Strana 2 Protiv nemoralne štampe. Ge- neralni direktor pošta u Rossveltovom kabinetu je uvjereni katolik Mr. Farley. Oa je izjavio, da amerikanska pošta namjerava zapriječili odašiljanje nemo- ralnih knjiga i predmeta. Baš u toj stvari, da će se državni zakoni najsa- vjesnije primjenjivati. Protestna skupština francuskih ratnika protiv bezbožničkoga po- kreta. Neđavno je u Parizu održana skupština, kojoj je prisustvovalo 5 hi- ljada francuskih ratnika, pa je na njoj primljena rezolucija, u kojoj skupšti- nari izjavljuju, da su duhovna dobra temelj poretka i mira u ljudskom dru- štvu i da je francuska civilizačija ugro- žena od mateiijalističkoga bezboštva. Skupština je naglasila potrebu, da se zbiju svi, što religiozno osjećaju, pro- tiv navale barbarstva i dala je izražaja najodlučnijoj volji, da se u toj zajed- ničkoj borbi ne dadu ničim razdvojiti, Domaće vijesti Put , Jadrana“ do Amerike. Škol- ski brod ,Jadran“ kr. ratne mornarice putuje s pitomcima najstarije klase vojne Akademije u Gružu po prvi put ma veći naučni put do Jažne Amerike. Riješavanje splitskog štrajka u Beogradu. Dne 24 pr. mj. održana je u Ministarstvu socijalne politike kon- ferencija radi štrajka radnika cementne industrije u okolici Splita. Izmegju o- stalih učestvovali su toj konferenciji i delegati radničke organizacije Hrvat- skog radničkog saveza. Ma iako nije na konferenciji došlo do rješenja ovog važnog pitanja, ipak na mjerodavnim mjestima uvjeravaju, da će ono sva- kako ubrzo biti riješeno na zadovolj- stvo. Ističe se kod toga da zahtjevi radnika nijesu nikako pretjerani, dok se na drugoj strani pokazuje premalo susretljivosti kod poslodavaca. Po zad- njim vijestima, što smo jučer primili iz Splita, izgleda, da će se ovih daua početi raditi u svim tvornicama. Nadbiskup dr Bauer u Splitu. Dne 25 pr. mj. u večer stigao je u Split hrvatski metropolita preuzv. za- grebački nadbiskup dr. A, Bauer hi pratnji svoga tajnika. U Splitu je otsio kao gost kod preuzv. biskupa, a neko će vrijeme provesti na svom običajnom odmoru 1 Supetru. Smrt poslanika u Londonu. U Londonu je nenadno preminuo opuno- moćeni ministar dr Slavko Grujić. Po- kojnik je proveo čitav Život u diplo- matskoj službi. Umro jugoslavenski poslanik u Beču Nastasijević. Isti dan 23 marta kada je naprasnow smrću umro jugo- slavenski opunomoćeni ministar na en- gleskom dvoru dr. Grujić, umro je poslije duge i teške bolesti jugosla- venski poslanik u Beču Giorgio Na- stasijević. U Zagrebu je umro dr Gijtto Šurmin poznati naučenjak, profesor u- niversiteta i bivši ministar. Amandman o udaji učiteljica. Iza- šao je u Narodnoj skupštini u Beo- gradu amandman, koji odregjuje, da učiteljice, koje se udaju za neučitelje osnovne škole, gube službu. Izvršni odbor Jugosl. učiteljskog društva traži, da se ovaj amandman ne provede u život, jer da onemogućuje velikom bro- ju učiteljica, da stupe u brak. (To je najviše upereno proti udaji sa činov- nicima, ali zašto se priječi učiteljici da se udade za kojeg mješćanina privat- nika? Opaska Uredništva.) U Travniku je titiro Isusovac O. dr Vladimir Grahli u 43 godini ži- vota. Pokojnik je najprije bio časnik u austrijskoj vojsci, zatim sudac, a na koncu je stupio u isusovački red i vr« šio dužnost nastavnika na travničkoj gimnaziji. Počivao u miu! i Dr Korošec kao pretsjednik glav- nog zadružnog saveza Jugoslavije iza- bran je pretsjednikom megjunarodnog kongresa zadružnih saveza, koji će se održati u Haagu. Elektrika na otoku Braču. Ne- davno su se sastali u Splitu svi općin- ski načelnici sa otoka Brača, kojemu je pretsjedao narodni zastupnik g. Pe- tar Mladineo, pa je raspravljeno, kako bi se provela elektrifikacija otoka Brača. Zaključeno je, da še osnuje zadruga za elektrifikaciju. U pretres je uzet predlog, da se putem pomorskog ka- bela provede vod sa velike električne centrale na Gubavici kraj Omiša, pa da se na taj način provede elektrika i po ostalim mjestima otoka Brača. Pred poskupljenjem tvorničkih odijela i obuće. U predlogu Finan- cijskog zakona za god. 1937.38 pred- vigjena je trošarina na tvornička odi- jela i tvorničku obuću, koja je dosta znatna, a tim više osjetljivija, jer tvor- nička odijela i tvorničke cipele kupuju siromašni slojevi gragjanstva. Na od- jeću i obuću, izragjenu kod krojača odnosno postolara neće se ubirati ta trošarina. To isto vrijedi i za njihove proizvogjačke zadruge odnosno zajed- nice. Proizvogjači (tvorničari) odnosno trgovci prebacit će ovaj novi teret na kupce (potrošače). Oni to opravdavaju time, da je potrošaču lakše platiti tro- šarinu ma jedno ili na jedne cipele, nego li tvorničarima odnosno trgovci- ma na čitavu zalihu. Vagjenje zlata u Bosni. U Buso- vači nedaleko Fojnice (na putu Sara- rajevo — Travnik) pronagjene su ve- like naslage rudače ,pirita“, u kojoj ima i dosta zlata. Već je osnovano i jedno poduzeće, koje će se baviti va- gjenjem zlata na tom mjestu. Otpušteni radnici. Tvornica Tivar je u vezi s ukidanjem prodavaonica otpustila 120 radnika i radnica. Narodna pomoć. Odbor za na- rodnu pomoć, koji su u Zagrebu iza- brala hrvatska kulturna i gospodarska društva sa zadaćom, da sabire sredstva za pomoć postradalim hrvatskim selja- cima, sabrao je osim hrane u naravi i preko tri i po milijuna dinara. Osnutak društva ,Hrvatski jezik“ U Zagrebu se je osnovalo prošlih dana društvo sa zadaćom, da čuva jezik, da potmože njegovu razvoju i da ljudima daje praktične savjete za njegovu pra- vilnu upotrebu. Društvo je nazvano Društvo Hrvatski jezik“ u Zagrebu. Društvu je svrha njegovanje hrvatskog jezika t. j. njegovo unapregjivanje, čuvanje njegova duha i nastojanje oko njegove pravilne upotrebe na svim područjima govora i pisanja. Članom može postati svatko. Članovi fedoviti plaćaju mjesečno 5 din., a podupira- telji 20 din. Prijave se primaju usmeno ili pismeno u poslovnici Matice Hrvat- ske, Matična ulica 2. Zajedno s upisom valja platiti upisninu u iznosu od Dinara 10. Prašak , izvrsno je sredstvo za čišćenje želuca i crijeva, ,MAGNA“ purga čisti bez boli i brzo. Prašak , MAGNA“ uklanja sve želučane boli, ako se uzimlje poslije objeda i večere u malo vode, na vrhu od noža. , MAGNA“ purga preporti- ča se djeci i odraslima. Prašak ,Magna“ omot. Din, 4, Orig. staklenika Din 20.-, R. S, Br. 4488/32 NARDONA SVIJEST 1 Travnja 1937 Broj 13 Za Starčevićev spomenik Družba Braće Hrvatskog Zmaja odlučila je da u Zagrebu podigne dostojan smomenik ocu hrvatske državne misli dru Autunu Starčeviću. Tu su odluku stvorila Braća Hrvat- skog Zmaja u najdubljoj vjeri, da time udovoljavaju davnoj želji i potrebi sva- kog poštenog hrvatskog srca, a iu dubokom pouzdanju, da će u dogled- no vrijeme sabrati dovoljnu svotu za spomenikkojićedolikovatiocu domovine Ta je odluka stvorena u dubokom pouzdanju da će doista biti i ostvarena, jer su Braća Hrvatskog Zmaja znala, da će cio hrvatski natod kao jedan čovjek stati uz ova akciju, koju je vogja i pretsjednik g. dr. Vlatko, Maček svesrdno prihvatio i pohvalio, obećav« ši Zmajevcima punu moralnu i mate- rijalnu pomoć. A djelo koje se provodi uz pomoć i po volji cijeloga naroda, može i mora biti ostvateuo i mora biti velebno, kako je velika bila i duša Staroga, koja jest i biti će do. vijeka megju nama. Na poziv Braće Hrvatskoga Zmaja počelo je sakupljanje na sve strane, počeli su stizavati doprinosi iz mnogih pa i najmanjih = se&oca hrvatske domovine, te je prvi doprinos dalo baš htvatsko selo. Grad ne zaostaje. Redaju se doprinosi. Ne smije biti ni jednog Hrvata ni Hrvatice, koji neće darovali barem jedan dinar za spomenik, ne smije biti ni jednog sela ni grada, koji bi se oglušio javnom pozivu Braće Hrvat- skog Zmaja. U svakom mjestu treba da se sastave odbori od pretstavhika svih hrvatskih društava, ili da se sas- tane nekoliko uglednijih gragjana, koji «će onda provesti sabirnu akciju bilo na taj način, što će prirediti kakvu priredbu koncerat ili zabavu, a sav prihod namijeniti za spomenik, bilo pak što će sabiranje u svom mjestu povjeriti poštenim i