Strana 2

 

Protiv nemoralne štampe. Ge-
neralni direktor pošta u Rossveltovom
kabinetu je uvjereni katolik Mr. Farley.
Oa je izjavio, da amerikanska pošta
namjerava zapriječili odašiljanje nemo-
ralnih knjiga i predmeta. Baš u toj
stvari, da će se državni zakoni najsa-
vjesnije primjenjivati.

Protestna skupština francuskih
ratnika protiv bezbožničkoga po-
kreta. Neđavno je u Parizu održana
skupština, kojoj je prisustvovalo 5 hi-
ljada francuskih ratnika, pa je na njoj
primljena rezolucija, u kojoj skupšti-
nari izjavljuju, da su duhovna dobra
temelj poretka i mira u ljudskom dru-
štvu i da je francuska civilizačija ugro-
žena od mateiijalističkoga bezboštva.
Skupština je naglasila potrebu, da se
zbiju svi, što religiozno osjećaju, pro-
tiv navale barbarstva i dala je izražaja
najodlučnijoj volji, da se u toj zajed-
ničkoj borbi ne dadu ničim razdvojiti,

 

Domaće vijesti

Put , Jadrana“ do Amerike. Škol-
ski brod ,Jadran“ kr. ratne mornarice
putuje s pitomcima najstarije klase
vojne Akademije u Gružu po prvi put
ma veći naučni put do Jažne Amerike.

Riješavanje splitskog štrajka u
Beogradu. Dne 24 pr. mj. održana je
u Ministarstvu socijalne politike kon-
ferencija radi štrajka radnika cementne
industrije u okolici Splita. Izmegju o-
stalih učestvovali su toj konferenciji i
delegati radničke organizacije Hrvat-
skog radničkog saveza. Ma iako nije
na konferenciji došlo do rješenja ovog
važnog pitanja, ipak na mjerodavnim
mjestima uvjeravaju, da će ono sva-
kako ubrzo biti riješeno na zadovolj-
stvo. Ističe se kod toga da zahtjevi
radnika nijesu nikako pretjerani, dok
se na drugoj strani pokazuje premalo
susretljivosti kod poslodavaca. Po zad-
njim vijestima, što smo jučer primili
iz Splita, izgleda, da će se ovih daua
početi raditi u svim tvornicama.

Nadbiskup dr Bauer u Splitu.
Dne 25 pr. mj. u večer stigao je u
Split hrvatski metropolita preuzv. za-
grebački nadbiskup dr. A, Bauer hi
pratnji svoga tajnika. U Splitu je otsio
kao gost kod preuzv. biskupa, a neko
će vrijeme provesti na svom običajnom
odmoru 1 Supetru.

Smrt poslanika u Londonu. U
Londonu je nenadno preminuo opuno-
moćeni ministar dr Slavko Grujić. Po-
kojnik je proveo čitav Život u diplo-
matskoj službi.

Umro jugoslavenski poslanik u
Beču Nastasijević. Isti dan 23 marta
kada je naprasnow smrću umro jugo-
slavenski opunomoćeni ministar na en-
gleskom dvoru dr. Grujić, umro je
poslije duge i teške bolesti jugosla-
venski poslanik u Beču Giorgio Na-
stasijević.

U Zagrebu je umro dr Gijtto
Šurmin poznati naučenjak, profesor u-
niversiteta i bivši ministar.

Amandman o udaji učiteljica. Iza-
šao je u Narodnoj skupštini u Beo-
gradu amandman, koji odregjuje, da
učiteljice, koje se udaju za neučitelje
osnovne škole, gube službu. Izvršni
odbor Jugosl. učiteljskog društva traži,
da se ovaj amandman ne provede u
život, jer da onemogućuje velikom bro-
ju učiteljica, da stupe u brak. (To je
najviše upereno proti udaji sa činov-
nicima, ali zašto se priječi učiteljici da
se udade za kojeg mješćanina privat-
nika? Opaska Uredništva.)

