Strana 2 Molba Veleč. gg. župnicima Dubrovnika i dubrovačkog teritorija (u vezi sa podrijetlom Ivana Mane Jarnovića-Dubrovčanina). U posljednje doba pojavilo se na programima naših umjetničkih konce- rata ime: Ivan Mane Jarnović — Du- brovčanin. Jarnović je bio violinski virtuoz i kompozitor, a on sam pisao je svoje prezime na razne načine: Jarnovich, Jarnovick, Cernovichi, Giornovchi, u Poljskoj pače Zarnovitti, tako da ga M. Pincherle — (zbog čudne ortogra- fije jednog francuskog pisma što ga je upravio svojoj kćeri) naziva I illettrć Jarnovick*. Zanimljivo je megjutim spomenuti, da ga ,The Ox- ford story of Music“ vol. V., naziva .Giornovchi the Slave“ ističući, da je izvorni oblik njegova imena Jarnovich (Jarnović). Jarnović je navodno rogjen godine 1745. ali se nezna tačno gdje. On sam zabilježio je g. 1780. u registru čla- nova velike masonske lože u Berlinu, da je rogjen u Palermu. Bertinijev ,Di- zionario storico-critico“ (Palermo 1814.) kaže, kao i neki kasniji riječnici, da je rogjen u Parisu od talijanskih rodi- telja. Schubart opet tvrdi da je rogjen u Češkoj. Ali čini se da je najpouzda- nija vijest njegovog kasnijeg učitelja harmonije, Adalberta Gyrowetza, koji kaže u svojoj autobiografiji: ,Gior- novchi war in den Gewdssern von Ra- gusa auf einem Schiffe geboren und hatte eigentlich kein Vaterland, allein, da er im Gewdsseranteil von Ragusa geboren war, nannt man ihn allgemein den Ragusaner“., (U prevodu: Jarnović se rodio u vodama Dubrovnika na ne- kom brodu, i zapravo nije imao svoje domovine, samo zato, što se rodio u vodama Dubrovnika, nazivali su ga Dubrovčaninom). Kako gradić Ragusa na Siciliji leži u planinskom kraju, u- daljen od morske obale meko trideset kilometara, mogu se Gyrowetzove riječi odnositi jedino na naš Dubrovnik, a prezime Jarnović javlja se (kao i Jar- nević) u raznim hrvatskim ispravama već od 16. stoljeća dalje. Nekoji drže, da pored spomenutoga, o njegovom dubrovačkom podrijetlu svjedoči i hi- pokoristikon ,Mane“, koji je poznat samo u hrvatskom jeziku. Megjutim — (u koliko je meni poznato) — hipo- koristikon ,Mane“ nije kod dubrovčana bio nikad uobičajen. Ime Mane (i Dane) javlja se u našem narodu najviše — rekao bi skoro, jedino — kod Ličana. Svakako, bilo bi dobro i potrebno ustanoviti tačno Jarnovićevo podrijetlo, a to mislim, nebi bilo teško, jer ako se Jarnović rodio u istinu na nekom brodu u dubrovačkim vodama, onda je valjda bio i kršten negdje ma teritoriju Dubrovačke repuplike, ako ne i u sa- mom gradu Dubrovniku. Zbog toga molim svu velečasnu gospodu župnike dubrovačkog teritorija, neka potraže u knjigama Matice rogje- nih, jeli oko god. 1745., bio u njiho- voj župi kršten Ivan Mane Jarnović, odnosno, nalazi li se to ime i prezime n njihovim Maticama, pa neka mi to izvole dobrostivo javiti, s točnim po- datcima o svemu, što bi se ma spo- menutog Jarnovića moglo odnositi. U Zagrebu 16. prosinca 1938. Andro Mitrović profesor Drž. Muzičke Akademije Zagreb - Zvonimirova ul. 28, Širite i pomažite Narodnu Svijest“ Jedna veoma korisna domaćinska Škola Zagreb, 20. decembra Vanredno sadržajan izvještaj o Tu- rističko-domaćinskoj školi Sorisa (Sa- veza iseljeničkih organizacija) u Vig- nju, koji leži u prirodno zaštićenom obalnom luku na poluotoku Pelješcu u Dalmaciji sučelice Korčuli, prikazuje razvoj te škole u njezinom 6-mjeseč- nom tečaju za g. 1938. i stepen, koji se u stručnom pogledu želi u 10 mje- sečnom tečaju postići u godini 1939. Upozorujući ma taj izvještaj želimo ovdje brižne roditelje i staratelje mla- dih djevojaka upozoriti, da je 10 mje- sečni tečaj ove škole ujedno divna pri- lika, da se te mlade djevojke i zdrav- stveno oporave i ojačaju u izrazito klimatskom Vignju, čija prdsječna tem- peratura iznosi preko same zime 14 stupnjeva iznad ništice. Tečaj počinje u februaru te internat s prehranom i školarinom iznosi mje- sečuo Din. 600.