TAKSA PLAĆENA U GOTOVU | «4 Narodna Svijest. uop. xx — BR. 50 DUBROVNIK, 14. Prosinca 1938 CIJENA Din. 150 O rezultatu Po svijetu Francusko - njemački sporazum. Njemački wogea = = ministar vanjskih poslova von Ribbentrop pohodio Ss u pšti nskih izbora je Pariz, i sa francuskim ministrom vanjskih po- slova Bonnetom izjavu o francusko njemačkom prijateljstvu, koja sadrži slijedeće: Francuska i nje- Prama službenom saopćenju rezulat skupštinskih izbora izvršenih u prošlu mačka vlada potpuno se slažu u tome da je nedjelju jest ovaj: prijateljstvo izmegju ove dvije države podlogom općeg mira i podlogom na kojoj treba da se lista g. dra Qlačeka 1.336.823 (4021040) urede evropski odnošaji. Izmegju Frencuske i Nje- mačke ne postoje već nikakova teritorijalna pita- lista frz (dr. Stojadinović) 1.636.519 (58:900/9 ) nja, a granice izmegju njih dvije: onako kako da- nas stoje: smatraju se definitivnima, lista D. Bjotića 30.310 (0.89%) Megjutim u zadnjem broju čuvenog pariškog tjednika ,Gringoire“, bivši višekratni predsjednik franc. vlade, And:ć Tardieu primjećuje da je Nje- mačka slične izjave davala i glede Austrije i Ce- ho Slovačke; pače nejedamputa. Pa ipak... G R A p i K O T A RR Izmegju Italije i Francuske još uvijek ne može da dogje do nešto srdačnijih odnošaja, a 7 sam Bog znade kada će i doći, Pet je prijepor- BIRALIŠTE e 1 Oo 3 So - oo 3 8 nih točaka izmegiu njih; dotično Italija postavlja AEK g Je v ži : sele Maksi maa&K | Stojadin. | Ljot.| Francuskoj pet zahtjeva: najprije posebne i op- u PRJelnvučićl širne povlastice za Talijane u Tunisu. To je ze- Dubrovnik 1 206 166 68 SI 373 232 | 19 | mliagsjev. Africi, na zapadnim granicama talijan- E ske kolonije Libije (Tripolitanije), velika kao pola Dubrovnik II 236 138 59 7 - 418 175 | 9 | Jugoslavije, sa oko 2 i po milijuna stanovnika, : od kojih stotinjak tisuća Talijana. Ima doduše Dubrovnik III 187 MS A6 II 305 176 | 15 | vlastitog vladara: bega, ali je i vojnički i poli- : tički podložna Francuskoj. Talijani još otprije Dubrovnik IV Iz7 152 42 |E 313 200 | 9 | goje želju za tom zemljom. Sad bi psk rada se : tamošnjim Talijanima podijele razne sloboštine, Dubrovnik V 153 106 44 265 131 /| || | maročito glede školstva. Drugi zahtjevi su da se Dubrovnik VI 180 148 62 430 2964 | Q | irancuske luke Džibuti na Crvenom moru vodi : u bivšu abesinsku prijestolnicu Adis Abebu; na- Dubrovnik VII 186 104 63 že 356 175 | 3| dalje da Itelija ugje u upravni odbor Sueskog ka- Italiji prizna suvlasništvo na željeznici koja iz nala, u kom dosad imaju udjela samo Francuska v v O R Dubrovnik Zu pa IS 98 4 E a 561 66 3 | i Engleska; da Francuska razoruža otok Korziku : sa koju Talijani i onako svojataju za se; i konačno Dubrovnik R 1] eka BIK 63 11 1 - 392 36 5 da prestane pružati bilo kakovu pomoć barcelon- e skoj crvenoj vladi u Španiji. Cavtat 348 48 al - = 64 126 - Glede abesinske željeznice i Sueskog kanala i valjda će se već neći sporazum i no teže je glede Zvekovica 188 Skupa 301 9 1 Tunisa, pogotovu pak Korzike, jer Francuzi ni- si jesu priviknuti na zahtjeve takove vrste. Što se Čilipi 599 47 5 S g 640 SD 132 pak tiče Španije tu Italija ima potpuno pravo, jer je doista sramota za Francusku da ide na ruku Gruda 5967 oli 11 E s 6929 I s barcelonskim lopovima: zatornicima njihovog vlastitog narods. Pločice 451 Ž 9 - = 517 9 (e Optužba proti dr. Benešu. Senator dr. Ma- O s a oš podij sti KO E a ao = optužbu proti bivšem predsjedniku Čsr, dru Be- gOoe 877 107 6 l 410 98 g noža, Opužba se saso od tinoes tačaka. os istoj bio bi dr. Bene avnim krivcem nesreće, Trsteno Sl 22 2 = - 337 42 ž viti je zadesila čsr. i rouliš« Beneš, kao ministar izvanjskih poslova svoje domovine, odbio je da Slano 218 39 Mile - 241 HOI prihvati paktove o nenapadanju, koje mu predla- gahu Njemačka i Poljska; odbio je sikogjev da iani učini službenu posjetu Mussoliniju, pače je franc. Smokovljani 991 34 32 l = 625 I7 l ministru Delbosu kazao da je prva dužnost evrop- ske demokracije srušiti Mussolinija. Kao pred- Ston i/li 9 98 = = 648 63 5 sjednik Vijeća Saveza Naroda, za vrijeme abesin- skog rata, nije htio poslušati savjet svog rim- £ x £ skog poslanika Chval&ovskog i Vijeću predložiti Lopud 81 4 4 72 22 dokidanje ,sankcija“ protiv Italije. i U punome jeku septembarske krize Šipan 118 21 32 3 1 28 49 10 razgovarajuć na telefonu sa svojim londonskim poslanikom, drom J. Masarykom, nazvao je Hitlera Mljet O 104 94 - = 332 118 |42| ništa manje negoli s.... Francuska i V, Britanija bile su pravodobno obavijestile dra Beneša da ne ii > = mogu jamčiti za nepovredivost državnih granica Janjina 478 19 49 l 506 l 8 Čsr.; savjetovale mu šta više, ie droninja ola konferenciju, da se povuče s predsjedničkog po- Kuna 461 I I 9 - - 518 5 = ložaja, kako bi ublažio srdžbu Hitlerovu i Mus- solinijevu spram Čsr.; ali on je i to odbio. Naj- Trpanj 183 35 34 1 - 236 kil a poslije Beneš je na svoju ruku preuzimao obaveze i davao obećanja inkopatibilna sa svojim ustav- ić . nim položajem i odgovornošću; i mnogo je toga Orebić 225 59 34 s < 280 44 | - zatajio pred faktorima, kojima je dužan bio reći svu istinu, tako da ni vlada, ni vojska ni narod 1751 9929 nijesu imali točnog pojma o situaciji, dok se preko UKUPNO 7817 38| 2 (9897 | 2120 |148| 706i nijesu našli svi skupa na rubu ponora. Tako senator Matoušek. Šta je pak uistinu i bilo saznaće se... K. st. 2680