmegju Finske, Estonse Letonske i Litve, Čak i u Poljskoj raširen je.“ Veoma rado usvajamo primjedbe od- ličaog ruskog i kulturnog radnika; tim radije što se ovi skromni reci ne pišu zato, da bi se potcijenilo i prezrelo bilo koji kulturni jezik, najmanje pak ruski, Ide se tek za tim, da se što bolje istakne i naglasi prvenstvo, koje dan- dans nesumljivo pripada engleskom jeziku megju svim drugim živim jezi- cima; baš kao što i anglosaksonski narodi, kojima je engleski jezik mate- terinski drže supermaciju: sveopću i i posvemašnju supremaciju: političku, ekonomsku — i kulturnu, nad čitavim svijetom ! Jer poznavanje engleskog jezika ne donosi koristi čovjeku samo stoga što je taj jezik danas uvelike rasprostra- njen. Ima i drugih, viših: čisto intelek- tualnih, duhovnih razloga, te snažno nutkaju, skoro bih kazao sile na učenje engleskog jezika. Može se, priznajemo, i bez pozna- vanja engleskog jezika: može se, putem drugih velikih savremenih jezika, steći i najviše obrazovanje i najdublja kultura; no ipak, ko je god u novije evropsko doba: od epohe naših pra- djedova — od osamnaestog vijeka pa do danas — sebi sagradio duhovni hram naobrazbe i kulture: morao je i mora priznati dvije istine: prvo da je njegova duhovna zgrada bila tim so- lidnija, čim su njeni temelji bili dublje- položeni u klasičnu starinu: grčko-rim- sku, bez koje naravno ništa vrijedna u Evropi nema niti može biti; drugo, da su mu poslije klasicizma najvećma ko- ristili elementi anglo-saksonske kulture pa makar ih i ne dobio izravno, već možda u francus. ili njemač, preradbi. A može li se — pitamo — može li se dađe li se uopće moderna filozofija razumjeti bez Eagleza Bacona, tog muajvećeg, najrječitijeg, najuniverzalni- jeg od filozofa“ kako ga nazva d'Alem- bert? Šta bi i kuda bi moderna književ- nost bez Shakespeare-a, pa i bez By- rona i još nekojih Eaggleza, i drugih (Nastavak) Auglo-Saksonaca, koji otvarahu knji- ževne epohe? Tu onomadne, čuveni stari M ircel Pić- vost, napisao je u ,Les nouvelles li- ti6raires“ člančić kojim bi htio doka- zati da policijski roman: — književna vrsta, koju se danas na svijetlu jamačao najviše čita, a u kojoj Anglo-Saksonci svakako prednjače — nije anglo-sak- sonskog već — kaže Pić/ost — fraa- cuskog porijetla. Začetnikom da joj je E. Gaboriau! Nu Pićvost je pritom očevidno zaboravio, da je već prije Gaboriau-a u Sj. Americi započeo s tom vrstom kujiževnosti Edgar Allan Pol: jedan od najviših velikana eugle- ske i svjerske književnosti, i baš u toj književnoj vrsti nije sve do danas ni izdaleka dostignut. Iznosimo ovaj neznatan inače i ne- važan primjer, da se vidi kako bi mnogi rado odrekli Anglo-Saksoncima ili bar umanjili njihove očevidne i tako dragocjene doprinose na svima polji- ma ljudskog rada i mapretka. Žalosno i smiješno, al istinito ! Prem- da su Eaglezi, i njihova mlagja anglo- saksonska braća pravi ures i blago- slov čovječanstva, postoji ipak protiv njih, još od davnina, čitav niz glupih i besmislenih, zavišću stvorenih, kleve- tom zatrovanih predrasuda. Ove predrasude nagju katkad odjeka i kod mas. Ali o tome ćemo kasnije. Slijedi. K. St. Ako nemate bolesno oko a trebaju Vam naočali možete ih dobiti i bez liječničkog propisa kod stručnog op- tičara Bogdan, Dubrovnik, koji ima na skladištu sva potrebna optička po- magala i samoprodaju najboljih op- tičkih leća tvrtke Carl Zeiss-Jena. Svi popravci izvršuju se odmah i najjeilinije. Radi pregradnje snižene cijene zgodna prilika za nabavu božićnih darova KNJIŽARA JADRAN“ DUBROVNIK ii o.