agilnim ljudima. Naročito se preporuča svim hrvatskim društvima, da prigodom glavne skup- štine ili inače kojom zgodom votiraju doprinos za spomenik, a jednako se to umioljavaju sva hrvatska privredna i bankovna poduzeća, kao i općinske i gradske uprave. Sve doprinose treba slati Gradskoj Štedionici u Zagrebu običnom poštan- skom uputnicom ili čekovnom uplatni- com Poštanske Štedionice br. 33.200, ali treba naznačiti, da je novac poslani za Starčevićev spomenik. Fraukirane poštanske dopisnice u spomen proslave 1000 godiš- njice hrvatskog kraljevstva u prometu Ovih su dana puštene u promet ilusttirane dopisnice u spomen proslave 1000-godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva. One donose sliku spomen-bazilike sv. Ćirila i Metoda na Duvanjskom polju neobično lijepo i ukusno izradjene u bakrositu. Na jednima stoji ispod slike tekst samo latinicom : ,U spomen 1000- godišnjice krunisanja prvoga hrvatskoga kralja Tomislava,“ a na drugima isto tako ,U spomen 1000 godišnjice Kra- ljestva Hrvatskoga.“ Jedna ovakva do- pisnica zajedno s već utisnutom mar- kom, stoji samo jedan dinar, a do- hodak od njihove ptodđaje namijenjen je u korist konačnog unutarnjeg dovr- šenja veličanstvene bazilike na Duvanj- skom polju, što ju je hrvatski narod svojim doprinosima otpočeo graditi god. 1925 u spomen proslave 1000-godiš- svoga Kraljestva. Zbog plemenite na- rodne opće hrvatske svrhe kojoj, su namjenjene, zaista ne bi smjelo biti svjesnog Hrvatata, koji ih ne bi upotrijebio, osobito sad prigodom uobičajenih uskrsnih čestitaka rodbini te raznim znancima i prijateljima. Jubilarne Ćirilometod- ske poštanske dopisnice Prigodom navršenja 1050-godišnjice od smrti sv. Metoda odjeknule su ći- rilometodske svečanosti po cijelom kršćanskom slovenskom svijetu, osobito kod nas u Hrvatskoji u Čehoslovačkoj a da ne govorimo o Bugarskoj. Da bi se uspomeni na tu rijetku kulturnu proslavu dao i kod nas što svesirajniji karakter priredjene su i, kako dozna- jemo, ovih dana će biti puštene i promet umjetnički izradjene dopisnice sa slikom sv. Cirila i Metoda. Ove dopisnice jedno provigjene i poštan- skom markom, kako za tuzemni pro- met tako i za inozemstvo. Upozorujući ovim na njih svu našu javnost toplo ih svakome preporučujemo. Pjevanje ,,Crkvenog Pjevačkog Zbora“ u Katedrali kroz Veliku Sedmicu bilo je obilno, raznoliko a na odličnoj visini, Prva tri dana izveo je ženski zbor ,Smiluj se“ od O. dr. J. Kuniči- ća. Nježni i ugodni ženski glasovi li- jepo su izveli tu skromnu ali odličnu kompoziciju. Slijedeća tri dama cijeli mješoviti zbor izveo je umjetničkom dotjeranošću ,Christus factus“ od Mra Vrutickog (I Izvedba) i ,Miserere“ od P. Griesbachera, Kompozicija. Mra Vru- tickog odlično spada u Veliku Sed- micu svojom mističnom jednostavnoš- ću. Tek u finalu se nešto malo po- digne (,Propter quod“), da se odmali povrati i završi početnim motivom. ,Mi- serere“ P. Griesbachera ima sve pre- tenzije moderne klasične polifonske muzike, Treba se produpsti u znače+ nje pojedinh stavaka, da se zapazi iz- ražiti duboki vjerski osjećaj Griešba- cherov i adekvatno slikanje pojedinih momenata. | duboka sabranost, skru- šeno pokajanje, naivno veselje te na- kon čvrste nade oproštaja grijeha za- nosno oduševljenje i slavljenje Bož- je veličine: sve je to ocrtano u tom velebnom psalmu, koji pristaje i už liturgijsku službu i uz nabožni konce- rat. Zbor je pod dirigovanjem g. A. Gjivanovića izveo na opće udivljenje tu kompoziciju, koja ipak stavlja na izvagjače velikih poteškoća i višokim glasovnim položajem i neprekidnim to- kom glasova bez odmora. U Veliki Petak izveo je Zbor ,Pu- če moj“ od Viltoria odličnim razumi- jevanjem. Preko procesije Petka Velikoga, koja je uspjela veličanstveno, pjevao je kombinovani muški zbor od svećenika, redovnika i klerika, pripravljen od O. dr. J. Kuničića. Izvelo se je Remondi- jev: ,Klanjamo se““ Tosijev : »Barjaci kreću Kraljevi“ i Sabalichev ,Puče moj“. I ovo je pjevanje bilo na odlič- noj visini. ZINE