—, a jednokratna upis- nina dinara 100.—. Siromašnije reflektantice treba da navedu koliko mogu same mjesečno davati, pa ukoliko ne mogu same do- seći sve, to će se za ovakove poku- šati, ako razlika do Din. 600.— ne bude velika, da se za manje razlika nagje negdje koja subvencija, da bi tako i siromašnije mogle proći ovaj važan tečaj u Vignju. Domaćinska škola u Vignju izvodi se, uz teorijsku izobrazbu, u čisto praktičnom radu i u strogo turističkom smjeru. Školska kuhinja služi i spre- manju jela za strane goste, koje škol- sko ugosteljstvo prima u svoj penzion. Šiolski vrtovi obragjuju se i gospo- darstvo udešava prema sezoskim po- trebama opskrbe stranaca. U školskoj restauraciji obavlja se serviranje i sva redovita podvora gosti. U svim poslo- vima sudjeluju učenice, koje su stal- no podijeljene u tri grupe tako, da naizmjence svake nedjelje rade jedne u školskoj kuhinji, druge u školskoj res- tauraciji, a treće u školskoj ekonomiji, a sa svima zajedno obavlja se u o- dregjeno vrijeme teorijka obuka, koja obuhvaća i učenje stranih jezika u okviru potrebe sporazumijevanja sa stranim gostom u stvarima njegove opskrbe. Pokraj svega toga predvigjen je za učenice dovoljan odmor i ku- panje u moru, a iz izvještaja o ovo- godišnjem tečaju vidi se kako su se učenice po svršenom tečaja teško i uz gorki plač rastale sa tom svojom do- maćinskom školom i lijepim prostori- jama u krasno usčuvanom starobarok- nom bivšem Dominikanskom samos- tanu u kojemu je smještena škola sa internatom. Iateresentice meka se jave odmah Upravi lseljeničke Turističko-Domaćin- ske škole, Zagreb, Hatzova ul. 12.III. NARODNA SVIJEST 28 Prosinca 1938 POKUĆSTVO SEZ l DOĐITE VIĐETI I OSVJEDOČITI SE! Broj 52 Dubrovnik - zemaljski raj“ kaže se u jednom članku londonskog ,,Observera“ Dubrovnik, decembra 1938. — Je- dan od najuvaženijih listova na svi- jetu londonski ,Observer“ donosi u broju od 57 pr. mj. dugi članak o Dubrovniku iz pera svog naročitog dopisnika, pod naslovom ,Cvatući tu- ristički centar — Kraljevski posjetio- ci“, u kojemu se sa mnogo simpatije opisuju ljepote dubrovačke rivijere. Članak je pisan povodom odluke o osnivanju Engleskog kluba u Dub- rovniku. U članku se čini upoređenje današ- njeg života u Dubrovniku sa životom pred 16 godina te se naglašuje veli- ka budućnost njegove rivijere. Što se tiče sve veće popularnosti Dalmacije kod britanske putujuće publike, pisac misli da su dvije činjenice najviše tome priđonijele: posjete raznih čla- nova engleske kraljevske kuće i ogro- man publicitet koji je našim obalama dao čuveni pisac G. B. Shaw svojom izrekom: ,Englezi, Amerikanci, i tu- risti svih civilizovanih naroda, dođite u milijonima u Jugoslaviju“... Sveučilište za Katoličku Akciju u Eagleskoj. Polovicom rujna otvoreno je u Liverpoolu prvo sveučilište (viso- ka škola) za K. A. Sveučilište je osno- vao nadbiskup Dowaey i ima zadaću, da pomoću neprekidnih tečajeva izo- brazi laike za vogje u katoličkom apos- tolskom radu za sve biskupije Eagles- ke. Predavanja obuhvataju sjijedeće teme: Temelji katoličke dogmatike i moralke, povijest Crkve, liturgija, krš- ćanska sociologije, Karitas i socijalni rad. škola i javna uprava, misijska zna- nost. »Ova visoku škola«, rekao je nadbiskup Cowaey prlgodom sveča- nosti otvorenja, »je prvi korak na pu- tu k ostvarenju one velike New manove vizije, koja je kao najvažniji cilj kato- ličke obnove postavila stvaranje znan- stveno visoko izobraženih laika. Sv. Otac bez prestanka naglašuje potrebu laičke izobrazbe. Ova visoka škola ne će davati samo akademsko znanje, nego će u prvome redu stvarati prak- tičke apostolske radnike u službi Kra- ljevstva