U Travniku je titiro Isusovac
O. dr Vladimir Grahli u 43 godini ži-
vota. Pokojnik je najprije bio časnik
u austrijskoj vojsci, zatim sudac, a na
koncu je stupio u isusovački red i vr«
šio dužnost nastavnika na travničkoj
gimnaziji. Počivao u miu! i

Dr Korošec kao pretsjednik glav-
nog zadružnog saveza Jugoslavije iza-
bran je pretsjednikom megjunarodnog
kongresa zadružnih saveza, koji će se
održati u Haagu.

Elektrika na otoku Braču. Ne-
davno su se sastali u Splitu svi općin-
ski načelnici sa otoka Brača, kojemu
je pretsjedao narodni zastupnik g. Pe-
tar Mladineo, pa je raspravljeno, kako
bi se provela elektrifikacija otoka Brača.
Zaključeno je, da še osnuje zadruga
za elektrifikaciju. U pretres je uzet
predlog, da se putem pomorskog ka-
bela provede vod sa velike električne
centrale na Gubavici kraj Omiša, pa
da se na taj način provede elektrika i
po ostalim mjestima otoka Brača.

Pred poskupljenjem tvorničkih
odijela i obuće. U predlogu Finan-
cijskog zakona za god. 1937.38 pred-
vigjena je trošarina na tvornička odi-
jela i tvorničku obuću, koja je dosta
znatna, a tim više osjetljivija, jer tvor-
nička odijela i tvorničke cipele kupuju
siromašni slojevi gragjanstva. Na od-
jeću i obuću, izragjenu kod krojača
odnosno postolara neće se ubirati ta
trošarina. To isto vrijedi i za njihove
proizvogjačke zadruge odnosno zajed-
nice. Proizvogjači (tvorničari) odnosno
trgovci prebacit će ovaj novi teret na
kupce (potrošače). Oni to opravdavaju
time, da je potrošaču lakše platiti tro-
šarinu ma jedno ili na jedne cipele,
nego li tvorničarima odnosno trgovci-
ma na čitavu zalihu.

Vagjenje zlata u Bosni. U Buso-
vači nedaleko Fojnice (na putu Sara-
rajevo — Travnik) pronagjene su ve-
like naslage rudače ,pirita“, u kojoj
ima i dosta zlata. Već je osnovano i
jedno poduzeće, koje će se baviti va-
gjenjem zlata na tom mjestu.

Otpušteni radnici. Tvornica Tivar
je u vezi s ukidanjem prodavaonica
otpustila 120 radnika i radnica.

Narodna pomoć. Odbor za na-
rodnu pomoć, koji su u Zagrebu iza-
brala hrvatska kulturna i gospodarska
društva sa zadaćom, da sabire sredstva
za pomoć postradalim hrvatskim selja-
cima, sabrao je osim hrane u naravi
i preko tri i po milijuna dinara.

Osnutak društva ,Hrvatski jezik“
U Zagrebu se je osnovalo prošlih dana
društvo sa zadaćom, da čuva jezik, da
potmože njegovu razvoju i da ljudima
daje praktične savjete za njegovu pra-
vilnu upotrebu. Društvo je nazvano
Društvo Hrvatski jezik“ u Zagrebu.
Društvu je svrha njegovanje hrvatskog
jezika t. j. njegovo unapregjivanje,
čuvanje njegova duha i nastojanje oko
njegove pravilne upotrebe na svim
područjima govora i pisanja. Članom
može postati svatko. Članovi fedoviti
plaćaju mjesečno 5 din., a podupira-
telji 20 din. Prijave se primaju usmeno
ili pismeno u poslovnici Matice Hrvat-
ske, Matična ulica 2. Zajedno s upisom
valja platiti upisninu u iznosu od
Dinara 10.

Prašak ,
izvrsno je sredstvo za čišćenje želuca i

crijeva, ,MAGNA“ purga čisti bez boli
i brzo.

Prašak , MAGNA“

uklanja sve želučane boli, ako se uzimlje
poslije objeda i večere u malo vode, na
vrhu od noža. , MAGNA“ purga preporti-
ča se djeci i odraslima.

Prašak ,Magna“ omot. Din, 4, Orig. staklenika Din
20.-, R. S, Br. 4488/32

 

NARDONA SVIJEST 1 Travnja 1937

 

Broj 13

 

Za Starčevićev spomenik

Družba Braće Hrvatskog Zmaja
odlučila je da u Zagrebu podigne
dostojan smomenik ocu hrvatske državne
misli dru Autunu Starčeviću.

Tu su odluku stvorila Braća Hrvat-
skog Zmaja u najdubljoj vjeri, da time
udovoljavaju davnoj želji i potrebi sva-
kog poštenog hrvatskog srca, a iu
dubokom pouzdanju, da će u dogled-
no vrijeme sabrati dovoljnu svotu za
spomenikkojićedolikovatiocu domovine

Ta je odluka stvorena u dubokom
pouzdanju da će doista biti i ostvarena,
jer su Braća Hrvatskog Zmaja znala,
da će cio hrvatski natod kao jedan
čovjek stati uz ova akciju, koju je
vogja i pretsjednik g. dr. Vlatko, Maček
svesrdno prihvatio i pohvalio, obećav«
ši Zmajevcima punu moralnu i mate-
rijalnu pomoć. A djelo koje se provodi
uz pomoć i po volji cijeloga naroda,
može i mora biti ostvateuo i mora biti
velebno, kako je velika bila i duša
Staroga, koja jest i biti će do. vijeka
megju nama.

Na poziv Braće Hrvatskoga Zmaja
počelo je sakupljanje na sve strane,
počeli su stizavati doprinosi iz mnogih
pa i najmanjih = se&oca hrvatske
domovine, te je prvi doprinos dalo

baš htvatsko selo. Grad ne zaostaje.
Redaju se doprinosi.

Ne smije biti ni jednog Hrvata ni
Hrvatice, koji neće darovali barem
jedan dinar za spomenik, ne smije biti
ni jednog sela ni grada, koji bi se
oglušio javnom pozivu Braće Hrvat-
skog Zmaja. U svakom mjestu treba
da se sastave odbori od pretstavhika
svih hrvatskih društava, ili da se sas-
tane nekoliko uglednijih gragjana, koji
«će onda provesti sabirnu akciju bilo
na taj način, što će prirediti kakvu
priredbu koncerat ili zabavu, a sav
prihod namijeniti za spomenik, bilo
pak što će sabiranje u svom mjestu
povjeriti poštenim i agilnim ljudima.
Naročito se preporuča svim hrvatskim
društvima, da prigodom glavne skup-
štine ili inače kojom zgodom votiraju
doprinos za spomenik, a jednako se
to umioljavaju sva hrvatska privredna
i bankovna poduzeća, kao i općinske
i gradske uprave.

Sve doprinose treba slati Gradskoj
Štedionici u Zagrebu običnom poštan-
skom uputnicom ili čekovnom uplatni-
com Poštanske Štedionice br. 33.200,
ali treba naznačiti, da je novac poslani
za Starčevićev spomenik.

 

Fraukirane poštanske dopisnice

u spomen proslave 1000 godiš-

njice hrvatskog kraljevstva u
prometu

Ovih su dana puštene u promet
ilusttirane dopisnice u spomen proslave
1000-godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.
One donose sliku spomen-bazilike sv.
Ćirila i Metoda na Duvanjskom polju
neobično lijepo i ukusno izradjene u
bakrositu. Na jednima stoji ispod slike
tekst samo latinicom : ,U spomen 1000-
godišnjice krunisanja prvoga hrvatskoga
kralja Tomislava,“ a na drugima isto
tako ,U spomen 1000 godišnjice Kra-
ljestva Hrvatskoga.“ Jedna ovakva do-
pisnica zajedno s već utisnutom mar-
kom, stoji samo jedan dinar, a do-
hodak od njihove ptodđaje namijenjen
je u korist konačnog unutarnjeg dovr-
šenja veličanstvene bazilike na Duvanj-
skom polju, što ju je hrvatski narod
svojim doprinosima otpočeo graditi god.
1925 u spomen proslave 1000-godiš-
svoga Kraljestva. Zbog plemenite na-
rodne opće hrvatske svrhe kojoj,

su namjenjene, zaista ne bi smjelo
biti svjesnog Hrvatata, koji ih ne bi
upotrijebio, osobito sad prigodom
uobičajenih uskrsnih čestitaka rodbini
te raznim znancima i prijateljima.

 

Jubilarne  Ćirilometod-
ske poštanske dopisnice

Prigodom navršenja 1050-godišnjice
od smrti sv. Metoda odjeknule su ći-
rilometodske svečanosti po cijelom
kršćanskom slovenskom svijetu, osobito
kod nas u Hrvatskoji u Čehoslovačkoj
a da ne govorimo o Bugarskoj. Da
bi se uspomeni na tu rijetku kulturnu
proslavu dao i kod nas što svesirajniji
karakter priredjene su i, kako dozna-
jemo, ovih dana će biti puštene i
promet umjetnički izradjene dopisnice
sa slikom sv. Cirila i Metoda. Ove
dopisnice jedno provigjene i poštan-
skom markom, kako za tuzemni pro-
met tako i za inozemstvo. Upozorujući
ovim na njih svu našu javnost toplo
ih svakome preporučujemo.

 

Pjevanje ,,Crkvenog Pjevačkog Zbora“
u Katedrali kroz Veliku Sedmicu

bilo je obilno, raznoliko a na odličnoj
visini, Prva tri dana izveo je ženski
zbor ,Smiluj se“ od O. dr. J. Kuniči-
ća. Nježni i ugodni ženski glasovi li-
jepo su izveli tu skromnu ali odličnu
kompoziciju. Slijedeća tri dama cijeli
mješoviti zbor izveo je umjetničkom
dotjeranošću ,Christus factus“ od Mra
Vrutickog (I Izvedba) i ,Miserere“ od
P. Griesbachera, Kompozicija. Mra Vru-
tickog odlično spada u Veliku Sed-
micu svojom mističnom jednostavnoš-
ću. Tek u finalu se nešto malo po-
digne (,Propter quod“), da se odmali
povrati i završi početnim motivom. ,Mi-
serere“ P. Griesbachera ima sve pre-
tenzije moderne klasične  polifonske
muzike, Treba se produpsti u znače+
nje pojedinh stavaka, da se zapazi iz-
ražiti duboki vjerski osjećaj Griešba-
cherov i adekvatno slikanje pojedinih
momenata. | duboka sabranost, skru-
šeno pokajanje, naivno veselje te na-

kon čvrste nade oproštaja grijeha za-
nosno oduševljenje i slavljenje Bož-
je veličine: sve je to ocrtano u tom
velebnom psalmu, koji pristaje i už
liturgijsku službu i uz nabožni konce-
rat. Zbor je pod dirigovanjem g. A.
Gjivanovića izveo na opće udivljenje
tu kompoziciju, koja ipak stavlja na
izvagjače velikih poteškoća i višokim
glasovnim položajem i neprekidnim to-
kom glasova bez odmora.

U Veliki Petak izveo je Zbor ,Pu-
če moj“ od Viltoria odličnim razumi-
jevanjem.

Preko procesije Petka Velikoga,
koja je uspjela veličanstveno, pjevao je
kombinovani muški zbor od svećenika,
redovnika i klerika, pripravljen od O.
dr. J. Kuničića. Izvelo se je Remondi-
jev: ,Klanjamo se““ Tosijev : »Barjaci
kreću Kraljevi“ i Sabalichev ,Puče
moj“. I ovo je pjevanje bilo na odlič-
noj visini.

ZINE