TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XX — BR. 52 Njemački katolici i dalje trpe progonstva Odmah nakon umorstva činovnika njemačkog poklisarstva u Parizu Er- nesta von Ratha, njemačka nacional- socijalistička štampa donijela je ovu vijest: ,Brojni njemački odgojitelji u cijelom Reichu na temelju podmuklog židovskog umorstva u Parizu spontano su obustavili vjeronaučnu obuku, jer više nijesu u položaju uljepšavati li- kove jednoga naroda, koji živi samo od mržnje protiv Njemačke. Ta je od- iuka uslijedila neposredno sa strane tangiranih bez da je u tome pravcu bilo dano ikakovo maregjenje, iz nji- hovog njemačkog osjećaja“. U povodu toga nacionalsocijalistički savez učitelja poveo je akciju, da se obustavi vjero- maučna obuka i da se ona više uopće ne obnavlja. Predsjednik biskupskih konferencija Njemačke u Fuldi kardinal knez nadbiskup dr. Adolf Bertram u Breslau odlučno je kod nacionalsoci- jalističkih vlasti protestirao protiv te akcije njemačkih učiielja. U pismn koje je u vezi s time uputio svećenstvu nadbiskupije upozorava, da je ovaj po- stupak u svojim razlozima nerazumljiv, po obliku neobičan, a po posljedicama nadasve štetan. U ime cjelokupnog episkopata ističe da bi takova akcija mogla ponovno jako uzdrmati odnose izmegju države i Crkve te biskupi pre- ko nje ne mogu preći šutke, Dodaje i to, da je ovaj korak, ondje gdje je proveden, izazvao teške nemire. U svim školama je pročitan i ,pro- tumačen“? kojim se učenici oslobagjaju od svake obveze polaženja vjerske na- stave i crkvenih te svih drugih bogo- službenih čina. 'Za učenike ispod 14 godina dosta je izjava roditelja, a uče- nici iznad 14 godina odlučuju sami. Učitelji i katekiste ne smiju davati u- čenicima nikakvih savjeta. Drugi jedan dekret opet odregjuje da župnici ili katekisti mogu odrediti dan za ispovi- jed i pričest samo onda kad nema škol- ske obuke, Zapovijedani blagdan Sv. Leopolda, zaštitnika Austrije isto kao i zapovijedani blagdan Bezgrješnog Za- čeća bili su prvi puta ove godine školski dani. Učitelji glazbe ne smiju pjevati s učenicima svete pjesme. Svete pjesme — veli se u odnosnom dekretu — sa- činjavaju dio vjerske obuke i prema tome moraju se isključiti iz škole, U školi se moraju učiti narodne, vojničke i macionalsocijalističke pjesme. Zaplijenjena su dobra opatija Zwettl i Gotiwieg. Isto je tako zatvoren sa- mostan Otaca Servita n Innsbrucku, a jednaka se sudbina očekuje i za opatiju u Wiltenu. ,Smegje bolničarke“ u Austriji dobile su naregjenje da do veljače slijedeće godine iškoluju toliki broj bolničarka, koji bi bio u stanju da zamijeni sav redovnički personal u svim austrijskim bolnicama. Pomozite Dobrotvorni Odbor ,,Milosrde“' DUBROVNIK, 28. Prosinca 1938 Benediktinci nam se vraćaju Preuzv. msgr. Miho Pušić biskup hvarski napisao je, u prošlom broju »Života s Crkvom“, jedinog hrvatskog liturgijskog časopisa, članak pod gor- njim naslovom, zamolivši sve hrvatske katoličke novine i časopise da bi se na dotični osvrnuli obzirom na veliku aktuelnost stvari o kojoj radi. Mješte osvrta prenosimo članak ovdje u izvatku duboko žaleć što ga, zbog skučenog prostora lista, ne mo- žemo u cjelini prenijeti buduć zaista to zaslužuje. Svima je dobro poznato, kako je važnu ulogu imao Benediktinski red u srednjem vijeku za vjersku i narodnu prosvjetu našega Hrv. naroda. U ono doba kada još nije bilo javnih škola, samostani su bili, uz kaptole i župske domove, jedina ognjišta narodne pro- svjete. U tomu se od 10 do 12 vijeka osobito isticao slavni red Sv. Bene- dikta. Važnost Benediktinskog reda dobro je shvatio i utemeljitelj hrvatske narodne dinastije, knez Trpimir koji je prvi uveo Benediktince u naše krajeve. Već je god. 852 za njegova vladanja osnovana prva hrvatska Benediktinska Opatija u Rižinicama izmegju Klisa i Solina, iza koje su utemeljene mnoge druge. Glasovita Bašćanska ploča kaže nam koliko su Hrvati u XI vijeku vo- ljeli svoje Benediktince te ih darivali, a oni su im na uzvrat podizali crkve i odgajali mladež. Hrvatski knezovi i kraljevi znajući da su Benediktinski * samostani svojim primjerima, radom i naukom prava rasadišta vjere, kulture i gospodarskog napretka, podigoše ve- liki broj opatija u primorskim kraje- vima svoje države. U samoj Dalmaciji od Raba do Budve dosele je nabro- jeno 113 Benediktinskih samostana, 41 po otocima a 72 na kopnu, od ko- jih četvrtina bijaše ženskih a tri četvr- tine njih muških samostana. Važnu ulogu Benediktinskog reda u Hrvatskom narodu dobro je uvidio i češki kralj Karlo VI., koji je istodobno bio i njemački car, te odluči da uvede taj zaslužni red u česke zemlje. Putu- jući godine 1337 kao kraljević preko Hrvatske u Gornju Italiju, na tom pu- tovanju, prolazeći od Vircvitice do Senja upoznao je- Hrvatske Benedik- tince i čuo ma svoje uši kako ti re- dovnici slave Boga u crkvenoj službi slovenskim jezikom. To se duboko usjeklo u njegovu dušu, te je deset godina kasnije, godine 1347 jedno od njegovih vladarskih djela bilo, da je dozvolom sv. Oca Pape osnovao u Zlatnom Pragu Benediktinski Samo- stan ,Na Slovanech“, u koji je za u- čitelje crkvenog slavenskog jezika po- zvao hrv. redovnike Benediktince, Mb svoj prilici sa otoka Krka. Megjutim radi raznih uzroka, oso- bito iza propasti naše narodne dina- stije, koja je brižno njegovala i poma- gala Benediktince, stadoše propadati malo po malo naši Benediktinski sa- mostani jedan za drugim te nam osta- ne samo na primorju šest neznatnih ženskih samostana. Posljednji muški Benediktinski samostani bili su na o- toku Mljetu i otoku Pašmanu, i nji- hove su zgrade i ako u ruševnom stanju i danas sačuvane. Čežnja da se uspostavi u našim stra- nama Benediktinski red, toli zaslužan na vjerskom i marodnom polju, nije nikada utrnula u hrvatskom narodu. Narod nije nikada zaboravio svojih dobročinitelja, Najveći su sinovi na- šega naroda mastojali da se kod nas obnovi Benediktinski red : glasoviti naš povjesničar Dr Franjo Rački, veliki biskup Dr Antun Mahnić, ali najviše je u tom pogledu radio naš slavni ro- doljub i učenjak blagopokojni Don Frane Bulić, Svi hrvatski biskupi, oso- bito dalmatinski, vruće žele da se Be- nediktinci povrate kod nas. Ta se je želja još više pojačala kad se probu- dio naš mladi liturgijski pokret u na- šim stranama. Liturgija je glavno po- lje djelovanja benediktinskog reda. Nji- hova Regula osniva se na dva životna propisa: Ora et labora — moli i radi, Molitva, knjiga, plug, to je program benediktinskog reda, sli prvo mjesto zauzimlje molitva, i to liturgijska mo- litva u duhu Crkve. To je ono pogla- vito Djelo Božje (Opus Dei) što ga imadu da vrše Benediktinci, Sada mogu da javim katoličkoj hr- vatskoj javnosti ugodnu vijest: Naše skupne molitve za povratak Benedikti- naca nijesu bile uzaludne, Naša se za- jednička želja približuje sve to više ostvarenja. Dva naša mlada hrvatska svećenika već su stupila u novicijat Benediktinskog samostana. ,Na Slova- nech“ u Zlatnom Pragu: Svećenik hvarske biskupije Kirigin Josip i krčke Spicijarić Antun. Njihovim odlaskom put je prokrčen, ali to nije dosta. Treba da se i drugi njima pridruže u što ve- ćem broju: svećenici, braća laici i abi- turijenti, ako hoćemo da vidimo što prije oživotvorenu našu vruću želju. Svi dakle, koji osjećaju zvanja, neka se obrate direktno samostanu Bene- diktinaca u Praha II Emauzy 320, ili liturgijskom Odboru pri svom Ordine- rijatu koji će poduzeti potrebite korake za primitak u red. Još nešto: Toplo preporučamo svoj braći svećenicima, svjetovnim i redovnim, da bi se sva- gdano u sv. misi sjetili ove svete stvari, a pozivljemo i sve ostale vjernike oso- bito sve prijatelje liturgijskog pokreta, da i oni gorljivo mole za što bolje ostvarenje ove naše zajedničke želje. Nego pošto osnutak novih samostsna zahtjeva velikih izdataka, stoga uslo- bogjujem se da stavim na srce svim imućnijim hrvatskim katoličkim rodo- ljubima da bi i praktički doprinijeli svoju pomoć uspostavljenju Benedik- tinaca kod nas, sjećajući se u svojoj oporuci kojim doprinosom za tu veliku vjersku i narodnu svrhu, kao što i ostavljajući svoje knjige za buduće naše benediktinske samostane. Na koncu objavljujem još jednu vrlo utješnu vijest. Dne 25 prošloga listo- pada pri svom pohodu ad limina imao sam sreću da budem primljen u po- sebni saslušaj kod Sv. Oca. Našao sam ga posve bodra i čila. Uz ostalo spomenuh mu naše nastojanje za ši- renje liturgijskog pokreta, koje promiče CIJENA Din. 1:50 osobito naše jedino hrvat. liturgijsko glasilo , Život s Crkvom“. Takogjer ga izvjestih o dvama već održanim litur- gijskim kongresima i još nadođah da se ozbiljno radi o obnovi zaslužnog benediktinskog reda kod nas Hrvata te da su u tu svrhu dva maša sveće- nika, od kojih jedan iz moje biskupije već otišla u Emauski samostan u Pra- gu. Na koncu zaprosih Njegov blago- slov čitavom ovom našem radu. Sv. Otac s osobitim je veseljem sve ovo saslušao i naglasivši da je liturgijski pokret veoma važan čimbenik za pro- dubljenje pravog katoličkog života, pa stoga od velike važnosti takogjer za Katol. Akciju — koja nije drugo nego intezivni katolički život, kako Oa to često ističe, — završi: Vrlo rado od svega srca udjeljujem posebni blago- slov vašem liturgijskom pokretu kao što i prevažnom djelu za uspostavu Benediktinaca u vašem narodu. Neka ovaj blagoslov Kristovog Na- mjesnika na zemlji obodri svih nas u teškom rađu za liturgijsku obnovu na- šeg hrvatskog naroda, u smislu po- znatog gesla Sv. Oca: Sve više i sve bolje. Za Božić DĐođimo Kate, Domu starom*... Oj, peđimo Domu, gdje sam mala bila, Gdje igrom ja smatrah života trenutke, Te danas pamtim kako si mi vila Od krpa Kika nasmijane lutke. U kosu ću zadjesti djetinjstva mi cv'jet, Izljubiću redom sve igrice svoje; Probudiću, Kate, dragi stari sv'jet, Gospcđe ti mile i Gospare tvoje. Ti ćeš mi k& negda stablo don'jet jele... Sve srebrne kano iz legende b'jele, Izvljesćemo zvjezde, blistave kolane... Pred zmaragdne, svete, kleknućemo grane, Glavu sagnvt s'jedu pred Božića sv'jeće I sve tiho, Kate, plakati od sreće.... ELMOT Na 20 XII-1930. * Ove je stihove pjesnikinja spjevala svojoj vrijednoj i dragoj službenici Kati, koja je služila skoro pedeset godina u njenoj kući obiteljskoj ,iza Roka“ ispod mira od grada, gdje se je pjesnikinja i rodila. — Radi pregradnje snižene cijene zgodna prilika za nabavu božićnih darova KNJIŽARA JADRAN" DUBROVNIK m