Kristova«. Kanada. Nacionalni kongres kat. učitelja. U Quebecu je otvoren nacio- nalni kongres katoličkih učitelja. Na prvoj sjednici je pretsjedao kard. Vil- leneuve. Glavna tema bila je: »Svje- tovni odgojitelj u Crkvi«. Čehoslovačka. Ojačanje katoličke svijesti i osvajanje novih pozicija. Uslijed nove političke orijentacije u Čehoslovačkoj češki je komunizam znatno izgubio na svojoj nekadašnjoj bahatosti, a s druge je opet strane ka- tolička religiozna svijest znatno ojača- na. Uopće su se Česi vjerski prilično osvijestili i sve više uvigjaju, da je Bog .i u političkom pogledu najjači faktor. Novi je predsjednik republike, Dr Emih Hacha, prvi put od postanka republike | svoj predsjednički rad za- počeo zazivanjem Božje pomoći 1. XII. zajedno je sa svim članovima vlade, u punoj katedrali, prisustvovao sveča- noj pontifikali, što ju je služio kardi- nal Dr Kaspar, Na koncu crkvene sve- čanosti oglasio je visoki celebrant, da je predsjedniku republike Sv. Otac Liturgijski kalendar za 1939. Upra- va knjiga katoličkog života javlja ovim putem svima, koji se kod svoje misne pobožaosti služe Rimskim misalom na hrvatskom jeziku, da će novo godište Liturgijskog kalendara za godinu 1939 pravodobno izaći iz štampe i biti do- stavljeno svima, koji su ga već naru- čili ili se za nj zanimali, Time se u- jedno opozivlju sve prijašnje protivne obavijesti, kao da Liturgijski kalendar više ne će izlaziti, Zatim se u članku upozorava na sve veći broj engleskih knjiga o Dal- maciji, koje se javljaju u zadnje vri- jeme, što također dokumentuje inte- res pisaca i publike za ovaj kraj Evrope. ,Dubrovnik nije Nica, Cannes ili Mentone — u njemu je život jed- nostavniji, i to je baš ono što mu daje veliki čar. Domaće pučanstvo nije pokvareno turizmom; te je prijatno i ljubezno kako se to samo može za- želiti. Miješanje romanske i slaven- ske krvi izgleda da je narodu ovdje dalo naročite odlike....“ Dalje se govori o klimi i flori Du- brovnika, a zatim se iznose statistič- ki podaci o turističkom prometu u ovoj godini i poređenje sa ranijim godinama. Pod naslovom ,Poput Ve- necije“, u članku se čine izvjesne paralele sa Venecijom, a za Gradsku kafanu se kaže da je ,komad Pariza i Berlina“. Članak završava osvrtom na građevnu konjukturu na Pločama i na Lapadu, gdje stalno niču vile i nova hotelska poduzeća. iz katoličkog svijeta poslao svoj apostolski blagoslov. A dva dana iza toga naglasio je u svom govoru novi predsjednik centralne vla- de Beran: ,Naš život i naša narodna nastava bit će prodahnuti kršćanskim duhom i tradicijama sv, Vaclava“, Ka- toličkoj su Crkvi dane i na radiju ve- like koncesije. Odlikovanje kardinala Gerliera. O dvedesetoj godišnjici primirja obav- ljeno je po francuskim gradovima tra- dicionalno dijeljenje odlikovanja. Sve- čanost je pobudila naročitu pažnju u Lionu, gdje je kardinal nadbiskup Ger- lier, koji je kao agjutant 95. pješačkog puka za vrijeme bitke ma Marni bio teško ranjen i zarobljen, primio voj- , ničku medalju. Vojnička medalja je odlikovanje, kog vojnik može steći samo na bojnom polju i koje se kao vrlo visoko odlikovanje daje u uaroči- tim slučajevima časnicima i koman- dantima. Svake wrsti goma za kućnu potrebu, pritakanje vina i rakije, poli- jevanje vrtova, prskanje loza i voćaka itd. Gumeni čepovi, gumene cijevi za motore i parobrode. Prvorazredna bečka roba kod Vlaha Svilocossi. (337) RODITELJI! Dajem lekcije đacima iz francuskog, latinskog, talijanskog, njemačkog i hrvatskog jezika, te iz matematike, uz umjereni honorar. — Informacije kod dućana Narodne Žen- ske Zadruge. Kristal i porculan veselje u kući STAKLANA PASARIĆ ZAGREB,llica& Stigli novi jesenski modeli Članovima ,Zadruge državnih službenika“ na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo.