IURIS SSS

 

TAKSA PLACENA U GO?TOVU

Narodna

 

vijest

 

GOD. XIX — BR. 13

DUBROVNIK, 1 Travnja 1937

CIJENA Din. 150

 

Katolicizam

Dubrovnika

Nijedan grad nema više razloga,
da se ponosi time, što pripada veleb-
noj Božanskoj instituciji Katoličke Crk-
ve nego li Dubrovnik sa svojim teri-
torijem, Zaista stara je dubrovačka
Crkva, njezini temelji sižu u apostol-
sko doba, jer je u Dubrovnik došla
Katolička Crkva još iz starog Epida-
ura, a po Pelješcu, Lastovu, Mljetu,
“Šipanu, Lopudu i Koločepu bijaše krš-
ćana katolika već u rimsko doba.

Jedan od najboljih dubrovačkih
kroničara Junije Resti spominje, da je
već Papa Grgur Veliki 590—604 po-
digao u Dubrovniku metropoliju, a
njoj potčinio takogjer Crkvu u Zahum-
lju ili Stonu. Od onog doba pa sve
do danas stanovnici s Primorja, Pe-
lješca, Stona, dubrovačkih otoka i os-
talog teritorija Dubrovnika ispovijedaju
katoličku vjeru i to koliko oni zapad.
nog toliko oni istočnog obreda; svi
su oni kroz čitavo to vrijeme općenito
govoreći vjerni sinovi Katoličke Crkve
i Sv. Oca Pepe. Inovjerci su bili u
ovim krajevima uvijek iznimka, a kako
nam historija jamči, pojavljivali su se
za veoma kratko vrijeme u nesregje-
nim i mutnim prilikama, kada je svat-
ko tražio, da poremećeni poredak is-
koristi za se. Stoga je za Dubrovnik i
njegov teritorij katolička vjera i prava
i stara i najstarija, u pravom smislu
riječi pradjedovska. Ona jaka moralna
moć, koja je nad Dubrovnikom bdila,

koja ga je štitila, koja ga je od nepri-
jatelja branila, koja mu je brojnim po-
vlasticama za trgovinu s inovjercima
unapredila blagostanje i podigla ga
do bogatstva i sjaja, koja je svojom
vjerom i zapadno-evropskom civiliza-
cijom dala pobudu za književni i znan-
stveni procvat Dubrovnika jest upravo
Katolička Crkva i Papinstvo. Povijest
grada sv. Vlaha na usta Farlatija jas-
no nam svjedoči, da bez pomoći raz-
nih Papa; osobitih prijatelja Dubrov-
ka, naš grad ne bi bio mogao dopri-
jeti do poznatog bogatstva, niti bi naši
pregji bili mogli graditi toliko sjajnih
crkava, osnivati toliki broj karitativnih
ustanova, koje mnoge druge veće države
nijesu imale, a koje su se sve do da-
nas uzdržale na ponos Katoličke Crk-
ve i Dubrovnika. Ova je činjenica po-
takla kardinala Tolommei, da je mogao
kazati: Što se tiče prosvjete, Dubrov-
nik je dotaknuo rimsko veličanstvo,
ali to ima zahvaliti katoličkoj vjeri,
kojom je bio vezan uz zapad i Papu.
Bez toga bi bio imao na prosvjetnom
polju isti udes kao susjedne balkan-
ske države. Dubrovnik je ta dobročin-
stva shvaćao, pak je katoličku vjeru
visoko cijenio, sinovski ljubio i za nju
požrtvovno radio tako te Farlati svje-
doči, da sve što se je katolika spasilo
i uzdržalo u Bosni, Srbiji i Bugarskoj,
mora se pripisati u zaslugu dubrovač-
koj vladi.

Enciklika Sv. Oca njemačkim
biskupima

Sveti je Otac Papa Pijo uputio
encikliku njemačkim biskupima, s ko-
jom potvrgjuje sa blistavom jasnoćom
doktrine katoličke Crkve prama zablu-
dama u Njemačkoj to jest proti njemač-
koj politici pram katoličkoj Crkvi, Sve-
ti je Otac prikupio zvanične podatke
o progonima katolika u Njemačkoj, a
naglašava se, da je Papa očekivao do
zadnjega časa, da će diplomatskim pu-
tem riješiti sva sporna pitanja, što me-
gjutim nije uslijedilo. Papa kaže u en-
ciklici, da krivica za nepoštivanje kon-
kordata sklopljenog izmegju Reicha i
Vatikana nije na strani katoličke Cr-
kve, nego vlade Reicha, koja nije lo-
jalno tumačila odredbe ovog ugovora.
Sveti Otac Papa neće da ukine taj
konkordat jedino iz brige za &bas du-

ša koje su mu povjerene, ali će i dalje
nastaviti, da brani prava vjernika ka-
toličke Crkve od poglavara njemačkog
naroda. U tom pogledu neće na Njega
uticati prolazni uspjeh ili neuspjeh. U
enciklici se zatim kritizira rasistička
nauka i oštro osugjuje teoriju o naro-
du, krvi i zemlji, Svi, koji propovije-
daju takovu nauku, vrijegjaju vjeru,
Za kršćane je križ, koji danas neprija-
telji napadaju, jedini simbol svuda,
gdje se čine pokušaji, da se roditelji-
ma oduzme mogućnost odgoja djece i
vrijegja vjera u Boga. Crkva nikada
neće priznati škole, u kojima se učite-
ljima povjerava vjerska nastava, jer
nije slobodna i jer se vrši u protukrš-
ćanskom duhu, Enciklika je naišla na
živ odjek u Njemačkoj i Italiji,

 

ITALIJA I JUGOSLAVIJA

Talijanski ministar vanjskih posa-
la grof Ciano posjetio je 25 ov. mj.
Beograd. Bio je svečano dočekan. Sti-
gao je specijalnim salonskim kolima,
u koja se je ukrcao u Rakeku, u pr-
voj postaji Jugoslavije. U Beogradu je
stao dva dana, te je otputovao u su-
botu 27 ov. mj. Odmah nakon dolas-
ka u Beograd, bio je grof Ciano pri-
mljen u audjenciju kneza namjesnika
Pavla, koji ga je zadržao na ručku,
a poslije toga predao mu orden Bije-
log Orla I. stepena. Rezultat posjete
grofa Ciana je politički i privredni spo-
razum ltalije i Jugoslavije na 5 godi-
na. Koli Italija toli Jugoslavija obave-
zali su se, da će poštivati svoje za-
jedničke granice kao i pomorske gra-

nice dviju država na Jadranu. Obe su
se države dalje obavezale, da neće
trpiti na svojim teritorijima niti da
pomažu bilo na koji način ma kakovu
aktivnost koja bi bila uperena protiv
teritorijalnog integriteta ili postojećeg
poretka druge strane ugovornice; obe
strane ugovornice sporazumile su se
da pojačaju i prošrre svoje sadašnje
trgovinske razmjene kao i da ispitaju
uslove za megjusobnu privrednu sa-
radnju. Taj sporazum je potpisan u
petak 26 ov. mi. od grofa Ciana u ime
Italije i od dr Stojadinovića u ime Ju-
goslavije.

Taj je dakle sporazum baza ure-
gjenja političkih odnosa na Jadranu i u-
tvrgjivanje uzajamne ekon. saradnje. Ti
sporazumi znače — kako je sam grof
Ciano rekao — mir i sigurnost izme-
gju Italije i Jugoslavije.

 

Razne vijesti

U Kini umiru od gladi. Uslijed
velike suše u cijeloj oblasti Sečnan
vlada glad, Nekoliko hiljada ljudi u-
mrlo je od gladi.

Poljska Vojska i Pijo XI. Od
vremena boravka Pija XI. kao nuncija
u Poljskoj podržavaju se uske veze
izmegju poljske vojske i Pija XI, Voj-
ska je zahvalna tadanjem nunciju za
primjer mira i pouzdanja, što ga je
pružio u teškim danima boljševičkoga
napadaja na prijestolnicu Poljske. Zato
poljska vojska osobito svečano slavi
papin dan. Tako je ove godine var-
šavska garnizona pored službenih sve-
čanosti obavila i svoju, vojničku slavu
papina dana, Pred zastupnicima cijele
garnizone, megju kojima je bio veći
broj generala, pukovnika i viših čas-
nika, održao je kapetan Steifer preda-
vanje o Piju XI. Kad je na to ustao
Mons. Pacini, da u ime Sv. Oca zah-
vali na ljubavi vojske prema papi, po-
digao se val klicanja Piju XI. Osim
toga vojnički časopis ,Wiarus“ posve-
tio je veliki dio broja od veljače papi
Piju XI.

Francuska. General Weygand o
dužnostima katolika prema domovini.
Prigodom godišnje skupštine Prijatelja
Katoličkog Instituta u Parizu održao
je bivši generalisimus irancuske voj-
ske, general Weygand predavanje o

gornjoj temi. Weygand je upozorio na
tri pogibelji današnje Francuske: de-
natalitet, marksizam, nemoralnost, Po-
hvalivši nastojanja katoličkoga insti-
tuta, da dade narodu zdravu inteligen-
ciju, govornik je pozvao studente, da
se hrabro bez ljudskih obzira bore
protiv ovih neprijatelja domovine.

Amerika. Katolički radijski sat.
Poznato je, da u Sjed. Am. Državama
postoje ,Kolumbovi vitezovi“, To je
najveća muška katolička organizacija
na svijetu. Broji preko 442 hiljade čla-
nova. Uz ostalo u svom radu oni o-
državaju po više tisuća večernjih teča-
jeva preko kojih upoznavaju svoje čla-
nove sa vjerskim i socijalnim pitanji-
ma. No najuspješniji je njihov rad ,ka-
tolički radijski sat“ kada oni preko
56 radijskih stanica svake sedmice dr-
že predavanja o katoličkoj Crkvi i nje-
zinoj ulozi. — Ovi će Kolumbovi vi-
tezovi do godine podignuti u San
Francisku kip sv. Franji, koji će biti
visok 50 metara.

Štafeta s vječnim svijetlom. Pri-
likom 900 godišnjice pokrštenja Ma-
gjara i istodobnog megjunarodnog Eu-
haristijskog kongresa u Budimpešti
zapalit će sv. Otac Papa na grobu sv.
Petra u Rimu baklju, koju će posebna
štafeta prenijeti u Ostrogon, sjedište
kardinala Primasa. Tamo će stići 15.
kolovoza odakle će vatru raznijeti sva
sela i gradovi u Magjarskoj posebni
brzoteče.

Novo rimsko carstvo. Novo ta-
lijansko kolonijalno carstvo je gotovo
sedam puta veće od matice zemlje na
Apeninskom poluostrvu.

Bečki tehničar izumio je novi
električni transformator, koji znatno u-
manjuje potrošak struje.

Binzantinske dvorane. Sadašnji
Papa, koji je veliki prijatelj Istoka i
istočne kulture odredio je u vatikan-
skim zbirkama historijskih dragocje-
nosti posebne dvije dvorane za zbirke
iz drevnog Bizanta.

Javlja se opet. Glasoviti radio-sve-
ćenik pater Coughlin u Americi ponovo
je počeo govoriti na radiu, ma radost
milijuna svojih slušalaca. Govoritće sva-
ke nedjelje preko cijele godine.

Anglikanci za sjedinjene. An-
glikansko društvo za kršćansko jedin-
stvo odižalo je nedavno skupštinu,
na kojoj je ustanovljeno, da ima već
1158 anglikanskih svećenika, koji rade
na sjedinjenju crkava s Rimom. U re-
zoluciji se kaže, da je vjera u Engleskoj
uslijed prekida sa središtem jedinstva
dospjela u kaos, koji traži, da se raskol
ostrani.

Irci su stvorili ,kršaćansku fron-
tu“ u borbi protiv komunizma. Sudje-
luju u njoj intelektualci i radnici, Na
njihovim zborovima i manifestacija-
ma znade biti po 40 hiljada ljudi.

Zabranjene su slobodno-zidarske
organizacije i u Rumunjskoj.

Govori se u Londonu, da će Sv.
Oca zastupati prigodom krunidbenih
svečanosti jedan nadbiskup s papina
dvora i jedan viiez. Megjutim papini
zastupnici neće prisustvovati protestan-
skim vjerskim ceremonijama, nego će
prisustvovati posebnoj svetoj Misi,
koja će se tom prigodom služiti u
Westminsterskoj katedrali,

Italija broji prema najnovijoj sta-
tisci od 31 siječnja ov. g. 43,296,000
stanovnika.

Eduard Herriot, bivši francuski
predsjednik vlade i prvak Radikalne
stranke, darovao je 40 hiljada franaka
za novu župsku crkvu uselu Aube-u,
gdje je svoju mladost proboravio kod
strica župnika, komu, veli, da je uvijek
ostdo haran.

Pomrčina sunca, kakvu se od
1200 godina nije vidjelo, vidjet će
dne 8' lipnja ove godine pučanstvo
južno-američke republike Peru. To će
biti jedna fenomenalna pomrčina sunca ;
totalna pomrčina sunca trajat će punih
7 minuta i 4 sekunde.

 

Starijim osobama reumatične boli
ogorćavaju stare dane. Vi koji trpite na
REUMATIZMU, KOSTOBOLJI, PRO-
BADANJU, IŠIASU, ZUBOBOLJI 1
GLAVOBOLJI preporuča Vam se i ma-
saža. Za masažu dobra je ,ALGA“.
Masaža ,ALGOM“ Vas krepi i osvježuje.
»ALGA“ je za starije osobe prava bla-
godat.

»ALGA“ dobiva se svuda, 1 boca Din. 12—
R S. Br. 1811/3297